U ČETVRTAK Predstavljanje publikacije Maje Nodari ‘Baština u knjizi’ u atriju palače Sponza

dulist - prije 5 sati - link

Predstavljanje publikacije Baština u knjizi – Iz konzervatorske i radijske bilježnice (1991. – 2021.) povjesničarke umjetnosti, konzervatorice i radijske urednice Maje Nodari u izdanju Društva prijatelja dubrovačke starine održat će se u četvrtak, 12. rujna u 20 sati u atriju palače Sponza. Na predstavljanju će sudjelovati: u ime nakladnika predsjednik DPDS-a, dipl. ing. građ. Vedran Kosović, autorica mr. sc. Maja Nodari, urednik izdanja dr. sc. Danko Zelić, dr. sc. Josip Belamarić, dr. sc. Marko Špikić te pijanistica Ivana Jelača, a program će voditi Nila Miličić Vukosavić.

Maja Nodari Bastina u knjizi plakatPodijeljena na 10 tematskih cjelina, publikacija sadrži autoričine povijesno-umjetničke i kulturno-povijesne esejističke tekstove napisane između 1991. i 2021. godine, dijelom prethodno objavljene u časopisima i na Hrvatskom radiju. Kako autorica ističe, oni su subjektivni i objektivni u isti mah. Osobni utoliko što bilježe godine njezinog života s baštinom i mijene u njenome stoljetnom trajanju, s prizvukom memoarskoga, objektivni u smislu bogatstva postojanja dugovječnosti i slojevitosti izuzetnoga dubrovačkog nasljeđa. Namjera im je upozoriti na mnoge činjenice, važne spone u razumijevanju kontinuiteta ne samo graditeljskoga nego ukupnoga baštinjenog kulturnog tkiva u njegovu dugom, braudelovskom trajanju.

U svojoj recenziji dr. sc. Josip Belamarić istaknuo je kako objašnjavajući upečatljivu prostornu harmoniju i socio-funkcionalni integritet dubrovačke povijesne gradogradnje, unatoč afektivnom odnosu prema svom Gradu, Maja Nodari nije nikad zapala u nekritički kampanilistički zanos. Svoju kroniku o dubrovačkoj baštini i transformacijama koju je prošla tijekom zadnjih pola stoljeća pisala je s toliko inteligentnih razmatranja i preporuka o čuvanju zavičajnih lozinki ovog jedinstvenog Grada, a opet sa sviješću o neumitnosti svakodnevnih metamorfoza koje ga nužno mijenjaju. Pisala je i govorila o Dubrovniku, manje kao o lijepoj građevinskoj ljusci, a više o prostoru u kojemu je »arhivirana« mirijada ljudskih odluka i svakodnevnog djelovanja generacija i generacija.

Maja Nodari je povjesničarka umjetnosti, konzervatorica, radijska urednica. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog i muzičkog obrazovanja u Dubrovniku, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik (1972.) te magistrirala iz područja dubrovačke stambene arhitekture (1977.). Cijeloga se radnoga vijeka bavila raznim aspektima dubrovačkog kulturnog nasljeđa kao konzervatorica savjetnica u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, te urednica na Hrvatskom radiju, Radio Dubrovniku – gdje je, između ostalog, pokrenula ciklus emisija Baština koji je kontinuirano uređivala i vodila trideset godina (1991. – 2021.). Kao konzervatorica tijekom niza godina upoznala je, opisala i interpretirala čitav niz konkretnih spomenika i ambijenata, objavljenih u stručnoj i znanstvenoj periodici. Koautorica je knjige Crkva svetoga Vlaha na Gorici (Dubrovnik, 2011.). Objavljuje znanstvene, stručne i publicističke radove, pisane i multimedijalne. Za rad na zaštiti spomeničke baštine u vrijeme Domovinskog rata, posebno javnim djelovanjem pisanom i izgovorenom riječju, za obogaćivanje i čuvanje hrvatske kulture i kulturnog identiteta, Maja Nodari odlikovana je 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Bavi se i nematerijalnom kulturnom baštinom, naročito fenomenom Feste sv. Vlaha, pa je i njezinom zaslugom Festa sv. Vlaha upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009. godine. Primila je 2012. godišnju nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu, a 2021. godine Nagradu Grada Dubrovnika za izniman doprinos očuvanju i promicanju kulturne baštine Dubrovnika. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Matice hrvatske, te Društva prijatelja dubrovačke starine.

pročitaj cijeli članak

Kultura (765)