Tri savjeta kako krenuti u rješavanje problema s otpadom u Hrvatskoj
Kako funkcionira regionalni centar za gospodarenje otpadom u Celju, koje su nuspojave takvog objekta, koje su prednosti i nedostaci, te može li Hrvatska naučiti što iz slovenskog primjera ispričao nam je Aleksander Mirt koji će sudjelovati na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova.
Zašto se Celje odlučilo za izgradnju energetskog objekta?
U Celju smo prvi izgradili regionalni centar za gospodarenje otpadom u skladu s europskim smjernicama. Time smo, uz uspostavljenu dobru infrastrukturu za prikupljanje komunalnog otpada, stekli i infrastrukturu za njegovu obradu. U regionalnom centru se frakcije otpada koje se odvojeno prikupljaju ili odvajaju od ostatka miješanog komunalnog otpada pripremaju do stupnja prikladnog za recikliranje. Unatoč modernosti naših i svih centara općenito, stvara se frakcija koja se ne može reciklirati i koja ima visoku kalorijsku vrijednost, stoga je potrebno i razumno iskoristiti energiju sadržanu u tom materijalnom tijeku otpada.
S druge strane, koje su nuspojave ovih objekata? Kako ih rješavate?
Tako termička obrada komunalnog otpada u Toplarni Celje predstavlja završnu fazu obrade dijela komunalnog otpada koji se prethodno obrađuje i priprema u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Celje te komunalnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Time postižemo cilj smanjenja količine otpada na odlagalištima, uklanjamo komunalni mulj i koristimo energiju iz otpada za grijanje dijela grada Celja.
Termička obrada otpada tako pridonosi ispunjenju ciljeva zacrtanih strategijom energetske unije, posebice u području sigurnosti opskrbe energijom, ciljeva korištenja obnovljivih izvora i strategije EU za grijanje. Korištenje energije iz otpada koji se ne može materijalno iskoristiti ne može zamijeniti sva primarna goriva, ali može predstavljati koristan izvor energije za nacionalno gospodarstvo i društvo.
Kako funkcionira sustav gospodarenja otpadom u Celju? Jeste li došli do “punog kruga”?
To smo postigli uspostavom sustava prikupljanja otpada i izgradnjom svih objekata za obradu i preradu otpada koji podržavaju cjelovit ciklus recikliranja tvari i materijala i njihovu učinkovitu upotrebu, a istovremeno osiguravaju ekološki sigurno gospodarenje otpadom.
Uz promicanje prevencije i ponovne uporabe otpada, koji su najviši u hijerarhiji otpada od pet razina EU Direktive o otpadu, kroz sustav odvojenog prikupljanja otpada odvajaju se frakcije pogodne za materijalnu preradu (recikliranje). Frakcije koje se ne mogu materijalno preraditi (nereciklabilne) prerađuju se i pripremaju za spaljivanje, čime se dobiva energija koja pokriva dio lokalnih energetskih potreba. Ono što ostane od otpada prerađuje se tako da ne šteti okolišu i zbrinjava. Ukratko, u našem lokalnom okruženju, gdje nastaje otpad i otpadni komunalni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, i mi smo o njima vodili računa – prerađivali ih u korisne sirovine, prerađivali u energiju ili zbrinjavali bez štete za okoliš.
Koliko energije proizvodi vaš energetski uređaj?
Godišnje proizvodimo oko 8.000 MWh električne i 40.000 MWh toplinske energije.
Jeste li primjer dobre prakse u Sloveniji? Hoće li i drugi gradovi slijediti vaš primjer i kako?
Mi smo svakako primjer dobre prakse. Regionalni centar za gospodarenje otpadom Celje (RCERO Celje) prvi je regionalni centar za otpad u Sloveniji i još uvijek jedini koji uključuje termičku obradu otpada lakih frakcija, što znači da je i jedini koji u potpunosti zadovoljava temeljna načela otpada u Europskoj uniji – hijerarhijsku ljestvica od pet stupnjeva. Vrijednost investicije Toplarne Celje iznosila je 19,6 milijuna eura, a udio europskih sredstava iznosio je čak 70 posto. Izgrađen je prema strogim europskim ekološkim standardima, pri čemu je, primjerice, samo za najkvalitetnije filtre izdvojeno oko 5 milijuna eura. Osnovna svrha i cilj izgradnje toplane je kontrolirano smanjenje volumena otpada i uklanjanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Danas je općepoznato da je odlaganje najgori i nepoželjni način zbrinjavanja otpada (oslobađa metan i CO2, procjedne vode), stoga je, u slučaju kada ne postoji druga mogućnost obrade ili ponovne uporabe otpada, optimalno rješenje toplinska liječenje ili spaljivanje. Nekoliko je razloga za toplinsku obradu, a izdvojit ću neke od njih:
– izgaranje znači uštedu fosilnih goriva (smanjuje potrošnju prirodnog plina za grijanje)
– to je pouzdan i lokalni izvor energije.
– zbog Toplane u Celju cijene daljinskog grijanja su pale i najniže su ili među najnižima u Sloveniji.
– energija iz otpada štedi emisije CO2 i metana (da u Europi nema spalionica, trebalo bi nam 6 do 9 novih nuklearnih elektrana ili 25 termoelektrana).
– termička obrada ne prijeti recikliranju – podaci CEWEP-a (Udruga europskih postrojenja za gospodarenje otpadom) pokazuju da više spalionica znači više recikliranja i manje odlaganja (samo oko 10% odlaže se u RCERO).
– velika ušteda deponijskog prostora (od početka rada Toplane Celje uštedjeli smo više od 450.000 m3 deponijskog prostora, što je jednako volumenu oko 1.500 obiteljskih kuća).
– emisije su kontrolirane, uređaji imaju odgovarajuće filtere; individualna ložišta u privatnim kućanstvima ispuštaju oko 20 puta više dioksina u okoliš od spalionica
– mikroplastika iz kanalizacijskog mulja se spaljuje, a ne na poljoprivrednom zemljištu.
Što biste preporučili gradskim čelnicima u Hrvatskoj? Kako mogu smanjiti probleme s otpadom u svojoj okolini?
Preporučujemo implementaciju učinkovitih sustava odvojenog prikupljanja otpada, promicanje recikliranja i podizanje svijesti javnosti o važnosti održivog gospodarenja otpadom. Također bi trebali razmotriti uvođenje inovativnih rješenja za smanjenje količine otpada i promicanje kružnog gospodarstva. Trebali bi dobiti što više sufinanciranja iz EU fondova. Prije svega, pri realizaciji projekata koji unapređuju zaštitu okoliša treba voditi računa o tri čimbenika:
– prvo, projekt mora biti besprijekorno stručno potkrijepljen,
– drugo, mora biti dovoljno rano komunikacijski potkrijepljen (komunikološka struka treba biti uključena u projekt već na početku njegovog nastanka) i
– treće, projekt poput centra za otpad sa spalionicom moraju podržati i politički donositelji odluka.
Mag. Aleksander Mirt je diplomirani ekonomist s magisterijem iz Poslovne politike i organizacije, specijaliziran za Međunarodnu razmjenu.
Od 2001., dakle pune 23 godine, direktor je tvrtke Energetika Celje, javno poduzeće d.o.o. U svojoj je karijeri bio na istaknutim funkcijama, a one uključuju poziciju komercijalnog direktora u tvrtki Lisca d.d., Sevnica (1998.-2001.) i komercijalnog direktora u tvrtki Steklarna Hrastnik d.d. (1993.-1998.).
OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina
koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati
u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu
Aktualne teme o otpadu provjerite u POSEBNOJ TEMI ZGRADOnačelnik-hr-a.
Objava Tri savjeta kako krenuti u rješavanje problema s otpadom u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.
pročitaj cijeli članak
