Tri puta veće plaće u Rusiji imaju vojnici koji se šalju na front, a za to uvoze i Nepalce
Usred užarene predizborne kampanje u Hrvatskoj, internet i društvene mreže također se zagrijavaju, ne samo žustrom retorikom, nego i širenjem netočnih informacija (1, 2, 3). Među domaćim korisnicima društvenih mreža šire se obmanjujuće tvrdnje o ekonomskoj situaciji u Rusiji te se tu državu pokušava usporediti s Europskom unijom, ali i Hrvatskom. Neki korisnici te tvrdnje pokušavaju staviti i u kontekst nadolazećih izbora te predizbornih obećanja čiji je neizostavan dio rast plaća.
“Rusija za tri puta povećala plaće radnicima, a Hrvatska uvezla jeftine Nepalce”, tvrdnja je koja se pojavila kao naslov članka s portala Logično (arhiviran ovdje), a reproducirana je i drugim internetskim kanalima (1, 2).
Reproducirana je i na internetskoj stranici te Facebook stranici udruge Hrvatski Ratnik. Za tu je stranicu Faktograf već ranije utvrdio da širi netočne ili neutemeljene tvrdnje, kao i za portal Logično. Osim s tog portala, udruga Hrvatski Ratnik, preuzela je i dio sadržaja s portala Direktno.hr.
Radi se, u stvari, o snimkama zaslona s oba medija koje su umetnute kao oprema teksta na internetskoj stranici udruge Hrvatski Ratnik. Te su dvije slike poredane jedna ispod druge i izgleda kao da su dio istog članka. Snimka zaslona s podnaslovom o europskom zelenom planu preuzeta je s portala Direktno.hr, a odmah ispod nalazi se screenshot nekoliko paragrafa s portala Logično. Ondje je podcrtan dio rečenice:
“Rusija ima najmanji dug u svijetu”.
Pored preuzetih sadržaja, udruga je objavila i svoj dodatak:
“Razmislite, što biste željeli vidjeti i čuti u programima stranaka na nadolazećim parlamentarnim izborima? Nemojte samo reći ‘veće plaće i mirovine’, to je otrcani kliše i to ne moramo željeti, to je normalno i podrazumijeva se. Trebali biste željeti da našom zajedničkom imovinom upravljaju sposobni i iskusni ljudi koji vole svoju domovinu i svoj narod i žele nam svima boljitak…”, pisala je udruga Hrvatski Ratnik u uvodu u tekst.
Iako nema ništa sporno u pozivu budućim biračima da razmisle koja politička stranka nudi najbolji program, argumentacija koja je kasnije iznesena u tekstu razrađena je podacima kojima nedostaje kontekst.
Ekonomski rast zahvaljujući obrambenoj industriji
Dalje se u tekstu s Rusijom uspoređuju veliki blokovi (poput EU-a, NATO-a), pri čemu je Rusija istaknuta kao primjer velikog ekonomskog napretka.
“Nasuprot toga pogledajte Rusiju. Samo, budite objektivni. Priča o ratu je iz domene proxy rata, a to može trajati dok ima medija da serviraju sve po scenariju koji dolazi iz krugova anglosaksonskih obavještajnih službi.
I dok idioti upropaštavaju, namjerno i smišljeno, 27 zapadnih zemalja, Rusija raste i razvija se, a u sklopu BRICSA je uz Kinu budući gospodarski div”, stoji u tekstu Hrvatskog Ratnika.
Svjetski mediji već neko vrijeme izvještavaju o tome kako je ruska ekonomija doživjela rast usred rata koji preko dvije godine vodi protiv Ukrajine te unatoč sankcijama koje Zapad uvodi protiv nje (1, 2, 3). Mediji ipak nisu propustili napisati da se taj rast temelji na ratnom stanju i obrambenoj industriji. “Obrambena industrija trenutno je najvažniji stup ruskog gospodarstva. Zahvaljujući značajno povećanoj državnoj potrošnji, obrambena industrija čini 10 posto BDP-a. Drugi sektori poput industrije čelika također imaju koristi”, pisao je Deutsche Welle u veljači. Isto tako, predviđa se da je taj rast ograničenog trajanja.
Što se tiče podatka da Rusija ima najmanji dug u svijetu, a istaknut je na stranici Hrvatskog Ratnika, nije naznačeno odakle taj podatak dolazi, koliko je star i na kakav se dug odnosi. Neki podaci pokazuju da Rusija pripada skupini zemalja s najnižim udjelom javnog duga u BDP-u, ali nije prva među njima (1, 2).
Prema Statisti, jednoj od najvećih baza statističkih podataka, 2022. godine procijenjena razina ruskog javnog duga dosegnula je oko 18,89 posto BDP-a, čime je ta država dospjela na 16. mjesto zemalja s najnižim javnim dugom. Kako je pojašnjeno na toj stranici, omjer duga i BDP-a pokazatelj je sposobnosti zemlje da proizvodi i prodaje robu kako bi vratila postojeće dugove. “Mnogi ekonomisti vjeruju da se zemlja može smatrati stabilnijom, osobito u budućnosti, ako je sposobna proizvoditi više bez ugrožavanja vlastitog gospodarskog rasta. No, zemlje na listi, s iznimkom Rusije i Saudijske Arabije, nisu nužno prve svjetske sile. Osim toga, ekonomski moćne zemlje poput SAD-a i Francuske održavaju jedan od najviših omjera duga u odnosu na BDP, što znači da dug koji se pojavi ne mora nužno naštetiti stanju gospodarstva”, stoji na Statisti.
Institut Banke Finske za ekonomije u razvoju 25. ožujka 2024. godine objavio je izvješće u kojemu zaključuje kako Rusija neće moći održati iznenađujuće snažan rast koji je zabilježila. Istraživači s tog instituta predviđaju da će njen gospodarski rast ove godine usporiti na 2 posto, nakon čega će 2025. i 2026. godine uslijediti rast od 1 posto u odnosu na prošlu godinu.
“Prošlogodišnji rast bio je potaknut većom javnom potrošnjom, povećanim bankarskim kreditima i većom privatnom potrošnjom potaknutom povećanjem plaća. Pad gospodarske aktivnosti nakon invazije u 2022. godine pokazao se manje ozbiljnim od očekivanog, zbog čega je skok rasta u 2023. godini još iznenađujući. Dok su sankcije smanjile izvoz, prilike za uvoz poboljšale su se od 2022. godine. To je imalo negativniji učinak na BDP nego što se očekivalo. Vrijednost ruskog izvoza na temelju prevladavajućih cijena prošle godine iznosila je samo 23 posto BDP-a, najmanji udio u postsovjetskoj statističkoj evidenciji Rusije i zapanjujući pokazatelj koliko je zemlja postala izolirana”, stoji u izvješću.
Prema izvještavanjima svjetskih, ali i ruskih medija, točno je da su u Rusiji porasle plaće. Međutim, podatak koji je iznesen u sadržajima koje ovdje analiziramo, da je “Rusija za tri puta povećala plaće radnicima” nije potkrijepljen izvorima i dodatnim pojašnjenjima. Nedostaju osnovni podaci kao što je vremenski period u kojemu su se plaće toliko povećale, te sektori i grane gospodarstva na koje se to povećanje odnosi. Nije također naznačeno je li riječ o nominalnoj (iznos koju radnik prima na svom tekućem računi) ili realnoj plaći (izražena u količini usluga i dobara koje možemo kupiti s našom nominalnom plaćom).
Ruska državna novinska agencija TASS izvijestila je 11. ožujka 2024. godine, citirajući potpredsjednicu vlade Tatyanu Golikovu, kako je nezaposlenost u Rusiji pala za 20 posto u posljednjih šest godina te kako su u istom razdoblju realne plaće porasle za više od 30 posto. Ruski premijer Mihail Mišustin je, kako je prenio TASS 25. ožujka, izjavio kako je nominalni rast plaća premašio 14 posto u 2023. godini, dok je realni rast plaća premašio 7,8 posto. Niti jedan od tih podataka ne uklapa se u tvrdnju da su plaće povećane “za tri puta”.
Iznadprosječne ruske plaće imaju vojnici na ratištu
Što se tiče povećanja plaće za tri puta, taj se broj, ili izraz, u medijskom izvještavanju uglavnom koristi kada se govori o plaćama boraca. Primjerice, Radio Slobodna Europa (RFE) u svojoj analizi iz prosinca 2023. godine navodi kako su “iznadprosječne plaće” koje primaju vojnici na terenu “jedan od razloga zašto je u Rusiji postojana podrška ratu”. RFE navodi da su one “gotovo tri puta više od prosječne mjesečne plaće”. Slično piše i britanski portal specijaliziran za vojne teme i obranu Forces.net. Prema tom portalu, sve veći broj ruskih vojnika koje se šalje na ukrajinsko bojište radi na ugovor.
“To su muškarci koji se prijave, obično na tri godine, uglavnom preko oglasa koje rusko Ministarstvo obrane objavljuje na stranicama za zapošljavanje, a koji često obećavaju mnoštvo pogodnosti. Početna plaća za njih je 160.000 rubalja mjesečno (1792 dolara ili 1408 funti), što se u Rusiji smatra dobrom plaćom. To je oko tri i pol puta više od nacionalnog prosjeka, prema službenim podacima ruske vlade. Prosječna mjesečna plaća Rusa je 71.419 rubalja mjesečno (756 dolara ili 639 funti)”, pisao je Forces.net u siječnju ove godine.
Britanski The Guardian istaknuo je još jedan primjer povećanja plaća za tri puta, ali je i ono vezano uz vojnu industriju. “Tvornica baruta u Kazanu, jedna od najvećih u zemlji, primila je više od 500 radnika u prosinačkom naletu zapošljavanja koji je povećao prosječne mjesečne plaće u tvornici više od tri puta, s 25.000 rubalja (217 funti) na 90.000 rubalja (782 funte), prema tvrdnji Aleksandra Livšica, direktora tvornice. Oglasi za posao nude noćne smjene od ponoći do 8 ujutro i zaštitu od služenja vojnog roka za one koji pokušavaju izbjeći bojišnicu”, pisao je The Guardian u veljači.
U istom se tekstu navodi kako su brojne radnike morali “namamiti” iz susjednih regija, “što je dokaz ozbiljnog nedostatka kvalificirane radne snage diljem Rusije”.
I Rusiji nedostaje radne snage
Moskva redovito navodi nisku nezaposlenost i druge pokazatelje oporavka kao znak da je njezino gospodarstvo u usponu, ali manjak radnika, pogoršan djelomičnom mobilizacijom u rujnu 2022. godine za sukob u Ukrajini, dugoročno će ostaviti traga, pisala je agencija Reuters u kolovozu prošle godine.
“Dobna piramida, mobilizacija i oni koji su napustili zemlju znače da ćemo pet godina pokušavati rasti sa sve manjom radnom snagom”, rekla je, kako je prenio Reuters, veteranka ekonomije Natalia Zubarevich, profesorica na Moskovskom državnom sveučilištu.
Prema nekim procjenama, do milijun od oko 144 milijuna Rusa napustilo je zemlju 2022. i 2023. godine, što je bio najveći odljev mozgova od raspada Sovjetskog Saveza.
Ruske vlasti i tamošnji mediji također ne prešućuju postojanje problema manjka radne snage. Ruski predsjednik Vladimir Putin u siječnju ove godine rekao je kako se Rusija može pohvaliti rekordno niskom stopom nezaposlenosti, ali da zemlja istovremeno doživljava “veliki manjak ljudskih resursa, prije svega visokokvalificiranih radnika”. Ministar gospodarskog razvoja Maxim Reshetnikov u veljači je izjavio kako će zemlju idućih godina pratiti “problem tržišta rada, nedostatka kadra, školovanja kadra, konkurencije za kadrove”, a kako će taj problem rješavati zajedno s akterima iz poslovnog svijeta.
Ruska ekonomija treba migrantske radnike, posebice u sektoru građevine. Prema nekim procjenama, među građevinskim radnicima 33 posto su migrantski radnici. Putin ističe da je Rusiji, u usporedbi s Europom i SAD-om, lakše riješiti pitanje migranata, jer priljev migranata uglavnom dolazi iz bivših sovjetskih republika.
Prema pisanju Bloomberga, Rusija se oslanja na tisuće radnika iz susjednih zemalja koji rade na obnovi okupiranih ukrajinskih teritorija. “Tražitelji posla koji dolaze u Rusiju iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza šalju se u Ukrajinu da rade na građevinskim projektima, ali povremeno završavaju kopajući rovove i boreći se na bojnom polju”, izvijestio je Bloomberg. U istom tekstu piše i kako je Putin ove godine potpisao dekret kojim se strancima olakšava dobivanje ruskog državljanstva za služenje vojnog roka.
Također, kad su već u objavama i naslovima kojima se u ovom tekstu bavimo spomenuti Nepalci, navest ćemo nekoliko medijskih izvještaja koji svjedoče o tome kako Rusija uvozi nepalsku mušku radnu snagu i šalje ih na bojišta. CNN je iz više izvora dobio informaciju da se 15 tisuća nepalskih državljana pridružilo ruskoj vojsci nakon što je prošle godine uveden “unosan” paket: mjesečna plaća od najmanje dvije tisuće dolara i brzi postupak dobivanja ruske putovnice. Poznato je 10-12 slučajeva Nepalaca koji su ubijeni u borbama (1, 2).
Migrantski radnici kao jedna od tema izborne kampanje
Isticanje činjenice kako Rusija radnicima diže plaće, a Hrvatska uvozi “jeftine Nepalce” itekako se uklapa u kontekst predizborne kampanje.
U Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika kojima se nastoji nadoknaditi nedostatak radne snage. Prošle je godine ukupno izdano 172 499 dozvola za boravak i rad. Od toga je 112 981 izdano za novo zapošljavanje. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2023. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38 236), Srbije (24 028), a zatim Nepala (23 493) i Indije (15 627).
Strani radnici i migranti postali su jedna od glavnih tema političara na desnici, o čemu su rado govorili u saborskim klupama, pred televizijskim kamerama i na društvenim mrežama. Primjerice, Domovinski pokret koji je ove srijede predstavio liste za parlamentarne izbore koji će se održati 17. travnja, već dulje vrijeme izražava svoje antiimigrantske stavove i neslaganje s uvozom stranih radnika (1, 2, 3). Uz to, rasistički i ksenofobni komentari usmjereni protiv stranih radnika sve su prisutniji i kod drugih korisnika na društvenim mrežama (1, 2, 3). Istovremeno, šire se i dezinformacije o migrantima i stranim radnicima, o čemu je Faktograf već ranije pisao (1, 2, 3, 4).
Tvrdnje koje smo u ovom tekstu analizirali također se oslanjaju na negativan stav prema stranim radnicima, a potkrijepljene su podacima kojima nedostaje kontekst. Rusiju se uzelo kao primjer rastuće ekonomije kojoj ne trebaju “Nepalci”. Međutim, prema mnogim izvorima koje smo koristili, utvrdili smo da ni u Rusiji to nije slučaj.
The post Tri puta veće plaće u Rusiji imaju vojnici koji se šalju na front, a za to uvoze i Nepalce appeared first on Faktograf.hr.
pročitaj cijeli članakekonomija (17)izbori (430)Izdvojeno (83)parlamentarni izbori 2024 (889)rat u Ukrajini (175)Razotkriveno (128)Rusija (224)strani radnici (42)
