Nakon četiri godine, policija ponovno ostaje bez građanske kontrole svoga rada, jer neovisnom tijelu kojem se građani mogu žaliti na rad policije mandat istječe danas, 28. veljače.

Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina još je 15. studenog prošle godine objavio javni poziv za podnošenje prijedloga za imenovanje devet novih članova Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova. Saborska procedura imenovanja ni nakon više od tri mjeseca nije dovršena. Odbor za ljudska prava još uvijek Saboru nije predložio listu kandidata, tako da nije mogla ni biti provedena saborska rasprava, pa na kraju ni glasanje o članovima novog Povjerenstva.

U tajništvu Odbora za ljudska prava objašnjavaju da je riječ o neznatnom kašnjenju i da će procedura imenovanja vjerojatno biti dovršena u sljedećim danima, eventualno tjednima. Kao glavni razlog navode čekanje da Ministarstvo pravosuđa i uprave za prijavljene kandidate dostavi potvrde da nisu kažnjavani za kaznena i prekršajna djela nasilja u obitelji. Prema našoj procjeni, početak rada novog Povjerenstva mogao bi se odužiti još mjesecima, jer kandidati, nakon imenovanja, moraju proći i temeljnu sigurnosnu provjeru. Pri imenovanju aktualnog Povjerenstva, od trenutka kada ih je izglasao Sabor 28. veljače 2020. godine, pa do konstituiranja 13. svibnja 2020., prošlo je dva i pol mjeseca.

Uspostavljanje civilnog nadzora nad načinom kako policija koristi svoje ovlasti u postupanju prema građanima, i ranije je bilo predmetom otezanja, pa i opstrukcije politike. Sadašnje Povjerenstvo počelo je s radom nakon što pet godina nije bilo nikakvog neovisnog povjerenstva za građanski nadzor policije. Aktualni sastav i ovlasti Povjerenstva temelje se na Zakonu o policiji iz 2019. godine.

Većina starih članova želi novi mandat

Na javni poziv javilo se 14 kandidata, od kojih je 13 ispunilo formalne uvjete, a jedna je prijava naknadno povučena, doznali smo u Odboru za ljudska prava. Nakon našeg upita, tajništvo Odbora je objavilo pristigle kandidature.

Među prijavljenima, čak njih šest su dosadašnji članovi Povjerenstva, jer zakon predviđa mogućnost reizbora. Tako su se na javni poziv za novi četverogodišnji mandat ponovno javili sadašnji predsjednik Teo Giljević i potpredsjednik Marijan Šuperina te Nenad Rukavina, Milan Jurković, Tonči Majica i Dubravka Grozdanović .

Giljević je izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta. Šuperina i Rukavina su umirovljeni policijski službenici. Jurković je umirovljeni djelatnik MORH-a i Oružanih snaga, a Majica je bivši odvjetnik i sudac, sada u mirovini. Dubravka Grozdanović je zaposlenica Sabora, trenutno tajnica saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative i dviju međuparlamentarnih skupina prijateljstva, Hrvatska-Meksiko i Hrvatska-Kuba.

Uz njih, javilo se i sedam novih kandidata. Denis Nenadić, kardiokirurg iz Splita, zaposlen u tamošnjem KBC-u, ujedno je i počasni konzul Brazila. Prije četiri godine, mediji su izvještavali o nepravilnostima na splitskoj kardiokirurgiji, unutarnjem nadzoru i inspekciji Ministarstva zdravstva zbog sumnji i međusobnih optužbi tamošnjih liječnika za primanje mita i nesavjesno liječenje. Protiv Nenadića tada je stiglo anonimno pismo u kojem ga se optužuje za nesavjesno liječenje koje je navodno dovelo do četiri smrtna ishoda u godini dana. On je tada rekao da je riječ o paušalnim optužbama. Nenadić i dalje radi na Zavodu za kardiokirurgiju, isto kao i drugi akter te priče Cristijan Bulat kojem je u međuvremeno počelo suđenje za uzimanje mita.

Svoje kandidature poslali su i Antun Čavčić i Stjepan Jurenec, danas obojica umirovljeni policijski službenici koji su kroz radni vijek bili na istaknutim policijskim dužnostima. Obojicu povezuje događaj iz 2016. godine za vrijeme mandata ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića. Riječ je o pljački dva kilograma zlata i 280 tisuća eura iz ureda Željka Dolačkog, tadašnjeg načelnika Sektora kriminalističke policije. Zbog provale u središte zagrebačke kriminalističke policije, Orepić je napravio veliku kadrovsku rošadu, smijenio je glavnog ravnatelja policije i njegovog zamjenika, a na tom je valu odstupio i Stjepan Jurenec, tadašnji voditelj Službe za unutarnju kontrolu. Istovremeno, Antun Čavčić imenovan je novim načelnikom Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke na kojem je mjestu ostao do umirovljenja 2019. godine. Jurenec je u međuvremenu proveo dvije godine na Policijskoj akademiji, da bi se 2018. godine vratio kao viši policijski službenik za zakonitost postupanja u Službu za unutarnju kontrolu do umirovljenja u prosincu prošle godine.

Za civilni nadzor policije javio se i Mihael Puljić, nastavnik povijesti i doktorand pedagogije, zaposlen u Industrijsko-obrtničkoj školi u Slatini. Puljić je od 2022. godine član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Prijavu je poslao i Đemal Bratić iz Osijeka, radio u HŽ-u, aktivan u bošnjačkoj zajednici i član Programskog vijeća HRT-a. Na javni poziv javio se i aktivist Ivan Zidarević, diplomirani geograf, s nizom neformalnih edukacija poput Centra za ženske studije i Akademije za politički razvoj te član radnih skupina za izradu zakona. Član je i više organizacija civilnog društva, među ostalim Srpskog privrednog društva Privrednik i Zaklade Solidarna.

Kandidaturu je predala i Vlatka Županec, savjetnica za opće i upravne poslove u gradskoj upravi Murskog Središća, pročelnica ureda grada čiji je gradonačelnik HDZ-ov saborski zastupnik Dražen Srpak. On je ujedno i član saborskog Odbora za ljudska prava koji će odlučivati o kandidaturama.

Zakon ne propisuje koju stručnu spremu i profil obrazovanja trebaju imati kandidati. Samo postoji odredba da su članovi Povjerenstva “osobe koje uživaju profesionalni i osobni ugled u javnosti”.

Član Povjerenstva ne može biti osoba koja nema hrvatsko državljanstvo, koja je član političke stranke, koja je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti, odnosno osoba koja je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.

Pri prošlom imenovanju 2020. godine, saborski Odbor za ljudska prava nije organizirao razgovor s kandidatima prije nego je s užom listom išao prema Saboru. Tako će, vjerojatno, biti i sada. U saborskoj raspravi prije četiri godine o kandidatima se gotovo nije ni razgovaralo. U sabornici je dominirala rasprava o manjkavosti Zakona o policiji, nedovoljnim ovlastima Povjerenstva i višegodišnjem izostanku neovisnog civilnog nadzora nad policijom. Na kraju su zastupnici, s 99 glasova “za” i jednim suzdržanim glasom, podržali svih devet predloženih kandidata.

Dugi put do pravde

Da bi građani uopće mogli uložiti žalbu Povjerenstvu, koje je izvan policijskog sustava, prije toga moraju proći “dugi marš” kroz hijerarhiju MUP-a u točno zadanim rokovima i poštivati stroga pravila pri sastavljanju pritužbe na postupanje policije.

Građani se mogu žaliti Povjerenstvu samo ako smatraju da su im policajci svojim postupanjem povrijedili njihove slobode i prava, ali ne i zbog problema koje eventualno imaju u ostvarivanju statusnih prava, državljanstva, pribavljanju osobnih dokumenata i slično, kao što je to bilo po Zakonu o policiji iz 2011. godine.

U slučaju da smatra da je policajac prekršio svoje ovlasti, građanin prvo mora u roku 30 dana podnijeti pritužbu načelniku nadležne policijske uprave koji ga u idućih 30 dana mora obavijestiti o poduzetim mjerama. Ukoliko je time nezadovoljan, građanin ima rok od 15 dana da podnese prigovor Službi za unutarnju kontrolu. Ona ima rok od 30 dana za odlučivanje. Ako ni tada građanin ne bude zadovoljan, to će ponovno, u roku 15 dana, napisati Službi, koja tek tada pritužbu prosljeđuje Povjerenstvu za rad po pritužbama. Dakle, građanin puna četiri mjeseca prvo “istjeruje pravdu” kroz sustav MUP-a da bi njegova pritužba uopće mogla stići do neovisnog tijela za građanski nadzor policije.

Takva stroga pravila rezultirala su malim brojem pritužbi koje uopće stignu do Povjerenstva. Prema godišnjim izvještajima (1, 2), Povjerenstvo je u 2021. godini zaprimilo samo 25 novih predmeta, a u 2022. godini još i manje, samo 15 novih pritužbi. Za usporedbu, u isto vrijeme u sustavu MUP-a zaprimljeno je ukupno 1588 pritužbi u 2020. godini i 1919 u 2021. godini. To znači da samo mali broj
građana uopće stigne do Povjerenstva.

Neki od njih su, vjerojatno, zadovoljni rješavanjem pritužbe kroz sustav MUP-a, pa nemaju potrebe obraćati se neovisnom tijelu, a dio su vjerojatno i pritužbe za koje Povjerenstvo nije nadležno, ali o stvarnim razlozima takve disproporcije između pritužbi u MUP-u i onih koji stignu do Povjerenstva nema službenih podataka. Stoga je opravdano zapitati se koliko građana, obeshrabrenih dugotrajnom procedurom ili iz neznanja ili neinformiranosti, odustaje prije nego stignu do Povjerenstva.

Stotine zaostalih pritužbi

Povjerenstvo, koje je na kraju svojeg mandata, ipak je u protekle četiri godine imalo pune ruke posla, ali sa – zaostacima iz godina u kojima je bio zastoj u radu Povjerenstva, odnosno kada Povjerenstva nije ni bilo. Na početku mandata dočekalo ih je 529 starih pritužbi. Tako su u 2021. godini riješene 222 pritužbe, a tijekom 2022. godine 176 predmeta. Mnogi od tih predmeta su još iz 2014. i 2015. godine, dakle građani su na odgovore Povjerenstva čekali i do osam godina.

Neki su u međuvremenu i umrli. Povjerenstvo je zbog smrti podnositelja, u 2021. godini obustavilo 13 postupaka, a u 2022. godine njih 18. U tom je dijelu, Povjerenstvo pribjeglo i jedno, blago rečeno, bizarnoj metodi – objavili su podatke iz matice umrlih. Naime, u izvještaju za 2022. godinu postoji tablica s brojevima evidencije iz matica umrlih s godinom smrti, kao dokazom da je svih 18 pritužitelja umrlo prije nego je aktualno Povjerenstvo počelo s radom.

Za više od polovine pritužbi riješenih u 2022. godini, za njih 90, Povjerenstvo je utvrdilo da su neutemeljene, dok je za nešto manje od trećine pritužbi, ukupno njih 52, utvrdilo da su navodi građana utemeljeni ili djelomično utemeljeni. Najviše utemeljenih i dijelom utemeljenih pritužbi odnosilo se na postupanje policije vezano za djela u prometu (17 pritužbi), tijekom kriminalističkog istraživanja (12 pritužbi) i prilikom postupanja za djela narušavanja javnog reda i mira (11 pritužbi). Najviše opravdanih ili dijelom opravdanih pritužbi bilo je na postupanje policije na području Splitsko-dalmatinske (11) i Zagrebačke (10) policijske uprave. Podataka za 2023. godinu nema, jer Povjerenstvo na odlasku nije dostavilo Saboru izvještaj za prošlu godinu.

Izdašno financiranje, ali manjkave ovlasti

Članovi Povjerenstva primaju zakonski zajamčenu naknadu za sudjelovanje na sjednicama povjerenstva koja iznosi 5 posto prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini za svaki završeni predmet. Sudeći po broju riješenih predmeta iznos koji su do sada primali članovi Povjerenstva nije bio nimalo simboličan.

To potvrđuje i podatak kojeg je iznijela Vlada u očitovanju na izvještaj za 2021.  godinu, u kojem navodi da je za rad Povjerenstva u 2021. godini bilo osigurano milijun kuna, od čega je za naknade članovima Povjerenstva isplaćeno ukupno 960 000 kuna. Iznos od
milijun kuna osiguran je i u 2022. godini te u projekcijama državnog proračuna za razdoblje od 2023. do 2025. godine, navela je Vlada. Uz naknadu po riješenom predmetu, članovi Povjerenstva za dolazak na sjednicu imaju pravo na naknadu prijevoznih troškova u visini stvarnih troškova ili naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, kako je utvrđeno za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna.

I dok je financiranje Povjerenstva prilično stabilno i izdašno, Vlada istovremeno nije sklona proširiti njegove ovlasti, a ni MUP promijeniti praksu koja bi građanima olakšala pristup Povjerenstvu. Vlada je listom odbila gotovo sve prijedloge Povjerenstva. Smatra da nema potrebe uvoditi nove načine podnošenja pritužbi, putem sustava e-Građanin ili sandučića, jer je dosadašnji način “dovoljno učinkovit” što, naglašavaju u Vladi, pokazuje prosječno 1700 zaprimljenih pritužbi godišnje. Odbili su i poseban obrazac za prijave, po uzoru na Pučku pravobraniteljicu i Ministarstvo pravosuđa, jer bi on bio “sadržajno preširok i za građane zbunjujući”.

Povjerenstvo je tražilo i da MUP revidira postupanje po nepotpunim ili zakašnjelim pritužbama koje se ne šalju Povjerenstvu, nego ostaju u Službi za unutarnju kontrolu. Tražili su da MUP pomogne takvim građanima uputom i savjetom. Pozvali su se na Zakon o općem upravnom postupku i Zakon o policiji te na relevantnu sudsku praksu Upravnog i Ustavnog suda, da je MUP kao javnopravno tijelo dužno pomoći neukoj stranci. Vlada je ustvrdila da policija uvijek primjenjuje načelo pomoći stranci, a da su citirane sudske odluke izuzetak.

Jedinu preporuku koju Vlada prihvatila je ona da se omogući Povjerenstvu povratna informacija o tome što je MUP učinio s predmetima u kojima je Povjerenstvo utvrdilo da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena. Sada, nakon što neovisno tijelo za građanski nadzor riješi slučaj i utvrdi da je neki policajac prekršio svoje ovlasti, Povjerenstvo nema nikakvu povratnu informaciju od MUP-a.

Vlada je obećala da će “iskazana preporuka biti uzeta u obzir prilikom sljedećih izmjena Zakona o policiji”. Kada će to biti – nije precizirala. Prošao je čitav četverogodišnji mandat dosadašnjeg Povjerenstva bez izmjena. Vjerojatno će biti imenovano i novo, a promjene Zakona nisu na vidiku. Za početak, nema ih u planu zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu.

Post Tijelu za građanski nadzor policije istječe mandat, Sabor nije imenovao novo je prvi puta viđen na Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak