U području psihijatrije, fobija se opisuje kao snažan, iracionalan strah od određenih objekata, bića ili situacija koje su općenito smatrane neopasnim ili koje većina ljudi doživljava kao manje zastrašujuće. Stručnjaci se većinom slažu da fobije, osim ako nisu povezane s nekim drugim psihijatrijskim poremećajem, često proizlaze iz ‘klasičnog uvjetovanja’.

Među najčešćim fobijama su akrofobija (strah od visine), agorafobija (strah od otvorenih prostora ili napuštanja poznatog okoliša), bacilofobija (strah od zaraze), eritrofobija (strah od crvenjenja u društvu), klaustrofobija (strah od zatvorenih prostora) i toksikofobija (strah od otrova).

Ako se suočavate s nekom od tih fobija, možda će vas malo utješiti podatak da su brpojne povijesne ličnosti također su imale iracionalne strahove. Portal Povijest.hr donosi mnoštvo primjera, a mi smo izdvojili njih nekoliko.

Brada grkljan čuva

Sirakuški tiranin Dionizije Stariji (oko 430. pr. Kr. – 367. pr. Kr.) bio je izuzetno lukav te, iz perspektive širenja teritorija, izuzetno uspješan vladar. Premda u ratovima protiv Kartage nije uspio izvojevati potpuno oslobođenje Sicilije, proširio je vlast na čitavu južnu Italiju te osigurao prevlast Sirakuze na Tirenskome moru, učinivši je najmoćnijom od svih zapadnih grčkih kolonija. Unatoč brojnim postignućima, antički izvori opisuju ga kao sumnjičavog, osvetoljubivog, beskrupuloznog i okrutnog vladara, a stručnjaci smatraju da je upravo on najzaslužniji zbog današnjega pejorativnog značenja riječi “tiranin”.

Svjestan svoje reputacije, panično se plašio atentata te nigdje nije mrdao bez slijepo odane vojske plaćenika, ratom prekaljenih muškaraca spremnih da u sekundi prerežu grkljan svakome tko poprijeko pogleda njihovog gazdu. Njegova paranoja s vremenom je rasla, pa je zapošljavao na desetke kušača ića i pića kako bi izbjegao mogućnost da ga netko otruje. Premda je po prirodi bio tašt te mnogo držao do svoga izgleda, u jednom se razdoblju bio zapustio: kako se bojao da ga netko ne zakolje pri brijanju, uzgojio je bradu na kakvoj bi mu pozavidio i Karl Marx. Na koncu je za taj posao zadužio kćer Arete – svako toliko, morala mu je spaljivati bradu žeravicom od orahovih ljuski.

2024 marque la célébration universelle du 150ème anniversaire de la naissance, à Vienne, d’Arnold Schönberg (1874-1951)
l'article de #philippeOlivierhttps://t.co/vkdvhX83dG#schönberg pic.twitter.com/FVqXRpYrWg

— Résonances Lyriques (@RLyriques) February 8, 2024

Kobni petak trinaesti

Austrijski skladatelj Arnold Schönberg (1874. – 1951), poznat po začudnim atonalnim djelima kao što su “Tri klavirska komada”, “Knjiga visećih vrtova” i “Pet komada za orkestar”, patio je od triskaidekafobije, odnosno paničnog straha od broja 13. Tijekom studiranja, odbio je unajmiti iznimno jeftin stančić, budući da se nalazio na broju 13, a ako bi ga 13 koraka dijelilo do nekog cilja, skratio bi korak da izbjegne omraženu brojku.

Smatra se da je upravo ova fobija razlog zašto se njegova posljednja opera zove “Mozes und Aron”, umjesto pravilnog slovkanja “Mozes und Aaron” – u potonjem slučaju, radilo bi se o 13 slova. Ironijom sudbine, umro je na datum koji sadrži odioznu brojku. Danima uoči svoga 76. rođendana, “davio” je bližnje pričama o zloj kobi: ne samo da zbroj sedmice i šestice daje trinaest, nego je taj rođendan padao na – petak trinaesti. “Uvjeren sam da neću dočekati jutro”, ponavljao je supruzi. Ova ga je, dakako, ignorirala, da bi ostala u stanju šoka kad je njena gora polovica, izustivši riječ “harmonija”, preminula. Vrijeme njegove smrti bilo je 23:47, što je 13 minuta prije ponoći.

Zloglasni direktor FBI-ja zaplijenio Tesline dokumente: Zbog opasnosti im dao posebnu oznaku

Žlica se briše osamnaest puta

Nikola Tesla (1856. – 1943.) jedan je od najvećih znanstvenika u povijesti. Genij iz Smiljana razradio je efektivnu metodu korištenja višefaznih izmjeničnih struja te, posljedično, bežičnog prijenosa signala i energije, princip rotirajućih magnetskih polja i indukcijski motor; osnovao brojne nove grane elektrotehnike; patentirao više od sedam stotina izuma…

Unatoč nevjerojatnim postignućima, nisu mu sve koze bile na broju: morao je dovršiti sve čega bi se latio, pa čak i ako je to bilo ugodno koliko i sjedenje na žeravici, patološki se bojao bisera, a o bakterijama da ni ne govorimo… Potonji paničan strah – tzv. mizofobija odnosno germofobija – uvelike mu je otežavalo život. Poznato je, primjerice, da bi – kako bi utamanio gadne male uzročnike boleština – svaki komad bešteka prebrisao vlažnom krpom točno osamnaest puta!

Strava u žutom

Majstor filmske napetosti Alfred Hitchcock (1899. – 1980.), čovjek koji je mnogim gledateljima priuštio fobije, i sam je patio od niza iracionalnih strahova. Primjerice, redatelj “Ozloglašene”, “Prozora u dvorište”, “Psiha”, “Vrtoglavice”, “Ptica” i “Mahnitosti” panično se bojao mraka, policije i – jaja! “Ta bijela okrugla stvar brz rupa ispunjava me gađenjem. Ne postoji ništa odvratnije od razbijenog jajeta iz kojeg se izlijeva žućkasta tekućina. Krv je vesele, crvene boje, a jaja su strašna i žuta. Nikad ih nisam niti bih kušao”, izjavio je jednom prilikom. Uzgred rečeno, ovaj strah naziva se ovofobija i nije baš rijedak.

Anything Else (2003)

dir: Woody Allen pic.twitter.com/CFH9EhjhYq

— Stephen Gibbons (@Gibboanxious) February 10, 2024

Ne možeš unutra, ne možeš van

Osvojio je stotine filmskih nagrada, ali tvrdi da je kao autor “u najboljem slučaju prosječan”. Smatra da je lijen, iako godišnje snimi barem jedan film po vlastitom scenariju, a u mnogima od njih i glumi. Premda je neugledan, njegove plahte gužvale su neke od najljepših glumica svijeta. Na bankovnom računu ima milijune, ali ga to ne sprečava da svijetom hoda u ofucanim sakoima od tvida. Ne zna promijeniti žarulju niti uključiti kompjuter, ali u svojim filmovima daje odgovore na sve što postoji ili je postojalo, bila to ljubav, smrt, bog, zločin, žene ili porcija špageta. Ukratko, Woody Allen je sve što bismo mogli poželjeti od ekscentričnog sineasta.

Lik neurotičnog intelektualca, koji je opetovano portretirao u mnogim svojim filmovima, od njega se osobito ne razlikuje. U prvom redu mislimo na brojne fobije slavnog redatelja, scenarista i glumca. Woody se, naime, boji zatvorenih, ali i otvorenih prostora, odnosno pati od klaustrofobije i agorafobije. Uz to, jezu mu izazivaju sljedeće stvari: jarke boje, sunčeva svjetlost, djeca te mogućnost da će dobiti rak. Najbizarniju fobiju sačuvali smo za kraj – užasava ga prizor maslaca od kikirikija koji viri iz nečijih usta. Vjerovali ili ne, nije jedini! Ova fobija ima i stručan naziv – riječ je o arahibutirophobiji.

Ukleti most

“Indiana Jones i ukleti hram”, film Stevena Spielberga iz 1984. godine, na kino-blagajnama je zaradio 333 milijuna dolara, a Oscara je zaradio u kategoriji vizualnih efekata. Snimanje je, međutim, bilo poprilično neugodno za redatelja. Problem je bio u visećem mostu, na kojem se odvija posljednja scena borbe. Spielberg, naime, pati od akrofobije, paničnog straha od visine, te se nikada nije koristio njime. Kako bi došao na drugu stranu, kilometrima se vozio u automobilu.

 

Objava Tesla patio od ozbiljne fobije: Zbog paničnog straha točno 18 puta ponavljao istu radnju pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak