Atlantska plovidba d.d., jedna od vodećih hrvatskih brodarskih kompanija, bilježi dugogodišnji kontinuitet u pomorskoj industriji, a 2025. godine obilježit će 70 godina od osnutka. Kompanija se trenutno suočava s velikim promjenama i izazovima, uključujući proces dokapitalizacije, modernizaciju flote i prilagodbu strogim međunarodnim standardima u pogledu zaštite okoliša. Kao ključni igrač na svjetskom tržištu rasutih tereta, Atlantska plovidba ulaže značajna sredstva u obnovu flote, s naglaskom na ekološki prihvatljive brodove.

Kako tvrtka planira iskoristiti prikupljena sredstva iz procesa dokapitalizacije, razgovarali smo s Markom Domijanom, glavnim izvršnim direktorom Atlantske plovidbe. Otkrio nam je planove i nadolazeće investicije u novu tehnologiju, a razgovarali smo i o izazovima s kojima se suočava s radnom snagom i prilagodbom s okolišnim standardima.

Kako je započeo proces dokapitalizacije Atlantske plovidbe, i koje su njegove ključne faze?

Proces dokapitalizacije Kompanije izdavanjem novih dionica iz odobrenog temeljnog kapitala započeo je u lipnju 2023. godine, kada je donesena odluka na zajedničkoj sjednici Upravnog odbora i izvršnih direktora društva. Nakon odobrenog prospekta od strane HANFA-e i svih potrebnih procedura, uvrštenje novih dionica uslijedilo je u studenom 2023. godine. Nakon prelaska prvog praga od 25 posto temeljnog kapitala, Tankerska plovidba objavila je obvezujuću ponudu za preuzimanje.  U srpnju je objavljena i dobrovoljna ponuda nakon njihova prelaska 64,11 posto udjela te u ovom trenutku Tankerska plovidba drži preko 70 posto dionica Atlantske plovidbe d.d. Iz toga je procesa Atlantska plovidba d.d. izašla sa stabilnom dioničarskom strukturom, značajno osnaženom bilancom te osiguraposto udjela te u ovom trenutku nim kontinuitetom i stabilnošću poslovanja. Osim toga, sredstva prikupljena na ovaj način bit će iskorištena za neophodnu obnovu flote, novijim i značajno efikasnijim brodovima. Kao glavnog dioničara dobili smo kompaniju s kojom ćemo moći iskoristiti brojne sinergijske efekte i time unaprijediti poslovanje Atlantske plovidbe.

Na koji način planirate modernizirati flotu i koje investicije su u planu?

S ciljem daljnje modernizacije flote, na sjednici Upravnog odbora Atlantske plovidbe d.d., održanoj početkom 2024. godine, dana je suglasnost na zaključenje ugovora o gradnji triju brodova za prijevoz rasutih tereta tipa Ultramax nosivosti 63,500 DWT s brodogradilištem Jiangsu Hantong Ship Heavy Industry Co., Ltd., brodogradilištem u istoj grupaciji kao i ono koje je izgradilo naš najnoviji brod AP Dubrovnik. Brodovi odgovaraju IMO Tier III i EEDI Phase 3 standardima. Ukupna vrijednost investicije je blizu 100 milijuna USD, a isporuka brodova predviđena je u 2026. i 2027. godini. Ovim smo pokazali svoje opredjeljenje za ulaganja u flotu, pomorsku industriju, ali i odgovorili izazovima koji se od svjetskih brodara očekuju u poštivanju okolišnih standarda kako bismo bili konkurentni na svjetskom tržištu rasutih tereta.

Kako se Atlantska plovidba nosi s ekološkim izazovima i međunarodnim propisima?

Kao i svi brodari, prolazimo kroz tranzicijsko razdoblje u kojem je sve veći pritisak prema upotrebi alternativnih goriva i načina pogona, ali i optimizacije postojećeg brodskog pogona s ciljem smanjenja potrošnje goriva, a samim time i zagađenja zraka. Propisi IMO-a i brojna druga regulativa, kao i direktive Europske komisije imaju za cilj smanjenje utjecaja pomorskog transporta na okoliš, te Europu kao zeleni kontinent do 2050. godine. To je poprilično ambiciozan i zahtjevan cilj, posebice za sektor pomorskog prometa. Pomorska industrija je, u svakom slučaju, preregulirana i mi smo, bez obzira na nove zahtjeve po pitanju ESG izvještavanja, koji se postavljaju pred tvrtke u Hrvatskoj i EU, već implementirali značajan dio izvještavanja vezano za ispuštanje ugljičnog dioksida i ostale štetne utjecaje na zrak i more.

Na koji način Atlantska plovidba osigurava radnu snagu i edukaciju mladih pomoraca?

Svjedoci smo svakodnevnih napisa o nedostatku radne snage i velikom broju stranih radnika u našoj zemlji. U pomorstvu smo odavno s tim suočeni, posebice kad se radi o niže rangiranim zanimanjima na brodu. Više časničke pozicije na svim našim brodovima i dalje većinom drže Hrvati, a ostatak posade uglavnom Filipinci. Atlantska plovidba je u Hrvatskoj bila jedna od prvih kompanija koja je ukrcavala strane pomorce na svoje brodove iz brojnih zemalja svijeta. Održavamo suradnju s Pomorsko-tehničkom školom i organiziramo Dan otvorenih vrata za učenike, a otvoreni smo i za svaku vrstu podrške mladim naraštajima pomoraca. Sudjelujemo i u programu Ministarstva mora, prometa i veza koje potpomaže izobrazbu mladih kadrova kroz subvencioniranje vježbeničkog staža.

Kako planirate obilježiti 70 godina od osnutka kompanije?

Ponosni smo na kontinuitet poslovanja i očuvanja pomorske tradicije Grada prvenstveno. Tu ćemo obljetnicu obilježiti na dostojanstven i svečani način, prvenstveno uvijek naglašavajući doprinos pomoraca kroz sve ove godine, naših zaposlenika, ali i svih vodećih ljudi koji su imali viziju Atlantske plovidbe i njezina razvoja, kao i izvršenje svih ciljeva kako bi kompanija opstala do danas i trajala ubuduće.