Rad ljudskih ruku je nezamjenjiv, ali se način njihove upotrebe mijenja. Prije mnogo godina je već nestala potreba da većina radnika radi u proizvodnji. Stoga ih danas najviše radi u uslužnim djelatnostima. Naime, za proizvodnju jednog stroja ili zrakoplova ili bilo kojeg drugog proizvoda danas treba jako malo radnika za razliku od prije. Zanimljivo je što se trenutno proizvodi nikad više uz nikad manje ljudskog doprinosa, objavljuje Index.

U 21. stoljeću najveća ‘prijetnja’ ljudskom radu dolazi od robotizacije, procesa sve većeg uključivanja robota u industrijsku proizvodnju. Poput davnog uvođenja parnog stroja ili mehaničkih strojeva, uvođenje robota u industriju od nekih će država napraviti ekonomske sile, a time i geopolitičke i vojne sile. One države koje budu kasnile u uvođenju robota kasnit će i u gospodarskom napretku.

Radnici u robotima vide prijetnju, ali taj osjećaj nije ništa novo. Strah radnika zbog uvođenja tekstilnih strojeva, traktora, alatnih strojeva i drugih pomagala koja su smanjila potrebu za ljudskim radom u industriji postoji od ranih dana Prve industrijske revolucije. Broj robota u svijetu raste svake godine, a suprotno očekivanjima, u državama koje imaju najviše industrijskih robota ne postoji problem nezaposlenosti, barem ne još. Problem je zapravo nedostatak radnika, a uvođenje robota nije samo način da se poveća produktivnost trenutnih radnika nego i da se nadoknadi manjak radne snage.

U svijetu je sve više robota

U svijetu je 2022. bilo 3.9 milijuna industrijskih robota koji su bili u pogonu, a proizvedeno je 553 tisuće novih. Proizvodnja robota je po svemu sudeći jedna od najbrže rastućih industrija na svijetu jer je 2012. bilo instalirano 1.23 milijuna robota, a u samo deset godina taj je broj porastao za 2.67 milijuna. Predvodnici robotizacije industrije su Južna Koreja, Singapur, Njemačka, Japan i Kina. U Južnoj Koreji 2022. bilo je 1012 industrijskih robota na 10 tisuća radnika, u Singapuru 730 na 10 tisuća radnika, Njemačkoj 415, Japanu 397, a u Kini 392.

Kina se zadnjih nekoliko godina ubrzano robotizira i čini najveće tržište. Dok se 2012. u Kini instaliralo 14 posto svih industrijskih robota na svijetu, taj je udio do 2022. narastao na 52 posto. Ukupno je samo te godine u svoju industriju Kina uključila 290 tisuća robota. Za usporedbu, Njemačka je počela koristiti samo 26 tisuća novih robota, SAD 40 tisuća, Japan 50 tisuća, a J. Koreja 32 tisuće. Zasad je jasno da Kina stvara neuhvatljivu prednost u odnosu na ostala gospodarstva. Industrijski roboti najviše se koriste u proizvodnji automobila, metalnoj industriji, industriji strojeva i industriji elektronike.