Premijer Andrej Plenković je, predstavljajući predizborni program HDZ-a, dio svog dugog monologa posvetio i ekonomskim temama. Otkrio je svoju viziju Hrvatske u sljedećem mandatu, potežući time pitanje i iseljavanja, ali i ekonomskih pokazatelja.

“Imamo 34.000 djece koja se danas rađaju u Hrvatskoj, broj umrlih je 57.000. To je najveći problem hrvatskog društva, naša strategija će preokrenuti te trendove. Udvostručit ćemo potpore za svako novorođeno dijete. Za svako dijete majke će dobiti godinu dana više staža. Uvest ćemo znatne popuste za brojne javne usluge, udvostručit ćemo trajanje plaćenog očinskog dopusta. Studentsku satnicu planiramo povećati na 7,81 euro. Jamčimo da će prosječna plaća biti 1600 eura, minimalna bruto plaća bit će 1250 eura, podići ćemo mirovinu na 750 eura. Stvorit ćemo preduvjete za otvaranje novih 125.000 radnih mjesta”, rekao je Plenković.

Nije, pritom, propustio pohvaliti se dosadašnjim rastom plaća, poglavito onih u javnom sektoru, poreznim rasterećenjem kroz nekoliko krugova porezne reforme i povećanjima davanja za druge poticajne mjere. Pritom je odbacio kritike oporbe, koja smatra da je sve mjere trenutne vlasti “pojela” inflacija.

“Jedna od najbitnijih stvari koju smo provodili od prvog dana je odgovorno upravljanje javnim financijama. Napustili smo kroničnu situaciju prekomjernog proračunskog manjka, polako dizali kreditni rejting i to znači da oni koji nas nadgledaju vide da smo imali jasan smjer i jasan cilj”, pohvalio se Plenković.

Realna obećanja?

S obzirom na kompleksnu situaciju u domaćem gospodarstvu, pitanje je što je od svega navedenog realno. U kojim će se granama gospodarstva otvoriti nova radna mjesta i hoće li na njima raditi Hrvati i uvozna radna snaga? Jasno, postavlja se i pitanje je li realno podići prosječnu i minimalnu plaću za 400 eura (u siječnju je prosječna iznosila 1220 eura, a minimalna je određena na 840 eura bruto). To se pita i bivši ministar financija, ekonomist Ljubo Jurčić.

“Ako se poveća vrijednost bruto domaćeg proizvoda, onda se mogu povećati plaće, mirovine i davanja. I to se postavlja kao cilj. Sada je samo pitanje kako taj cilj ostvariti. Prvo pitanje, u kojim djelatnostima, odnosno industrijama, će se povećati ta radna mjesta? Hoće li to povećati ovo što rade Wolt i Bolt ili će se to povećati u kemijskoj, elektro i ne znam kojoj industriji? Ako će se to povećati u prerađivačkoj industriji, industriji visoke tehnologije onda će se to ostvariti. Mi smo povećali broj radnih mjesta, ali za nekvalificiranu radnu snagu, ove koji dolaze iz Nepala i Filipina. Za takva radna mjesta neće se vratiti Hrvati, već će se povećati zapošljavanje stranaca. Znači, ako Vlada to ima, znači da su oni to procijenili, napravili politike da se povećaju ta radna mjesta i da su s tim ciljem donijeli ekonomsko-političke mjere, onda bi to bilo u redu”, rekao je bivši ministar financija.

Istaknuo je da rast plaća ovisi o kretanju BDP-a, pritom istaknuvši da se hrvatski BDP ostvaruje u najmanje efikasnim i produktivnim industrijama, poput prijevoza, trgovine i ugostiteljstva. Jurčić je naglasio da se plaća povećava koliko se povećava dodana vrijednost proizvoda. Opet je pitanje u kojim industrijama, jer mi u ovom trenutku, spomenuo je, imamo najnižu nezaposlenost i najvišu zaposlenost, ali je 400.000 ljudi napustilo zemlju.

“To su dodatne djelatnosti, koje čak i nisu zasnovane na hrvatskoj proizvodnji, nego prijevoz uvozi stranu robu, u ugostiteljstvu serviraju stranu hranu, trgovci prodaju strane proizvode. Dakle, oni jedni to zarađuju, a kad bi u to ubacili malo više domaćeg proizvoda, onda bi se mogao povećati taj pravi bruto domaći proizvod. A da bi se pravi bruto domaći proizvod povećao, onda morate imati politiku povećanja domaće proizvodnje u prerađivačkoj industriji, ne toliko u građevini i trgovini. Građevina i trgovina i ugostiteljstvo, oni su izvedene djelatnosti. Znači, ljudi kad zarade novce, oni kupuju stanove, oni putuju i tako dalje. Ako mi ovdje imamo strane turiste koje opslužuju strane radnice, onda mi stvaramo bruto domaći proizvod, ali koji uglavnom završava u stranim rukama”, rekao je Jurčić i rekao kako je realno da hrvatski BDP raste dva ili tri posto.

Vlada objavila koliko će rasti plaće za 244.000 zaposlenih: Pogledajte nove koeficijente

Veliki izazov

S druge strane, sindikalisti Mladen Novosel i Krešimir Sever, drže da je povećanje plaća realno i neophodno. Smatraju da će na taj način radna mjesta postati dovoljno konkurentna da zadrže Hrvate u Domovini. Sever je istaknuo kako čak 70 posto mladih nakon završetka obrazovanja želi raditi u inozemstvu, dodajući da njihov odgoj i obrazovanje od rođenja do diplome košta između 150 i 200 tisuća eura.

“Hrvatska mora napraviti iskorak, s kojom god Vladom. Ona mora podignuti kvalitetu radnih mjesta da bi podigla kvalitetu življenja, a da bi poboljšala kvalitetu radnih mjesta, mora imati ljude koji imaju znanje za obavljati poslove na takvim mjestima. Što znači da ih se mora privući da tu budu nekakve projekcije. Projekcije do 2030. godine govore, s jedne strane, da će se gubiti jedan veliki broj postojećih radnih mjesta, negdje oko 360.000. Međutim, istovremeno će se otvarati nova, sa potrebnim novim znanjima, novim sustavima rada i očekuje se da bi, s obzirom na bonitet koji Republika Hrvatska ima, se pokretali i otvarali nekakvi novi posao. Samo je sad pitanje toga da doista mi ne otvaramo poslove za strance, protiv kojih mi na sindikalnoj strani nemamo ništa, ali ponajprije nam je stalo do naših vlastitih građana”, rekao je Sever.

Šef Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, pak, ističe da država može propisati minimalnu bruto plaću od 1250 eura, ali je pitanje tko će to platiti. Na prosječnu plaću, pak, utječe i nedavno povećanje u javnom sektoru, ali i svi sindikalni pregovori o plaćama u brojnim industrijama. Sindikalist poručuje da je Vlada pred sebe stavila puno veći izazov od povećanja plaća, a to je otvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta.

Plenković otkrio karte i objavio HDZ-ov program: Jamči da će biti ovolike plaće i mirovine

Treba se još potruditi

“Hrvatska nema nekakvu ekonomsku i gospodarsku strategiju. Osim, naravno, sektora usluga, a mi jednostavno ne otvaramo nova radna mjesta u proizvodnim sektorima. I ono što se otvara, to se otvara vrlo malo. To je pravo pitanje i poticanje investicija, poticanje stranih investitora, ali u svakom slučaju mislim da je to najveći izazov i da će to biti možda najteže ostvariti”, rekao je Novosel.

Obojica ističu kako je pozitivno da Vlada razmišlja o povećanju dodanog staža po rođenom djetetu za majke i produljenje očinskog dopusta. No, drže kako je, osim toga, i uz povećanje plaća i otvaranje novih radnih mjesta, trebalo pokrenuti sveobuhvatniju politiku zadržavanja Hrvata u zemlji i privlačenje onih koji su otišli.

“Najjači imigracijski program je kvalitetno radno mjesto ovdje, u Hrvatskoj. Dakle, nitko neće se vraćati iz bilo koje druge zemlje ako ne može imati barem približno kvalitetno radno mjesto i naravno uvjete stanovanja, sve ono što je vezano uz mogućnost nekakve visine životnog standarda. Dakle, definitivno u tom dijelu, naravno, bez toga to jednostavno neće biti moguće. U demokratskom znanju, jačanje značaja, a i sama kvaliteta radnih mjesta je, prije svega, neka socijalna usluga. Teško da to može biti neki veći motiv ili povratka ili ostanka ovdje u Hrvatskoj”, smatra Novosel.

Hrvati u raspravi masovno otkrivali kolike imaju plaće: ‘Žena i ja ne znamo kud ćemo od para’

Objava Stručnjaci ogolili Plenkovićevo obećanje većih plaća i novih radnih mjesta: Imaju dobro pitanje pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.