Što Selak Raspudić misli o ‘ustaškom derneku’ u Imotskom?

narod - prije 5 sati - link

SelakSelak

Nakon koncerta u Imotskom 6. kolovoza, na kojem je između ostalih nastupio Marko Perković Thompson, i drame koju su mediji napravili zbog oznaka HOS-a, crnih majica i određenih pjesama s tematikom NDH, svoj komentar je na cijelu stvar dala i predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić. Ona je za Jutarnji list rekla da je njezino stajalište prema svim totalitarnim režimima isto. Istakla je i da zabrane nisu svojstvene istinski demokratskim društvima, te da, ako bi se i primijenile, ne mogu biti selektivne. Trebale bi se onda odnositi na simbole svih totalitarnih režima.

>Selak Raspudić potvrdila da ide u borbu za Pantovčak: Hrvatska nije imala predsjednika s karakterom

Kada postanem predsjednica Republike Hrvatske, založit ću se za to da se proslava Oluje vrati svojim korijenima

– Kako to da se početkom kolovoza, umjesto da razgovaramo o najvećoj hrvatskoj pobijedi u Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima koji su je omogućili, mi vraćamo na raspravu o ustašama i partizanima?

Vrijeme je da se aktualna vlast zapita na koji način omogućava građanima Hrvatske da institucionalno obilježavaju svoje domoljublje. Konkretno, zašto je proslava Oluje na glavnom kninskom trgu i na kninskom stadionu željeznom ogradom odvojena od građana Hrvatske i nalik televizijskoj kulisi? Zašto je na službenoj proslavi Oluje sve manje ljudi, a na koncerte u Imotskom istim povodom dolaze rijeke mladih?

Kada postanem predsjednica Republike Hrvatske, založit ću se za to da se proslava Oluje vrati svojim korijenima i da građani Republike Hrvatske imaju priliku zajedno sa svojim političkim predstavnicima obilježiti veličanstvenu pobjedu u Domovinskom ratu.

Zabrane nisu svojstvene istinski demokratskim društvima

Moje stajalište po pitanju odnosa prema totalitarnim režimima kristalno je jasno. Ja nisam samo antikomunist ili samo antifašist već integralno antitotalitarist. Naša domovina utemeljena je na Domovinskom ratu. U tom smislu baštinimo iz prošlosti sve ono što je vodilo prema slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj, a to je nespojivo s totalitarnim režimima koji su uništavali i dijelili naš narod. Edukacija o hrvatskoj prošlosti i vrijednosti slobode, višestranačja i poštivanja ljudskih prava uvijek je bolji put od zabrana.

Uz to, zabrane nisu svojstvene istinski demokratskim društvima, a ako bi se i primijenile, ne mogu biti selektivne već se trebaju odnositi na simbole svih totalitarnih režima.

>Selak Raspudić o Rodnim studijima: Je li pojam ženskog postao drugotan u odnosu na pojam rodnoga?

Zabrane također dovode i do posljedičnog fetišiziranja nekih simbola koji se onda više koriste kao izraz bunta

Zabrane također dovode i do posljedičnog fetišiziranja nekih simbola koji se onda više koriste kao izraz bunta prema vladajućima nego kao pokazatelj stvarne težnje da se režimi koji su te simbole iznjedrili ponovo uspostave.

Oslanjanje isključivo na zakone, odnosno hipernormiranje, predstavlja eutanaziju savjesti i politika je totalitarnih sistema. No zato što nešto nije zabranjeno, ne znači da je opravdano ili moralno njegovo isticanje. Postoji nešto što je kućni odgoj, povijesna svijest, poštovanje prema žrtvama, obzir prema drugima, dobar ukus. To se ne može ucjepljivati umnožavanjem zakona i policijskom palicom već edukacijom o istini.

Uvjerena sam da je velika većina ljudi u Imotskom došla na koncert zbog glazbe koju vole i slavljenja domoljublja, a ne zbog toga što misle da je od slobodne i neovisne, demokratske, višestranačke i pobjedničke Hrvatske bolja ili poželjnija neka druga.

Uza sve svoje mane, ovo je najbolja Hrvatska koju smo ikad imali

Uza sve svoje mane, ovo je najbolja Hrvatska koju smo ikad imali, i ne radi se o tome da je treba podrivati, već je potrebno promijeniti ljude na njenom čelu kako bi zasjala u svim svojim potencijalima. A predsjednički izbori prilika su za početak tog procesa.

Na tom tragu pozivam sve građane Hrvatske da ne dozvole da se veličanstvena pobjeda u Oluji veže uz kontekste koji s njom nemaju nikakve veze.

Što se tiče zahtjeva iz DP-a, nejasno je je li to službeno stajalište stranke ili samo zahtjev predsjednika njihovog saborskog kluba koji ga potpisuje. Kako god, pokazuje nerazumijevanje djelovanja institucija u demokratskom društvu jer, za razliku od jugo-milicije ili njenih prethodnika, hrvatski policajci postupaju u skladu sa zakonom, a ne na politički mig bilo čijeg državnog tajnika, rekla je Selak Raspudić.

Objava Što Selak Raspudić misli o ‘ustaškom derneku’ u Imotskom? pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak

Hrvatska (3749)Izdvojen članak (345)marija selak raspudić (53)