Već se godinama kroz brojne medije provlači pitanje: kamo je nestao Ilan Kabiljo? Piše se o njegovu naprasnom nestanku sa scene, šuškalo se o navodnom velikom bogatstvu koje je stekao, a prije dvije godine tek se kratko, opet medijima, prolomila vijest da se vratio.

Osoba koja je sudjelovala u stvaranju danas velikih imena domaće glazbene scene, poput Nine Badrić, Vanne, Ivane Banfić i drugih, jednostavno je nestala. Na internetu se gotovo ništa o njemu ne može pronaći, osim njegove glazbe, posebno hitova koji su obilježili njegovu glazbenu karijeru po kojoj ga i danas pamte. Kao da je sve o njemu izbrisano. Mediji su godinama pokušavali doznati što se dogodilo da je tako naprasno nestao, a jednom prilikom o njegovu potezu progovorio je njegov otac Alfi.

“Povukao se iz glazbe iako mu se smiješila velika karijera. Svašta su mu nudili, od snimanja CD-ova u LA-u, Beču, do Hollywooda. Rano je shvatio što je showbizz i odustao. Napravio je što je htio i posvetio se obitelji. Žao mi je jer je izuzetan skladatelj, aranžer, producent. Surađivali smo na nekoliko projekata i bilo je predivno. Ilanu je jednostavnost života privlačnija od svega što su mu nudili”, ispričao je Alfi Kabiljo.

Teret slave

“Ilan nije htio na sebe preuzeti teret slave. Prepoznatljivost ga je umarala pa se povukao u svoj svijet u kojem danas živi sasvim običan i jednostavan život”, zaključio je njegov otac.

Nakon što je čuveni maestro Alfi Kabiljo pred rasprodanim kazalištem Komedija koncertom “Moji mjuzikli” obilježio 60 godina umjetničkog rada, 85. godinu života te 50. obljetnicu svog najpoznatijeg mjuzikla “Jalta, Jalta”, nakon mnogo godina u Hrvatskoj je ponovno viđen i Ilan, koji takav veliki događaj nije želio propustiti, a tada se doznalo kako je došao iz Austrije te kako se okrenuo građevini.

Zanimljivo, njegov djed, Alfijev otac, bio je vrlo značajan graditelj koji je i prije Drugoga svjetskog rata imao građevinsku tvrtku. Adaptirao je kazalište Gavella i kino Tuškanac. Nakon rata komunističke vlasti pustile su mu da ima mali građevinski obrt, otkrio je svojedobno Alfi Kabiljo.

Veoma zagrijan

Ilan Kabiljo bio je jedan od najpopularnijih izvođača devedesetih, a njegovi hitovi “Kad nema ljubavi” i “Prekasno za nas” i danas se čuju u eteru i na brojnim zabavama.

Rođen je 1969. godine u Zagrebu, u obitelji skladatelja i dirigenta Alfija Kabilja i profesorice klavira Katje. S očeve strane Ilan je sefardskog židovskog podrijetla, a glazbeno obrazovanje stekao je u obiteljskom okruženju i u zagrebačkoj Glazbenoj školi “Pavao Markovac” na klasičnoj gitari. Pohađao je University of California u Los Angelesu, gdje se glazbeno usavršavao i gdje su mu između ostalih predavali Ray Charles, Kashif i Whitney Houston. Već s 15 godina skladao je i producirao pjesme i instrumentalne skladbe za televiziju i radio te glazbu za reklamne poruke.

Kao pjevač i skladatelj prvi put je privukao veću pozornost na Zagrebfestu 1990. godine, kad je u duetu s Vannom (tada duo Ilan&Ivana) dobio Grand prix stručnog žirija.

‘NAGOVARALA SAM GA DA DOĐE’ Vanna otkrila koji se ‘zaboravljeni’ pjevač nećkao oko nastupa u Areni: ‘Htjela da osjeti zasluženu euforiju’

Vanna se prije dvije godine prisjetila vremena kada je radila s Ilanom Kabiljom. U to vrijeme u Zagrebu je studirala na Filozofskom fakultetu, na kojem je 1989. upisala engleski i francuski jezik i književnost.

“Imala sam sreću da sam, osim tih glazbenih natjecanja – od kojih je jedno bilo Prvi pljesak na kojem sam pobijedila kao jedina prijavljena izvan Zagreba – uvijek imala popriličnu dozu toga scenskog samopouzdanja pa sam tako upoznala par zanimljivih i dobronamjernih ljudi, a jedan od njih zasigurno je Ilan Kabiljo kojeg smo upoznale moja sestra i ja kad smo bile u provodu u Gjuri. On je imao fantastičnu opremu, Emulator III, i bio je strašno zagrijan za stvaranje glazbe. Rekla sam mu da pjevam i da bismo mogli nešto probati, a on me upoznao s dečkima iz E.T.-ja koji su dotad bili samo rap-bend i kojima je trebalo otpjevati refrene poput crnkinje, na engleskom. Nakon toga sve je manje-više već poznato”, rekla je u intervjuu za portal Glazba.

Inače, 1990. godine nastupili su kao pratnja grupi Boa pred 60 tisuća ljudi na maksimirskom stadionu kao predgrupa Davidu Bowieju.

Originalna glazba

No jedan detalj ostao joj je posebno u sjećanju. “Nakon Zagrebačkog festivala, na kojem sam nastupila odjevena u nešto neprimjereno tanko, svi smo se razišli, ali moj ključ studentske sobe koju sam dijelila sa sestrom koja je bila plesačica ostao je kod prijatelja Ilana Kabilja, koji je otišao svojoj kući na drugi kraj grada. I kad smo mi stigle pred naš studentski sobičak, shvatile smo da nemamo ključ. Bilo je dva u noći i onda smo moja sestra i ja provele noć u tramvaju”, prisjetila se Vanna i dodala: “Baš se skupila jedna ekipa s početka devedesetih i svi smo se prisjetili Ilana i pitali se gdje je. Mislim, neki znaju, malo i više od mene, ali to neće pomutiti naše sjajne dane”, intrigantno je dodala.

Ilan je 1991. godine skladao i producirao pjesme za prvi album Ivane Banfić te su pjesmom “Daj povedi me” osvojili drugo mjesto u izboru jugopjesme za Euroviziju, tj. na Jugoviziji, a 1995. godine Ilan je imao zapažen nastup na Zagrebačkom festivalu sa skladbom “Kad nema ljubavi” za koju je stihove napisala Vanna, a koja je kasnije postala veliki hit. S Ninom Badrić je 1997. osvojio Grand prix na Splitskom festivalu velikim hitom “Ja za ljubav neću moliti”, koji je obilježio Nininu karijeru.

Kao skladatelj i pjevač nastupao je na festivalima u Zagrebu, Splitu, Zadru, Korčuli, Sarajevu te na internacionalnim festivalima u Malti, austrijskom Bregenzu i Los Angelesu, gdje je bio dobitnik nagrade “President’s Award”.

Osim u Zagrebu, glazbu je skladao i producirao u tonskim studijima Beča i Los Angelesa. Napisao je originalnu glazbu za mnoge kazališne predstave u Zagrebu, za TV serije i reklame. U Los Angelesu je skladao i producirao glazbu za TV seriju “Zeezel the Zowie Zoon”. Dobitnik je diskografske nagrade Porin za produkciju albuma Nine Badrić “Personality”.

Prije sedam godina, nakon što je Ilana u showu “Tvoje lice zvuči poznato” utjelovila Ana Gruica, na društvenim se mrežama povela rasprava o tome kamo je nestao i hoće li se ikad na domaću scenu vratiti dance-zvijezda 90-ih, no sve do 2021. godine ništa se nije promijenilo.

Iako danas živi daleko od kamera, povremeno posjećuje Zagreb, a za boravka u svom rodnom gradu prije dvije godine susreo se s Ninom Badrić, dugogodišnjom prijateljicom čijoj je molbi ipak udovoljio.

Pripremajući novi album, Nina Badrić je otkrila kako ga je uspjela nagovoriti na novu suradnju, što godinama nikomu nije pošlo za rukom. “Život je ipak drug pa je zavrtio krug i poslije puno godina opet nešto kuhamo”, napisala je Nina Badrić na Instagramu uz fotografiju s Kabiljom.

Židovska obitelj

Inače, Ilan se preselio u Austriju, točnije u Beč, u kojem živi sa suprugom Anom Kabiljo, manekenkom koja se pojavljuje u spotu grupe Electro Team “Sve bih dala da znam”, i djecom. Ana na Facebooku ima svoj profil, ali fotografije sa suprugom ne objavljuje.

Zanimljivo, jedini neobičan podatak o njemu proizišao je iz medija. Naime, prije više od dvadeset godina, njegova je izvedba pjesme “Samo jednom se ljubi” u jednom mediju nazvana kulturocidom i masakrom.

Iako danas nije na sceni, zapravo nikada nije prestao stvarati glazbu, kao ni njegov otac, kojemu je glazba, moglo bi se reći, spasila živu glavu. Možda zato ni Ilan nikada nije potpuno napustio glazbu, već je ostao svom ocu na pomoć, kako je sam Alfi svojedobno otkrio. Njih dvojica su svih ovih godina nastavila zajedno raditi, a prije pet godina legenda hrvatske glazbene scene progovorila je o tome kako je njegova obitelj postala jedna od samo dvije židovske obitelji, Kabiljo i Deutch, koje su uspjele preživjeti NDH u Zagrebu, i glazbi, jedinom kojom se htio baviti.

ALFI KABILJO: Pozdrav ‘Za dom spremni’ bi trebalo sudski zabraniti

Njihova židovska obitelj pretrpjela je strašne ljudske gubitke, njegovi su najbliži rođaci završavali u Jasenovcu, Jadovnu, Staroj Gradiški i Loborgradu. Pobijeni su, a otac i majka spasili su sebe i svog sina od takve sudbine zahvaljujući snalažljivosti. Nije im mogao pomoći ni kardinal Stepinac, kojeg je mali Alfi Kabiljo posjetio u maminoj pratnji. No zato su im indirektno pomogli oficiri Wehrmachta koji su s njima živjeli u stanu na Šalati.

“Strašno. Gotovo 80 članova obitelji. Dobar dio njih bio je iz Sarajeva. Moje dvije sestrične od po dvije i četiri godine i bratić od deset godina ubijeni su u Jasenovcu. Imate u filmu Dane Budisavljević ‘Dnevnik Dijane Budisavljević’ onaj famozni Loborgrad u kojem su nestajala djeca. Ondje je nestala i moja teta s dvoje djece. To je strašno i zato mi smeta i ljuti me taj povijesni revizionizam. Nitko ne može zamisliti grozote ustaškog režima i zato je besmisleno sada nešto umanjivati. Nemojmo o tome”, komentirao je Kabiljo u intervjuu za Glas Istre.

“Kao dijete, najprije s pet i pol godina, bio sam tri puta u zatvoru, no spasilo nas je, kao židovsku obitelj u Zagrebu, to što je otac imao jako dobre veze. No to vrijeme bilo je užasno. Recimo, moju baku i tetu uhapsili su u Sarajevu u koje su došle iz Beča. Odande su pobjegle zbog nacizma. Mislile su da će u Sarajevu biti sigurne. No ustaše su ih pokupile u Zagreb. Mama je onda otišla kardinalu Stepincu. Sjećam se da sam išao s njom. Nas je, inače, kao obitelj dobrim dijelom štitio papinski nuncij. No već prvi dan nakon proglašenja NDH ustaše su došle u našu kuću. Bilo je: ‘Za dom spremni!’ Pa pljačka! Čak su i meni kao djetetu uzeli album s markama! Horor je počeo odmah”, otkrio je Kabiljo i dodao: “Stepinac je mami odmah rekao da su to farizeji i da on ništa ne može učiniti.”

Političke svrhe

“Nas je štitila Katolička crkva, ljudi koje je moja mama poznavala. Prije rata, kao cura, bila je u jednom internatu u Švicarskoj. Ondje je uspostavila kontakte koji su poslije dobro došli. Imali su veze s Crkvom. Papinski nuncij nam je pomogao tako što je u naš dom poslao njemačke oficire koji su od ’41. živjeli s nama. U slučaju da dođu ustaše, oni bi nas zaštitili”, otkrio je Kabiljo.

“Za mene je bilo sjajno kad je pala NDH jer sam kao dijete shvatio da nas ustaše više neće hvatati. No kao klincu su mi poslije smetale pionirske radne akcije i takve stvari. Nisam htio krampati i kopati, htio sam skladati i svirati”, priznao je Alfi Kabiljo.

Upitan prati li politiku, otkrio je kako je pratio izbore kad je njegov bivši tajnik u ZAMP-u Ivo Josipović bio kandidat za predsjednika. Rekao je kako je on bio apsolutno njegov izbor. “Bio je predsjednik po mjeri, slagao sam se s njegovom politikom”, rekao je pa prokomentirao posljednje predsjedničke izbore, odnosno kandidate, tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, Miroslava Škoru i Zorana Milanovića.

Slavni kompozitor Alfi Kabiljo primio počasno priznanje u Motovunu: ‘Nadam se da ćemo se vidjeti možda i za 50 godina!’

“Nisam baš nešto njima oduševljen. Nisu mi interesantni. Nemam u njih povjerenja. Jednostavno ne pratim ništa o tim izborima”, kratko je prokomentirao. Otkrio je tom prilikom i kako je Grabar Kitarović svojedobno zabranio da koristi njegovu pjesmu jer nije htio da se njegova muzika koristi u političke svrhe s obzirom na to da ga politika nikad nije zanimala, a objasnio je i zašto: “Politika. Ona prva koje se sjećam, ustaška politika, umalo me koštala života. Sa svojom obitelji bio sam prava žrtva ustaške politike i režima.”

Objava Što se dogodilo da se tako naprasno povukao genijalni Ilan Kabiljo, njegov otac otkrio razlog pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak