Više od 400 sudionika okupilo se u Opatiji na najvećem hrvatskom skupu na temu hrane, 17. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Što je na tanjuru i kakvi su rezultati nacionalnih istraživanja prehrambenih navika u Hrvatskoj?

O prehrambenim navikama

– Prvi smo puta napravili veliko istraživanje prehrambenih navika u Hrvatskoj i to u svim dobnim skupinama, već od dojenčadi i djece sve do starije populacije, pa je najstariji ispitanik imao 99 godina.

Posljednje istraživanje ali samo na odrasloj populaciji smo radili prije deset godina, tako da smo rezultate u tom dijelu hrvatske populacije mogli usporediti i mogu sa zadovoljstvom reći da se prehrambene navike mijenjaju na bolje i u smjeru zdravije i pravilnije prehrane.

Pri odabiru masnoća više biramo maslac nego li margarin, više koristimo maslinovo ulje u odnosu na suncokretovo i konzumiramo više bijelog mesa, primjerice piletine i puretine nego li je to bilo prije deset godina.

Ono što nas je kod djece ugodno iznenadilo jest činjenica da vole tradicionalnu hranu, primjerice griz na mlijeku i sok od bazge, a slanina i panceta se u toj dobnoj populaciji pojavljuju kao često konzumirane namirnice.

Vidimo da su roditelji sve više osviješteni i vode brigu o tome što njihova djeca jedu, no također smo primijetili i da se prehrambene navike mijenjaju kada djeca krenu u školu i imaju mogućnost samostalnog odabira.

Jako se puno govori o tome da smo pretila nacija i da ovom problemu treba dati što veći značaj, no ohrabrujuće je to što je istraživanje pokazalo da se danas puno više pridaje važnost zdravijoj ishrani nego li je to bilo pred desetak godina.

Detaljnija analiza ovog istraživanja će se uz ostalo koristiti kao startna pozicija za preporuke za pravilnu prehranu za određene dobne kategorije kako bismo bili što zdravija nacija, rekla je na konferenciji Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Problem sive ekonomije

Da je hrvatski sustav sigurnosti hrane usklađen s najvišim europskim standardima, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, ali i najavio da će se naša zemlja u danima koji dolaze morati intenzivnije posvetiti rješavanju problema sive ekonomije.

– Treba reći da nas je afrička svinjska kuga upozorila na problem sive ekonomije. Neregistrirane svinje mogu biti potencijalni rizik za javno zdravstvo i zato je jako važno da se u idućem razdoblju suzbije siva ekonomija koja ne donosi samo rizik za zdravlje potrošača, nego predstavlja i nelojalnu konkurenciju koja nanosi štetu proizvođačima – naveo je Kovačević po čijim su se riječima na dvodnevnoj konferenciji okupili predstavnici svih onih koji sudjeluju u lancu poslovanja s hranom, od proizvođača, trgovaca i distributera, do državnih tijela nadležnih za sigurnost hrane.

– Prehrambena industrija u usporedbi s drugim prerađivačkim industrijama u Hrvatskoj ima najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti, najveći promet i zapošljava najviše radnika, što jasno govori o njezinom značaju.

Od ulaska u EU nama se fizički obujam proizvodnje u prehrambenoj industriji povećao za više od 20 posto i stvorili smo brendove koji ravnopravno konkuriraju na najzahtjevnijim europskim tržištima, zaključio je Kovačević.

Kako se moglo čuti na konferenciji na kojoj sudjeluje i glavni državni inspektor Andrija Mikulić, u 2023. godini provedeno je 17.000 nadzora u subjektima koji posluju s hranom, što je nešto više nego li 2022. i to zbog novih subjekata i povećanog broja prijava. Sanitarna inspekcija je prošle godine obavila 8.000 nadzora u 5.000 subjekata.

Može li hrana u Hrvatskoj postati jeftinija?

Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača pri HGK ocijenio je da je u Hrvatskoj visoko podignuta ljestvica i da je naša domaća prehrambena industrija vrlo kvalitetna.

– S obzirom na to da smo dio jedinstvenog europskog tržišta, ne možemo zaustaviti uvoz hrane, ali se možemo boriti kvalitetom naše hrane i da uz porast standarda, ta hrana bude našim građanima što dostupnija.

Nažalost, danas se u Hrvatskoj još uvijek mora kupovati jeftinija hrana, uglavnom uvozna, što nije dobro, dok su naši domaći brendovi odlični, ali skuplji.

Može li hrana u Hrvatskoj postati jeftinija i pristupačnija kupcima? Može, a put do toga je u procesu same primarne proizvodnje, pa nadalje, važno je da se uvedu procesi automatizacije i digitalizacije svih procesa i možda je vrijeme da svi koji sudjeluju u kompletnom lancu proizvodnje i dobave hrane na police sjednu za stol i dogovore gdje ima prostora za snižavanje cijena, kazao je Čondić Galiničić.

Objava Što je na tanjuru i kakve su prehrambenih navika Hrvata? Objavljeno veliko istraživanje pojavila se prvi puta na Novi list.