Otpad je često shvaćen kao teret koji želimo izbjeći. No, iza njega se zapravo krije prilika za promjenu, inovaciju te stvaranje bolje i održivije budućnosti. O svemu tome govori se na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, a na kojoj sudjeluje Ivan Lukenda, direktor Zelenih tehnologija.

O otpadu se često govori kao nečemu lošemu, nečemu što nitko ne želi u svojemu dvorištu, a zapravo je svugdje. Ova konferencija otvara nove teme i predstavlja rješenja, pokazuje pozitivne primjere iz okolice, ukazuje na prilike koje se nalaze ispod zakopanih brda smeća te zelenoj, čistoj i održivoj budućnosti.

Cilj konferencije je govoriti o ‘tabu’ temama kao što su energane (u medijima često nazivane spalionice) o kojima će stručnjaci govoriti ‘za i protiv’, pokazati uspješne primjere hrvatskih gradova (ali i gradova susjednih država kao i samih država) te modele koje su primijenili u rješavanju problematike otpada. Na konferenciji će se govoriti o ulozi velikih kompanija u stvaranju ali i recikliranju otpada. Konferencija je namijenjena tvrtkama, jedinicama lokalne (regionalne) samouprave, građanima, stručnjacima u ovoj problematici. Namijenjena je svim dionicima koji su na neki način u doticaju s otpadom.

Tri panel rasprave

Uz nekoliko predavanja, na konferenciji će se održati i tri panel rasprave:

Energana – prilika ili prijetnja? – Bečka energana nedavno je proslavila 60. obljetnicu. U Hrvatskoj se na spomen energane na noge dižu sve zelene udruge. No je li uistinu energana ‘opasnija’ od, primjerice, ispušnih plinova automobila, kruzera ili novogodišnjeg vatrometa?

Čisti gradovi, sretni građani – Nova pravila igre u prikupljanju otpada u Hrvatskoj uzburkala su mnoge vode. Neki gradovi već godinama imaju uspješan sustav prikupljanja i odvoza otpada, čiste ulice i efikasnu ‘čistoću’, a neki se bore s brojnim izazovima.

RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike – Najveće kompanije u Hrvatskoj i svijetu postale su iznimno ekološki svjesne i postale su predvodnici poticanja ekološke svijesti. Više nema plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja radi se novi, a stara elektronika udahnula je novi život modernim uređajima.

Prijava na konferenciju

Rješavanje problematike biootpada u gradovima zahtijeva fokusiranje na smanjenje količine otpada koji se uopće generira, uz istovremeno poticanje recikliranja i ponovne upotrebe organskog materijala. Primjena načela smanji (reduce), recikliraj (recycle) i ponovno koristi (reuse);ključna je u ovom procesu, te zahtijeva aktivnu ulogu kako lokalnih zajednica tako i pojedinaca. Smanjenje (reduce) količine biootpada na samoj lokaciji nastanka može se ostvariti kroz edukacijske programe usmjerene na smanjenje otpada hrane.

Educiranje javnosti o planiranju obroka, kupovinu namirnica prema potrebi i pravilnom skladištenju hrane kako bi se produžio njezin rok trajanja može imati jako veliki utjecaj. Recikliranje (recycle) i ponovna upotreba (reuse) biootpada kroz inovativne tehnologije poput uređaja za kompostiranje također predstavlja važan korak prema smanjenju ovisnosti o centraliziranim sustavima upravljanja otpadom.

Ovi uređaji omogućavaju obradu biootpada direktno na mjestu nastanka, pretvarajući ga u organski materijal koji se može koristiti za proizvodnju energije ili kao kompost, smanjujući time potrebu za vanjskim odvozom i odlaganjem. Na kraju, potrebno je stvoriti sustav koji podržava i nagrađuje održivo ponašanje. Integriranjem ovih pristupa, gradovi mogu efikasno smanjiti problematiku biootpada, čineći urbane sredine čišćima, zdravijima i održivijima.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Plan konferencije

09:30 – 10:00: Kava dobrodošlice i registracija

10:00 – 10:05: Otvorenje i pozdravni govor domaćina

Marija Dekanić, direktorica, Motus Media grupa
Jasmina Džanović, suvlasnica, ZGRADOnačelnik.hr
10:10 – 10:15: Pozdravni i uvodni govor

Mirko Budiša, zamjenik direktora, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
10:20 – 10:35: Prezentacija: Bečka energana – iskustvo

Alexander Kirchner, prokurist te voditelj Odsjeka za proizvodnju energije i kružne ekonomije, Wien Energie
10:35 – 11:20: Panel rasprava: Energana – prilika ili prijetnja?

Pitanja iz publike

Aleksander Mirt, direktor, Energetika Celje
Karel Lipič, predsjednik, Zveza ekoloških gibanj Slovenije-ZEG
Viktor Simončič, nezavisni savjetnik za okoliš, Grevicon Consulting
Slaven Dobrović, profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove Europske unije, FZOEU
Moderator: Tin Bašić, suvlasnik, ZGRADOnačelnik.hr
11:25 – 11:40: Prezentacija: Primjer dobre prakse – Slovenija

Bernarda Podlipnik, načelnica Sektorja za ravnanje z odpadki na Ministrstvu za okolje, podnebje in energijo Republike Slovenije
11:40 – 12:30: Panel rasprava: Čisti gradovi, sretni građani

Pitanja iz publike

Ivica Puljak, gradonačelnik, Grad Split
Marko Filipović, gradonačelnik, Grad Rijeka
Ivan Radić, gradonačelnik, Grad Osijek
Uskoro potvrda četvrtog panelista/predstavnika Grada Zagreba
Moderatorica: Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica Odjela za medije

12:30 – 13:00: Pauza za kavu

13:00 – 13:15: 1 na 1 razgovor: Primjer dobre prakse – Danska

Ole Frijs-Madsen, veleposlanik, Veleposlanstvo Kraljevine Danske u RH
Moderator: Tin Bašić, suvlasnik, ZGRADOnačelnik.hr

13:15 – 13:55: Panel rasprava: REuse, REduce, REcycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike

Pitanja iz publike

Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša, FZOEU
Zdravko Tušek, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede
Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupa
Ivan Lukenda, direktor Zelene tehnologije
Moderator: Dino Galinović, komunikacijski strateg i specijalist za javne politike održivog razvoja i klimatskih promjena

13:55 – 14:10: Osvrt i zaključak: Kružno gospodarstvo

Sonja Polonijo, savjetnica, Udruga gradova i Eko-Murvica

14:15: Zatvaranje događanja, ručak za uzvanike konferencije

Jedan od glavnih izazova je ekonomska isplativost. Inicijalne investicije u tehnologije za recikliranje, kompostiranje, smanjenje otpada i druge održive prakse mogu biti visoke. Međutim, dugoročne uštede i koristi za okoliš često nadmašuju početne troškove.Subvencije, poticaji i porezne olakšice za održive prakse mogu pomoći u premošćivanju ovih početnih financijskih barijera. Visoke inicijalne investicije u infrastrukturu za održivo gospodarenje otpadom mogu povećati troškove na kraću stazu, ali se te investicije mogu amortizirati kroz vrijeme,smanjujući dugoročne troškove.

Učinkovite tehnologije i prakse mogu smanjiti operativne troškove gospodarenja otpadom. Primjerice, povećanje stope recikliranja može smanjiti potrebu za novim sirovinama i energijom, što dovodi do ušteda. Edukacija i promjena svijesti kod građana i poduzeća također su ključne.Razumijevanje važnosti održivog gospodarenja otpadom i aktivno sudjelovanje u takvim praksama može znatno doprinijeti uspjehu ovih inicijativa.

Iako potpuni “zero waste” može biti teško postići, značajno smanjenje otpada i povećanje učinkovitosti u korištenju resursa su itekako mogući. To zahtijeva zajednički napor građana, poduzeća i vlada, kao i spremnost na promjene u načinu života i poslovanja. Biootpad je veliki problem u gradovima. Ponajviše jer smrdi, a odvozi otpada nisu toliko česti (koliko bi se možda i htjelo i moglo). Koje je rješenje problematike biootpada?

Objava Što čelni ljudi najvećih gradova u RH kažu o problemima s otpadom pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak