U konkretnom slučaju – ukrajinskom ratu, jedni stručnjaci smatraju da ruska uporaba taktičkog nuklearnog oružja ne bi nužno izazvala identičnu reakciju NATO-a, a kamoli prerasla u nuklearni rat strateškim oružjem između Rusije i SAD-a jer teško da bi američke elite žrtvovale sve ono što imaju zbog jedne Ukrajine. Drugi u to nisu sigurni ili pak misle suprotno, smatrajući da ruska pobjeda u tom ratu, iako ne predstavlja egzistencijalnu ugrozu Americi, potonjoj donosi katastrofu kad je riječ o ugledu na međunarodnoj pozornici i njezinim globalnim interesima.

Moskva službeno još ne razmišlja o primjeni taktičkog oružja niti njime otvoreno prijeti, a razmještanje takvog oružja po svom i bjeloruskom teritoriju prije su signali odnosno upozorenja do čega može doći ako stvari odu predaleko i ako se u praksi ostvare nedavne riječi o nužnosti isporuka Ukrajini dalekometnih krstarećih raketa i dozvole zapadnih dužnosnika i NATO saveza da ih Kijev koristi za udare duboko unutar ruskog teritorija, što je dosad najveća prijetnja eskalaciji.

Čini se da ona još daje Washingtonu priliku za “časni uzmak” iako ni sama ne zna recept koji bi mu to bezbolno omogućio s obzirom na to da je preduboko “ušao u igru” s krivim procjenama o ruskom slomu. To očito ostavlja njemu na teret. Hoće li izlaz pronaći nova američka administracija nakon izbora u studenome ove godine, pokazat će samo vrijeme.

Francuzi na istočnom bojištu

Političke “usijane glave” i dalje se “igraju vatrom”. Tako je svijet prošloga tjedna potresla izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako on ne isključuje slanje francuskih i vojnika NATO saveza u Ukrajinu s obzirom na to da se “ne smije dopustiti pobjeda Rusije”. Macron je potpuno preuzeo retoriku američkog ministra obrane Lloyda Austina koji je nešto slično rekao nekoliko mjeseci prije, dodavši kako će Rusija i SAD “prije ili poslije zaratiti”, a potvrdio i prošlog tjedna, govoreći da će Putin, kada pobijedi u Ukrajini, sigurno napasti i susjedne članice NATO-a na Baltiku te da stoga ne isključuje rat između NATO-a i Rusije.

To je govorio u kontekstu blokade proračunskih sredstava za Ukrajinu od Kongresa. Pritom je Macron na europskoj državničkoj razini ostao posve izoliran – sve su imalo važnije države EU-a, kao i Velika Britanija, već drugi dan odbacile mogućnost slanja svojih službenih vojnih postrojbi u Ukrajinu, a to je učinio i SAD. Francuski dužnosnici izjavili su za Bloomberg da su Macronovi komentari “oblik strateške dvosmislenosti” usmjeren na Putina kako bi mu signalizirao da zapadni saveznici neće odustati od svoje potpore Ukrajini u trenutku kada ruske snage pokušavaju iskoristiti “očajničku” nestašicu streljiva u toj zemlji. Ali ta je ideja propala – daljnje izjave europskih čelnika, koji su odbacili mogućnost slanja svojih vojnika u Ukrajinu, “potkopale su Macronovo obećanje da će učiniti sve što je moguće da spriječi Rusiju da dobije rat”, smatra Bloomberg.

U vrlo kratko vrijeme, a poglavito nakon kolapsa ukrajinske prošloljetne protuofenzive, potpuno se promijenila dotad naglašena zapadna politička percepcija o sigurnoj pobjedi ukrajinske vojske te se sada na najvišim razinama govori samo o ruskoj pobjedi i potrebi ubrzanog jačanja europskih vojnih efektiva i pripremi za rat protiv Rusije u budućnosti. Istodobno, u Europi se od sredine veljače pa do kraja svibnja održavaju najveće vježbe NATO saveza posljednjih desetljeća “Steadfast Defender 2024” u kojima sudjeluje više od 80.000 vojnika.

Kraj rata u Ukrajini je moguć ako se ovaj scenarij ostvari, velikom dijelu svijeta se neće svidjeti

CIA upozorila Bidena kada bi Putin mogao posegnuti za nuklearnim oružjem

Kako je svojedobno izjavio Christopher Cavoli, zapovjednik savezničkih snaga u Europi, ta će vježba “biti jasna demonstracija našeg jedinstva, snage i odlučnosti da zaštitimo jedni druge, naše vrijednosti i međunarodni poredak temeljen na pravilima”. U isto se vrijeme NATO snage gomilaju na granicama s Ukrajinom i Rusijom.

CIA je 2022. godine upozorila predsjednika SAD-a kakao postoji 50 ili više posto šanse da će Rusija posegnuti za nuklearnim oružjem ako utvrdi da su njezine snage desetkovane i da je nezakonito pripojeni teritorij Krima u opasnosti, objavio je New York Times. Upravo zato je Joe Biden održao govor ‘Armagedon’ 6. listopada 2022. u New Yorku. “Nismo se suočili s mogućnošću Armagedona od Kennedyja i Kubanske raketne krize”, upozorio je tada, prenosi New York Post. Biden je tom prilikom upozorio da je ruski lider Vladimir Putin ozbiljan kada govori o nuklearnom napadu.

Nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., američki obavještajni dužnosnici isprva su rekli da nema dokaza da Rusija planira upotrijebiti oružje za masovno uništenje, ali nakon što je Ukrajina izvršila protunapad i počela potiskivati rusko napredovanje, CIA je upozorila da je presrela sve razgovore ruskih snaga o mogućnosti korištenja ‘taktičkog’ nuklearnog oružja manjeg opsega.

‘Nuklearni paradoks’

Bivši načelnik Združenog stožera general Mark Milley nazvao je situaciju ‘nuklearnim paradoksom’ za SAD. “Što su Ukrajinci uspješniji protiv ruskih snaga, to je veća vjerojatnost da će Putin zaprijetiti da će korištenjem bombe ili da će je stvarno upotrijebiti”, rekao je.

Jedan visoki dužnosnik navodno je rekao da se Vijeće za nacionalnu sigurnost sastalo kako bi raspravljalo o tome kako će SAD reagirati na nuklearni udar Rusije i kako ga mogu odvratiti ili spriječiti. Sada kada se čini da Rusija ima prednost na bojnom polju, američke obavještajne službe više ne vjeruju da postoji neposredna opasnost od nuklearnog napada, izvijestio je Times. No, Putin nije isključio mogućnost korištenja svog golemog nuklearnog oružja. “Zapadne države moraju shvatiti da mi također imamo oružje koje može pogoditi ciljeve na njihovom teritoriju. Sve to prijeti izazivanju konflikta s nuklearnim oružjem i uništenjem civilizacije. Zar oni to ne shvaćaju?!”, poručio je Putin u svom nedavnom obraćanju naciji.

Objava Što ako Putin počne koristiti nuklearno oružje po Ukrajini? Reakcija Zapada mogla bi šokirati pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.