Europska unija planira uvesti carinu na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije. Iako ova odredba dosad nije bila u sklopu ekonomskih mjera protiv ove dvije zemlje zbog invazije na Ukrajinu, prosvjedi poljoprivrednika diljem kontinenta, ali i pritisci pojedinih zemalja članica urodili su plodom.

Kako piše Financial Times, očekuje se da bi EU trebala već ovih dana uvesti carinu od 95 eura po toni ruskih i bjeloruskih žitarica te 50 posto na sjemenke uljarica i proizvode dobivene njihovom obradom. Poljoprivrednici traže i povratak carina na žitarice iz Ukrajine, koje su ukinute nakon početka ruske invazije, kako bi se pomoglo ukrajinskom gospodarstvu. Neki poput poljskog premijera Donalda Tuska su tražili i zabranu uvoza žitarica i uljarica iz tih zemalja.

To bi, pak, moglo utjecati na cijene i opskrbu dijela europskog tržišta. Stručnjak za burzovna kretanja i trgovanje poljoprivrednim proizvodima Robert Jurišić tvrdi da utjecaj uvođenja carina na cijene i dostupnost žitarica u Europskoj uniji neće biti pretjerano velik.

Rusi imaju jači adut

“Zbog svega ovoga što se dogodilo, uvoz roba iz Rusije se apsolutno smanjio. Mnogi, ne samo zemlje, nego i privatni korisnici ne žele imati negativan PR povezujući se s time da kupuju robu iz Rusije, pa su onda išli tražiti alternative. Ne očekujem nekakav veliki udarac, da bi to sad trebalo izazvati uvođenje zabrane uvoza žitarica iz Rusije i Bjelorusije”, rekao je Jurišić.

Ipak, pribojava se reakcije iz Moskve, jer bi u tom slučaju posljedice mogle biti značajne. Naime, Kremlj ima puno snažniji gospodarski adut u mogućnosti podizanja carina ili zabrane uvoza mineralnih gnojiva. To bi, smatra Jurišić, moglo dovesti do skuplje poljoprivredne proizvodnje, a onda i do nove inflacije cijena hrane.

“Mineralna gnojiva su danas postala dosta važna u kontekstu proizvodnje u modernoj poljoprivredi. Europa nema nekakav preveliki izvor, ima, doduše u Finskoj ili alternative koje nisu tako velike poput Maroka. Bilo kakvi poremećaji u tom dijelu bi poskupili proizvodnju, odnosno reflektirali bi se na cijene gnojiva, jer bi Europa bila osuđena na traženje nekakvih alternativnih pravaca, ruta, a Rusija je tu ipak najveća na svijetu po pitanju mineralnih gnojiva, pogotovo bazne sirovine od kojih se poslije proizvode nekakve formulacije”, objasnio je analitičar.

Sada se zna zašto je hrana u Hrvatskoj tako skupa: ‘Zbog jedne odluke moramo u šoping u Sloveniju’

Ukrajina određuje cijenu

Kako bi dao malo konteksta u cijeloj priči, Jurišić je otkrio kolika je proizvodnja i izvoz žitarica u Rusiji i Ukrajini. Prema podacima američkog Ureda za poljoprivredu, koji se smatra referentnom točkom pri određivanju kretanja na burzama hrane i poljoprivrednih sirovina, Rusija proizvodi oko 50 milijuna tona pšenice, dok je globalna proizvodnja na razini od najviše 800 milijuna tona. Ukrajina, pak, proizvodi 22,5 milijuna tona pšenice, od čega 16 milijuna tona nastoji izvesti.

Kad je kukuruz u pitanju, u svijetu se godišnje proizvede oko 1,2 milijarde tona. Rusija proizvede otprilike 16 milijuna tona, od čega izvozi 5,3 milijuna tona, dok Ukrajina na proizvodnji od 29,5 milijuna tona izvozi čak 24,5 milijuna tona kukuruza.

U kolektivnom sjećanju na zbivanja u Ukrajini ostale su blokade pomorskih luka, ali i napadi na brodove u Crnom moru. To je, kaže analitičar Jurišić, u puno većoj mjeri utjecalo na inflaciju cijena hrane, nego što bi moglo utjecati uvođenje carina. Kako sukob još nije gotov, nije se stišao niti strah od mogućih novih poremećaja u opskrbi.

“Kad se dogodila priča oko Ukrajine, eksplodirale su sve cijene, a onda je uvoz roba iz Ukrajine pomogao da se te cijene brže nego što su farmeri htjeli vrate na nekakve razine koje su bile prije cijele situacije sa ratom u Ukrajini. Kao što je rat pomogao da cijene naglo eksplodiraju tako je i uvoz roba iz Ukrajine omogućio da se one puno ranije vrate na nekakve normalne razine. Onda smo imali one koridore, sad prešutno imamo situaciju u kojoj je roba krenula iz luka Ukrajine na tržište i zato su cijene, između ostalog, pale, jer su se oni opet vratili tim izvozima kroz brodove, što je njihov najznačajniji način trgovinske razmjene”, objasnio je Jurišić.

Novinar provjerio cijene namirnica u dućanu u Moskvi i ostao u nevjerici: ‘Ovo su nam naši vođe napravili’

Regija utječe na nas

Hrvatska potencijalnim poremećajima u transportu i podizanjem carina na rusko i bjelorusko žito ne bi trebala biti opterećena. Kako je objasnio Jurišić, u proizvodnji žitarica i uljarica smo više nego samodostatni. Na cijene žitarica i proizvoda od njih mogli bi utjecati jedino poremećaji na izvoznim tržištima, ponajprije talijanskom, ali i na tržištima regije.

“Mi proizvodimo i kukuruza više nego što nam treba, i pšenice, i soje, i suncokreta, i uljane repice, i ječma. Hrvatska proizvodi do milijun tona pšenice, dva do 2,5 milijuna tona kukuruza, 150 tisuća tona suncokreta, 200 do 250 tisuća tona soje i nekakvih, u zadnje vrijeme, 50 tisuća tona uljane repice. Kad bi cijena ovisila isključivo o domaćoj ponudi i potražnji, onda bi te sve cijene imale tendenciju da se kreću prema nuli, jer ponuda višestruko nadmašuje potražnju. Tako da na formiranje naše cijene ovisi prvenstveno što se događa u regiji”, objasnio je Jurišić.

Kako su žitarice i uljarice burzovne robe, na njihove cijene utječu globalna kretanja. Na stanje s inflacijom u Hrvatskoj, utječu i ekonomska kretanja u Europi. Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijena hrane u veljači porasla na godišnjoj razini za 5,6 posto, a na mjesečnoj je pala za 0,5 posto. Dugo vremena su hrana i bezalkoholna pića su bile stavke kojima su cijene najviše rasle. No, to sad više nije slučaj.

“Kad pričamo o kontekstu inflacije, onda tu spadaju još neki faktori koji utječu na cijenu proizvoda. Mi ne jedemo pšenicu ili kukuruz, nego kruh. U strukturi cijene kruha, pšenica je samo jedan dio troška; tu je struja, tu je radna snaga, tu je logistika, tu je pakiranje, tu je sve ostalo što čini na kraju tu cijenu kruha, plus pekarnica koja to radi da bi ostvarila neki profit. Potom ovisimo od lokalne potražnje, kretanja turizma, ali i toga da postoji prostor u kojem proizvođači mogu povećati profitabilnost i svaki će iskoristiti priliku za to”, rekao je analitičar Jurišić, zaključivši da je teško povući paralelu između inflacije i kretanja burzovnih roba. No, trend je takav da cijene burzovnih roba idu prema dolje.

Hoće li padati cijene hrane u ovoj godini: S vrha stigle ohrabrujuće vijesti

Objava Stižu igre gladi, hrvatski analitičar upozorava: Putin ima adut kojim bi mogao prodrmati svijet pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.