Lucija i Eva osvojile su nas svojim zalaganjem u projektu Škole budućnosti, ali i plasmanom na državno natjecanje Lidrano. Osim što su se aktivirale na samom projektu, i što već traže pripravništvo u tech firmi (!), samoinicijativno pripremaju i provode intervjue i ankete o tome kako spojiti STEM i društvene znanosti te koliko nastavnici koriste STEM načela i tehnologije u nastavi.

Kad smo jednom čuli njihove priče, znali smo da ih trebamo podijeliti s drugima. Ovaj članak im je stoga nagrada i poticaj da i dalje budu odvažne i nastave se baviti onim što ih zanima.

Upoznajte Evu…

Moje ime je Eva Škrtić. Imam 13 godina, uskoro 14. Dolazim iz malenog mjesta koje se nalazi između Karlovca i Ogulina, Generalski Stol. Pohađam 7. razred OŠ Generalski Stol. U slobodno vrijeme treniram u teretani i članica sam Folklornog društva Lipovac. Osim redovne nastave pohađam i različite izvannastavne aktivnosti. Neke od tih aktivnosti su: dodatna nastava iz kemije, dodatna nastava iz matematike, dodatna nastava iz hrvatskog i još mnogo drugih.

…i Luciju!

Zovem se Lucija Blažek, imam 13 godina. Idem u sedmi razred te pohađam Osnovnu školu Stenjevec. Od izvannastavnih aktivnosti idem na novinarsku grupu, geografsku grupu i prvu pomoć. Izabrala sam baš te zbog toga što obožavam književnost  i novinarstvo, znanje o okolišu, a zaista mi je drago što uz znanje koje mi pruža prva pomoć mogu jednog dana pomagati drugima. Također, treniram suvremeni ples koji mi je jako zabavan način da se opustim od školskih obaveza.

Širok spektar interesa

U nabrajanju onog što vole obje na prvom mjestu navode čitanje:

Eva uz čitanje i pisanje, voli i glumu.

Bez obzira na to što sam fan STEM područja to me ne odvlači od drugih predmeta kao npr. hrvatskog. Volim čitati knjige i pisati tekstove, ponajviše pjesme.

Lucija je u dobi od 5 godina samostalno naučila čitati i od tad uživa u tome, otkriva.

Kako su moji roditelji ustrajali u tome da je prerano da me krenu učiti čitati, ali su mi oni stalno čitali priče, ja sam slušajući priče zapamtila naslove slikovnica i potajno učila slova dok me nisu gledali.

A koji su im najdraži predmeti?

Evi se biologija posebno sviđa jer kroz nju uči o procesima u prirodi i okolišu, no također ju zanima ljudsko tijelo, a posebno ljudska psiha, navodi. Uz to, voli i kemiju.

Sviđa mi se kako spoj različitih tvari može dati različite reakcije i napraviti neke druge kemijske spojeve.

Lucija izdvaja matematiku jer potiče logičko razmišljanje, a također navodi biologiju jer joj je “jako zanimljivo slušati o tome kako svijet oko nas funkcionira”, kaže.

Da mogu, koje bi predmete uvele u nastavu?

“Kada bih imala mogućnost u kurikulum (op.e. osnovne škole) uvesti neki novi predmet zvao bi se psihologija”, kaže Eva.

Iz tog predmeta učili bismo više o ljudskoj psihi i o tome na koji način naš mozak funkcionira. Kroz satove učili bismo i o ljudskim emocijama, osjećajima i ponašanjima te odnosu među ljudima, a svakako to povezali s tehnologijom.

Osim psihologije voljela bih da imamo predmet na kojem bi kroz satove govorili o nekim socijalnim temama i trenutnim događanjima u državi i svijetu, ali opet pokušati uvesti i utjecaj tehnologije.

Lucija bi uvela učenje “nekih praktičnih znanja koja su nam svakako potrebna, a na koje nas ne pripremi škola, kao što su prva pomoć ili domaćinstvo”.

Uvela bih takve predmete u sve škole jer vjerujem da je jako korisno od rane dobi učiti znanja koja su nam potrebna u svakodnevnom životu. Također, ono što nije vezano za neki konkretan predmet, ali mislim da je jako važno, jest naučiti učiti.

Kako su se zainteresirale za STEM područje?

Lucija je interes za robotiku razvila prije par godina kad su ju roditelji upisali na sam tečaj robotike…

Tamo smo kroz igru učili osnove koda. Nakon toga sam se pridružila informatičkoj grupi u našoj školi. Tu sam se prvi put susrela sa STEMI platformom i to je za mene bilo veliko otkriće jer mi je dalo priliku da stvorim nešto konkretno i opipljivo na zanimljiv način.

Eva je bila na natjecanju Djevojčice u STEM-u, ali je poticaj dobila i u redovnoj nastavi:

Na Povijesti smo učili o ženskim pokretima i ženama početnicima u informatici, Adi Lovelace, a istraživanjem sam saznala ponešto i o Grace Hopper. Zapravo o mnoštvo žena koje su zaslužne za razvoj tehničkih stvari koje nas okružuju i koje su nam potrebne za svakodnevni život.

Kad smo već kod toga, zašto neki ljudi misle da STEM nije za djevojčice?

Eva pretpostavlja ljudsko neznanje, “od toga zapravo kreću sve loše stvari”, smatra.

Društvo općenito očekuje kako se dječaci trebaju baviti muškim stvarima, djevojčice ženskim, štogod to značilo. Kroz povijest djevojčice su uvijek odgajali kako trebaju biti odgojiteljice, da se moraju brinuti za dom, moraju šivati. Vjerujem da iz toga potječe i razmišljanje da STEM nije za djevojčice.

U svom okruženju nisam osjetila nikakve predrasude prema djevojčicama koje se žele priključiti STEM-u, dodaje Lucija.

Smatram da su one itekako sposobne i potrebne u tom području. Vjerujem da svatko može biti uspješan u području koje ga zanima i u kojem se neprestano educira, bez obzira na spol.

Škola budućnosti i njihova budućnost

Sada kad smo ih upoznali objasnimo detaljnije čime su ove cure zaslužile vašu pozornost. Zajedničko im je što su obje sudjelovale u Školi budućnosti i pokazale se kao vrlo proaktivne.

Na Innovation Dayu, godišnjoj konferenciji tog projekta, prošle godine Lucija se javila STEMiju želeći se pridružiti njihovim projektima. Budući da je premlada za neki ozbiljni angažman, uzeli su je da radi nešto slično kao pripravnica: ona im prolazi kroz novitete u programima i iz učeničke perspektive govori što joj je razumljivo, što može biti bolje, generalan dojam lekcija itd., a oni je uče to savladati i programirati.

Također je samoinicijativno sastavila i provela anketu o tome koliko nastavnici koriste STEM načela i tehnologije u nastavi.

Kako smo kao grupa sudjelovali na natjecanju za izradu Hexapoda, bili smo pozvani u Infobip na Innovation Day. Taj dan bio je za mene toliko impresivan da sam shvatila da želim biti na neki način dio te priče, koliko god je to moguće u mojim godinama. Odlučila sam se javiti direktno organizatoru sa svojom željom, na što su me oni neočekivano zaista pozvali na razgovor i pronašli način na koji me mogu uključiti u svoje projekte.

Inače, na kraju svake školske godine u sklopu projekta Škola budućnosti organizira se veliki tehnološki spektakl za sudionike – tzv. Innovation Day na kojemu učenici prezentiraju svoje projekte na kojima su radili te imaju prilike isprobati tehnologije i direktno popričati s ljudima koji ih razvijaju u Hrvatskoj. Ovogodišnja konferencija održat će se 11. svibnja 2024. na Infobipovom kampusu ‘Alpha Centauri’ u Zagrebu, a evo kako im je bilo prošle:

 

Eva je pak samoinicijativno poslala pitanja za intervju Tonki Delić, edukatorici u STEMIju, a fokus joj je bio na ženama u STEM-u i kako spojiti STEM i društvene znanosti. Taj je intervju iskoristila za svoj rad za Lidrano.

Aktivnosti koje smo provodili u ovom projektu svakako su mi dale sasvim drugačiji pogled na STEM. Poseban je doživljaj bio sudjelovati i na završnoj konferenciji. Pomislila sam tada: zbilja bih željela u budućnosti, kao odrasla osoba, raditi u takvom okruženju, sudjelovati u stvaranju novih stvari koje nam olakšavaju život.

I tako sam poželjela za LiDraNo pisati i još malo više istražiti o STEM-u, ali isto tako zanimalo me što Tonka misli o simbiozi STEM-a i društvenih znanosti, je li ona uopće moguća.

U kojim ih profesijama možemo očekivati?

Svakako se vidim u medicini, ali vrijeme će pokazati svoje. Vjerujem da će me upornost i rad dovesti do željenih ciljeva…

Kaže nam Eva, a Lucija još nije sigurna:

Smatram da svatko od nas ima svoj poziv koji je najbolji za njega. Ja svoj još nisam otkrila, ali moja je istinska ljubav prije svega pisanje, novinarstvo, kazalište i gluma koji su prisutni skoro cijeli moj život te prate moje odrastanje i daju mu posebnu ljepotu. S druge strane, tehnologija mi olakšava život i jako sam znatiželjna učiti o njoj.

Eva i Lucija podršku nastavnika i roditelja već imaju, a mi se nadamo da će tako biti i u nastavku njihova školovanja te da će ostvariti sve svoje želje i potencijale. Cure, samo hrabro dalje i sretno!

pročitaj cijeli članak