Cilj velikosrpskih ideologa koji su 90-tih započeli s kreiranjem velike Srbije, između ostaloga, bio je zauzeti grad Pakrac. Prema njihovim planovima, upravo ovaj grad trebao je biti središtem SAO Krajine za Zapadnu Slavoniju.

Stvari su se počele zakuhavati odmah početkom 1991. godine i to s otvorenom velikosrpskom ikonografijom. Po gradu su velikosrbi iscrtavali četničke oznake i isticali četničke zastave, noćna pucnjava je postajala uobičajenom, a onda su počeli podmetati eksplozive pod kuće Hrvata.

U siječnju je snovan Sekretarijat unutrašnjih poslova SAO Krajine (SUP-a SAO Krajine). To su bile milicijske snage pobunjenih Srba, svojevrsno ministarstvo unutarnjih poslova srpske paradržave, a vrlo brzo će se pokazati i jednim od sastavnih dijelova raznovrsnih oružanih sastava pobunjenih Srba. Policijska postaja u Pakracu time je izdvojena iz sastava MUP-a RH i postala je sastavnim dijelom tijela unutarnjih poslova pobunjenih Srba, razliku od ostalih milicijskih stanica općina SAO Krajine, koje su bile neposredno podređene SUP-u SAO Krajine.

Dan kada je Vezmar digao pričuvne policajce

Političke razloge inicijative za pripajanje mjesta s većinskim srpskim stanovništvom općini Pakrac potvrdio je početkom veljače 1991. i čelnik zapadnoslavonskog SDS-a, predsjednik Regionalnog odbora SDS za Slavoniju i Baranju Veljko Džakula. Sljedeći korak su napravili dužnosnici Skupštine Općine Pakrac, u kojoj su uglavnom bili Srbi. Iste godine na današnji dan su izglasovali pripojenje tzv. SAO Krajini. Ključnu ulogu u odluci o pristupanju SAO Krajini imao je SDS, koji doduše službeno nije sudjelovao u radu pakračke općinske skupštine, no imao je snažan utjecaj na njezin rad. Tad je široj hrvatskoj javnosti pozadina procesa okupljanja većinski srpskih naselja oko općine Pakrac postala je očigledna.

istovremeno s odlukom o pristupanju SAO Krajini, “u okviru razmatranja i ocjene trenutnog stanja u općini” usvojen je i zaključak da se Policijska postaja u Pakracu (preimenovana u Općinski sekretarijat unutrašnjih poslova Pakrac) “stavlja pod neposredno rukovođenje” Sekretarijata unutrašnjih poslova SAO Krajine, pa tako policijska postaja u Pakracu dobiva status općinskog sekretarijata unutrašnjih poslova. U to vrijeme je načelnik pakračkog SUP-a bio Jovo Vezmar, osoba srpske nacionalnosti koji je na toj poziciji bio zadržan zbog “mirnog suživota”. Upravo na današnji dan, 22. veljače, Jovo Vezmar zapovjedio je da se u službu pozove 80 posto pričuvnoga sastava policijske stanice Pakrac.

PAKAO NA HRVATSKOM TLU! Dan kada je započeo rat: Prvi pucnji odjeknuli su u Pakracu

Ustavni sud RH, uz obrazloženje da Hrvatski ustav ne sadrži osnove za postojanje tvorevine kakva je SAO Krajina, poništio je 28. veljače 1991. odluku o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini. No, od srpskih političara koji su poticali pobunu i pripojenje velikoj Srbiji je dobio zadaću da pripoji Općinu Pakrac SAO Krajini, a kao put ka tom cilju je trebao preuzeti nadzor nad Pakracom i policijskom postajom. I tako je, zapravo, sve započelo…

Objava Srbi su u ovom mjestu ‘kuhali’ ratni plan: Nisu mogli dočekati da napadnu Hrvate pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.