Jedan od simbola ne samo zajednice nego i potrošačke moći u bivšoj Jugoslaviji, bilo je djelo slovenskog arhitekta Saše Janeza Mächtiga. On je 1967. godine projektirao i patentirao čuveni kiosk K67. Iako je on postao zaštitnim znakom jugoslavenskog industrijskog dizajna, naročito nakon njegova postavljanja u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA), sad bi mogao zaživjeti u svakom domu zahvaljujući ideji beogradskog arhitekta Nikole Opačića.

On je na platformi Lego Ideas, koja služi za predlaganje novih ideja, odnosno proizvoda koje će u budućnosti Lego plasirati na tržište, predložio upravo kockice kojima bi se mogao složiti kiosk K67. Pritom je detaljno obrazložio svoju viziju.

“U svojoj sobi ispunjenoj kockama, pažljivo sam sastavljao različite komade Legoa kako bih napravio svoju vlastitu verziju Kioska K67. Moja kreacija kombinira moju strast prema kockama i moje naslijeđe što sam rođen u Jugoslaviji. Ljepota Legoa je u tome da (ponovno) izgradite što god želite. Za neke su to možda izmišljena stvorenja i svjetovi, za mene je to Kiosk K67”, objasnio je Opačić pritom dodavši da je to za njega simbol zajednice i pripadnosti.

“Držeći Lego verziju Kioska K67 danas u rukama, za mene je to prije svega vremenska kapsula koja me vraća u vrijeme kad sam rođen, u mladost i u vrijeme mog prvog poljupca”, opisao je Opačić.

Igrajući se Lego kockama i zamišljajući svijet kojeg je proživio, ovaj je beogradski arhitekt stvorio dva kioska. Prvi je bijele boje i zamišljen je kao kiosk s novinama, kako je to i bilo u bivšoj državi. Drugi kiosk je u puno prepoznatljivijoj, crvenoj boji i zamišljen je kao pečenjarnica brze hrane.

“Dok sam gradio, zamišljao sam priče koje ovaj mali kiosk može ispričati… U ovom bi slučaju pričao priče o običnim ljudima koji prolaze, kupuju novine, puše cigaretu ili razgovaraju. No to bi mogao biti i remake poznate verzije koja još uvijek stoji u MOMA-i u New Yorku”, napisao je.

Kaže da je živao u sastavljanju kultnog kioska od Lego kockica. “Kiosk K67 postao je simbol bezgranične kreativnosti jugoslavenske arhitekture i industrijske proizvodnje, podsjetnik da i najjednostavnije stvari mogu potaknuti nevjerojatne priče”, zaključio je Opačić.

Zbog ovog proizvoda iz Jugoslavije su mnogi plakali: ‘Koliko suza proliveno od trgovine do kuće’

Objava Simbol zajednice u bivšoj Jugoslaviji dobiva novi smisao: ‘U ovom bi slučaju pričao priče’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.