Mnogi su Zagrepčani posljednjih dana uznemireni, sjećanja na snažan potres koji se dogodio u ožujku 2020. godine mnogima su još previše svježa. Nakon što su u četvrtak u noći dva slabija potresa zabilježena kod Markuševca, jučer se dogodio novi. Malo prije devet sati navečer treslo se tlo, a potres je bio magnitude 2,7 po Richteru.

“Mi ne možemo prognozirati potrese i ne znamo hoće li biti neki novi potres nakon ovog. Ovo je prilično gusta serija potresa. Ljudi su s pravom uznemireni, ali su uznemireni jer su tankih živaca”, rekao je seizmolog Ivica Sović. Nije htio govoriti o tome kakvi su potresi neuobičajeni, ali je upozorio kako je najveća moguća magnituda na ovom području.

“Ne mogu govoriti što bi bilo uobičajeno. Područje Zagreba i Medvednice je puno rasjeda. Ne znamo što se događa sa svima”, kazao je za HRT. “Najveća magnituda procijenjena je na šest i pol. To se računa na temelju duljine rasjeda i nekih drugih komponenata i pomaka koji se mogu dogoditi”, nastavio je. Objasnio je kako im nova mreža mjernih uređaja omogućuje precizno bilježenje magnitude potresa.

Stručnjak objasnio zašto smo zadnji potres tako snažno osjetili

Redoviti profesor i voditelj Odsjeka za geofiziku na Australskome nacionalnom sveučilištu u Canberri Hrvoje Tkalčić na svojem je Facebook profilu komentirao nedavna podrhtavanja u Hrvatskoj te objasnio zašto smo posljednji potres tako snažno osjetili.

“Osjet je pojačan kad se oni dogode noću, kad je ambijentalni šum grada puno niži zbog smanjene ljudske aktivnosti. Tada dolazi do izražaja i zvuk koji se iz čvrste zemlje može proširiti zrakom. Ako se netko sjeća mojih prijašnjih objava, potres emitira energiju koja se manifestira u obliku seizmičkih valova raznih frekvencija. Drugim riječima, čestice tla kod prolaska valova osciliraju različit broj puta u sekundi. Npr., ako je broj oscilacija 10 po sekundi, kažemo da se radi o frekvenciji od 10 Hertza.

Kod detekcije potresa iz zapisa seizmičkih valova (seizmograma), najčešće se radi o pojasu frekvencija od ispod desetak do petnaestak Hertza, a samo ponekad i do i čak iznad 20 Hertza. Kad se seizmički valovi šire kroz Zemljinu unutrašnjost, dolazi do fenomena slabljenja energije valova (atenuacije) zbog raspršenja od heterogenosti i zbog atomske strukture stijena, i to tako da prvo oslabe valovi najviših frekvencija. I dok valovi nižih frekvencija (većih valnih duljina), “prežive” puno veće udaljenosti na svom putu, oni viših frekvencija nestanu već nakon nekoliko kilometara daleko od žarišta.

No kad je žarište potresa blizu površine Zemlje, kao što je slučaj za većinu potresa u Markuševačkom epicentralnom području – tzv. plitki potresi, valovi frekvencija od oko 20 Hertza i viših od toga zbog relativno kratke putanje do površine Zemlje, “prežive”. Longitudinalni dio energije tih valova pritom nastavlja svoj put kroz zrak kao zvuk, i ljudsko uho ih može čuti, naročito one od nekoliko desetaka Hertza, što je na donjoj granici definicije čujnosti. Ako ste čuli eksploziju, tutanj ili grmljavinu, to je to”, objasnio je Tkalčić.

Stručnjak objasnio zašto smo zadnji potres tako snažno osjetili

Objava Seizmolog otkrio najveću moguću magnitudu potresa u Zagrebu pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.