Rodni studiji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu imaju dva kolegija koji izazivaju posebnu pažnju. I više od pažnje, izazivaju poplavu upitnika iznad glave. Riječ je o kolegijima „Rodna lingvistika“ i „Queer lingvistika“. „Rodnu“ će predavati izv. prof. dr. sc. Tatjana Pišković s Odsjeka za kroatistiku. “Queer lingvistiku” predavat će redovita profesorica Mislava Bertoša s Odsjeka za lingvistiku. Što je lingvistika? Jezikoslovlje ili lingvistika humanistička je znanost kojoj su predmet istraživanja jezik i govor.

> Institut za etnologiju i folkloristiku stao uz Rodne studije navevši krivu informaciju o odbijenici

‘Rodna lingvistika’

Što piše u elaboratu o studijskom programu Rodni studiji o „Rodnoj lingvistici“? Kao cilj kolegija navedeno je očekivanje kako će se studenti upoznati s „razlikom između gramatičke i društvene kategorije roda te u skladu s tim razgraničiti gramatičko i tipološkolingvističko izučavanje roda kao gramatičke kategorije od feminističkolingvističkoga, rodnolingvističkoga i queerlingvističkoga interesa za izvedbe roda u komunikacijskoj praksi”.

> Višnja Ljubičić u službenom dokumentu o rodnim studijima: Uistinu lijepa vijest!

Ishodi učenja na razini čitavog kolegija su isti na svim predmetima. Studenti će znati baratati pojmovima iz „rodne problematike“, vidjeti „opresiju“ na sve strane i znati rastumačiti zainteresiranoj javnosti i čitavom društvu zašto su rodni studiji važni i prijeko potrebni svima. U tome će im, naravno, pomoći i „rodna“ lingvistika. Prof. Pišković studentima će objasniti razliku između gramatičkog roda i ideološkog roda čija je definicija: „Rod je društveni konstrukt odvojen od spola“. To je „ono kako se osjećaš“.

> Intervju dr. Markić: Problem je da se Rodne studije financira javnim novcem

Što će predavati prof. Pišković? Jezične seksizme, rodolekte, heteronormativnost…

U 15 tjedana koliko će se izvoditi kolegij, prof. Pišković će započeti s gramatičkim rodom, a završiti s jezičnim seksizmima, „poigravanjem rodnim stereotipima u reklamnom diskursu“, te „recentnim istraživanjima roda i jezika u Hrvatskoj“. Čega sve ima između? Predavanje o rodnim stereotipima u hrvatskim rječnicima dolazi na red u četvrtom tjednu. Potom slijede počeci feminističke lingvistike. Zatim, studenti će čuti nešto o „vodičima za neseksističku uporabu jezika“. Susrećemo se i s pojmom „rodolekt“. Govore li muškarci, žene i ‘nebinarne osobe’ iz iste zajednice različito? Teško je dokučiti o čemu je ovdje riječ.

> Partneri rodnih studija izvan visokoškolskog sustava: LGBT udruge, Tomaševićev institut, Novosti…

U 10. tjednu tema je „queer lingvistika“. To je i zaseban kolegij. Na tom će se predavanju govoriti o „dekonstrukciji heteronormativnosti“. Za one koji se prvi put susreću s pojmom „heteronormativnost“, riječ je o izmišljotini rodnih i LGBT ideologa. Ukratko, ako ste muškarac koji voli ženu i prihvaća „nametnute rodne uloge“, tada ste dio problema. Heteronormativnost je štetna pojava zato što se predstavlja kao normalnost. A prema LGBT ideologiji ne postoji normalno, odnosno sve je normalno, i homoseksualnost, i transrodnost, i poligamija, i biseksualnost… sve. Nadalje, postoje i „marginalni rodni identiteti“. Pored muškog i ženskog roda, koji su to marginalni rodovi? U 12. tjednu tema su „jezične rodne ideologije“. Dobar dio ovih predavanja trebalo bi odslušati kako bi se barem stekao neki dojam o tome što nam rodni ideolozi pokušavaju reći.

> Dijanović: Nova ofenziva rodne ideologije u hrvatski školsko-obrazovni sustav

‘Queer lingvistika’

Redovna profesorica Bertoša imat će zahtjevniji zadatak od svoje kolegice – objasniti „Queer lingvistiku“. Cilj ovog kolegija je upoznati studente „s poviješću, teorijskim i metodološkim pristupima u queer lingvistici“. Po završetku kolegija, studenti će znati „definirati temeljne teorijske pristupe u queer lingvistici, kritički vrednovati ulogu jezika u formiranju i izvedbi rodnih identiteta i spolnosti, te odabranom metodom i primjenom adekvatnog teorijskog okvira analizirati različite uzorke jezične građe“.

> Čime se bavi udruga QueerANarchive koju podupiru Ministarstvo kulture, Zaklada Kultura nova i Grad Split?

Što će predavati prof. Bertoša? ‘Identitet, žudnja i stil queer lingvistike’

Predavanja iz „queer lingvistike“ zvuče zanimljivije od „rodne lingvistike“. Međutim, ona nam otvaraju i mnogo više pitanja. Poput: “Što je pak sad to?”. U drugom predavanju kolegij započinje s „Feminističkom lingvistikom“. Kako to da sve započinje s feminizmom? Zašto se onda studiji jednostavno ne zovu ženski studiji? Ili queer studiji? Mogli bi biti i LGBT studiji. Ovaj studijski program mreža je raznih ideologija. Idućeg tjedna, studenti će slušati o osnovnim pojmovima jezika, roda i spola u queer lingvistici. Iako se radi o osnovama, pretpostavljamo kako će prof. Bertoša već na početku kolegija zbuniti većinu budućih rodnih oficira.

> Voditeljica rodnih studija prof. Čakardić HZZ-u predstavila rodne oficire? Što je to?

Do prvog kolokvija, studenti će „naučiti“ izvedbe rodnih identiteta u jeziku i komunikaciji. Proučavat će i jezik i spolnost prije pojave queer lingvistike. Nakon što polože kolokvij koji će tko zna kako izgledati, studenti nastavljaju s predavanjima. Prvo će prof. Bertoša definirati „Mjesto i status queer lingvistike u znanosti o jeziku“. Potom slijedi niz predavanja o „identitetu, žudnji i stilu“ queer lingvistike. Što god to bilo. Prije drugog kolokvija, studenti će se upoznati s „nadilaženjem rodnih binarnosti u jeziku i komunikaciji“. Zadnje predavanje će biti, ne uključujući „Zaključno predavanje“, „Govor mržnje i jezično prisvajanje“.

> Za prof. Branku Galić rodni studiji su znanost, a svi koji su protiv su retrogradni, fanatični i zadrti

Što ima u literaturi o ‘queer lingvistici’? Lezbijski i homoseksualni diskursi

U obveznoj literaturi nalazi se knjiga zanimljivog naslova: „Lesbian Discourses“, autorice Veronice Koller. Tu je i knjiga kolegice Pišković „Rodni jezici“. Naveden je i niz knjiga koje povezuju jezik s rodnom ideologijom i seksualnošću. U dopunskoj literaturi imamo knjigu Paula Bakera „Public discourses of Gay Men“. U prijevodu: „Javni diskurs homoseksualaca“. Je li vam sada jasnije što su to „rodna“ i „queer“ lingvistika?

> Šarić: Što su točno rodni studiji, nitko ne zna, pa ni profesorica Čakardić

Objava ‘Rodna i queer lingvistika’ na rodnim studijima: Što je to? pojavila se prvi puta na narod.hr.