Na dnu Sjevernog mora nalaze se milijuni jama koje su okrugle ili elipsaste te variraju u širini od nekoliko metara do više od 60 m, ali su duboke samo 11 cm. Neke su se jame čak i spojile. Takve jame obično se formiraju kada tekućine koje sadrže metan izlaze iz sedimenta.

Međutim, nova studija ukazuje na to da bi te jame mogle biti rezultat aktivnosti dupina koji tragaju za hranom. Geoznanstvenik i voditelj studije Jens Schneider von Deimling sa Sveučilišta u Kielu (Njemačka) bio je skeptičan da su jame u Sjevernom moru nastale zbog curenja metana.

“Podmorje Sjevernog mora, kao i nekih drugih sličnih lokacija, sastoji se od poroznog pijeska i ima snažne struje, što nije povoljno za nakupljanje metana u sedimentu. Tijekom istraživačke ekspedicije na moru, nije bilo tragova metana u sedimentu”, tvrdi njemački znanstvenik.

Dupini i jegulje

Koristeći višesnopni dubinomjer u visokoj razlučivosti, istraživači su pažljivo proučili oblik jama, otkrivajući moguću povezanost s aktivnošću dupina. Taj alat omogućio je istraživačima da pažljivo prouče oblik jama do centimetarske skale.

Takvo istraživanje ukazuje na važnost razumijevanja uloge morskih sisavaca u oblikovanju ekosustava i morskih staništa te pruža nova saznanja o utjecaju životinja na okoliš.

Višesnopni dubinomjer otkrio je da jame nisu stožastog oblika, što bi bilo kada bi uski tok metana probio sediment. “Ono što ih čini iznimnim jest to da se dubina ne mijenja s omjerom dimenzija,” objašnjava Schneider von Deimling. Bez obzira na njihovu širinu, sve su jame duboke 11 cm.

Geoznanstvenici i morski biolozi koristili su postojeće modele kako bi predvidjeli staništa jegulja i dupina te su te podatke preklopili s oceanografskim podacima o morskim strujama. Otkrili su da su na mjestima gdje su našli dupine i pjeskovite jegulje, također pronašli više jama. Veće jame su napravili dupini, a izravnale su ih oceanografske struje.

Nakon sto godina riješen misterij legendarnog broda: Sada znamo zašto je potonuo

Interdisciplinarna suradnja

Schneider von Deimling rekao je da se nada da će jednog dana snimiti dokaz da dupin kopa jamu, ali ne drži dah. Vode Sjevernog mora previše su mutne da bi se dno dobro vidjelo. Istraživači stoga trenutno surađuju s irskim znanstvenicima kako bi potvrdili da se njihove prognoze o lokacijama jama temelje na staništima dupina te da se mogu primijeniti i na područja izvan Sjevernog mora.

Interdisciplinarna istraživanja poput ovog način je da geoznanstvenici pomognu biolozima da saznaju više o ponašanju životinja. Razumijevanje kako se jame formiraju na morskom dnu može biti važno za razumijevanje podvodnih opasnosti.

Jame stvorene izljevom metana mogu biti znak tektonskih opasnosti. Ako znanstvenici znaju prepoznati jame koje su napravili živi organizmi, mogli bi pomoći u smirivanju zabrinutosti zbog tektonskih aktivnosti.

Objava Riješen misterij milijuna jama na morskom dnu: ‘Nemaju veze s curenjem metana’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.