Rekordna inflacija pokosila Srbe: Milijarde u novčaniku, a ne možeš kupiti ni ‘germu’
U studenom 2022. godine u Hrvatskoj je izmjerena inflacija od 13,5 posto, najviša takva otkako se u Hrvatskoj službeno provode mjera. Iako je riječ o visokoj inflaciji koja je ozbiljno zabrinula Vladu Andreja Plenkovića, nije to ništa u usporedbi s inflacijom koja je vladala u Srbiji početkom devedesetih, a zahvaljujući kojoj su građani Srbije na jedno kratko vrijeme postali milijarderi, pa makar samo zbog broja nula na novčanicama.
Riječ je o drugoj tada najvećoj inflaciji u svijetu nakon Mađarske 1946. godine. Koliko je situacija bila loša, pokazuju brojke. Dnevna stopa inflacije bila je 65 posto, dok su se cijene udvostručile svaka 34 sata.
Neki podaci pokazuju da je navodno u siječnju 1994. dosegla svoj maksimum – 5.578.000.000.000.000.000 posto (5,578 bilijuna) ili oko 113 posto dnevno. Cijene su tada porasle za 313 milijuna posto.
Novčanica od 500 milijardi dinara
Oni stariji građani se s nelagodom sjećaju novčanice od 500 milijardi dinara na kojoj je bio pjesnik Jovan Jovanović Zmaj, a koja nije vrijedila ništa. Situacija u Srbiji u to vrijeme uvelike je podsjećala na onu u Njemačkoj dvadesetih kada su očajni ljudi palili novčanice na vatri jer su vrijedile manje od papira na kojima su tiskane.
Razdoblje inflacije u Srbiji obilježili su dugi redovi ispred trgovina, nedostatak osnovnih životnih namirnica, izdavanje bonova i nestašica benzina, kojih se još uvijek živo sjećaju građani koji su živjeli u tom dobu. Vjerojatno nije čudo što su baš u Srbiji prije dvije godine zabilježene nestašice nekih namirnica jer su građani, koji se još uvijek živo sjećaju tog doba, požurili napuniti smočnice.
Država, kojoj je u to vrijeme na čelu bio Slobodan Milošević, više je puta pokušavala uredbama i zakonima o denominaciji promijeniti vrijednost dinara kako bi prikrila posljedice hiperinflacije, ali bez uspjeha. U razdoblju od srpnja 1992. do siječnja 1994. izvršene su četiri denominacije valute koje su, između ostalog, ponekad činile milijun, ali i milijardu jednaku jednom dinaru.
Zakon o denominaciji nacionalne valute
Jugoslavija (koju su tom vrijeme sačinjavale samo Srbija i Crna Gora) 22. rujna 1993. godine je donijela Zakon o denominaciji nacionalne valute prema kojem je od 1. listopada milijun dinara vrijedio jedan dinar. Posljednja denominacija je uvedena 24. siječnja 1994.. Tada je uveden novi dinar koji je izjednačen s njemačkom markom.
Počeci te inflacije sežu još od osamdesetih kada se Jugoslavija zadužila s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) po jako nepovoljnim uvjetima, da bi sve eskaliralo početkom devedesetih raspadom Jugoslavije, velikim ratom koji je Srbija vodila protiv Hrvatske i BiH, a poslije i sankcijama koje su Ujedinjeni narodi uveli Srbiji. Zbog gubitka zajedničkog tržišta, u srpsku blagajnu je dolazilo puno manje novaca, pa je država da bi riješila svoje probleme odlučila tiskati novac.
Što se novac više tiskao, vrijedio je manje, što je na kraju dovelo do hiperinflacije devedesetih godina prošlog stoljeća. Inflacija je u Srbiji zaustavljena 1994. godine, da bi zadnje dvije godine opet digla svoju ružnu glavu, ali u puno manjim brojkama nego što je to bilo devedesetih.
Objava Rekordna inflacija pokosila Srbe: Milijarde u novčaniku, a ne možeš kupiti ni ‘germu’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.
pročitaj cijeli članak
