Prvo se prolomio čudan zvuk, a onda horor: Ovo tragično jutro Hrvati neće zaboraviti
Prvo se prolomio neobičan zvuk. Psi su se počeli povlačiti po kutcima soba i tresti jer znali su što dolazi. U 6 sati i 24 minute, tog naoko mirnog nedjeljnog jutra, tisuće Zagrepčana naglo su otvorile oči i sledile se u svojim posteljama.
Zatreslo je jako. Samo deset minuta kasnije parkovi i ulice bili su prepuni izbezumljenih ljudi, mahom odjevenih u pidžame i kućne ogrtače.
Voljenu metropolu na današnji je dan, 22. ožujka 2020. godine, ranio potres jačine 5.5 stupnjeva po Richteru i ostavio nezamislive posjekotine. Da stvar bude gora, kako to i biva s ovim užasom, nakon glavnog potresa, u sedam sati i jednu minutu uslijedio je novi, jačine 5.0 stupnjeva te niz naknadnih potresa koji su psihički mrcvarili rastresene ljude.
Suze na ulicama
Malo tko se ne sjeća prizora koji su lomili srca i onih koji Zagreb ne smatraju svojim domom. Majke s tek rođenim bebama sjedile su prestravljene na hladnoći ispred Petrove bolnice, bakice i djedovi umotani u deke tresli su se ispred domova za starije poredani jedan do drugog kao pisanice, a stotine su jecale nakon što su vidjeli što je gad učinio njihovim kućama.
No najgore je ipak prošla Anamarija Carević, djevojčica stara svega 15 godina iz Đorđićeve ulice, koja je tog dana zauvijek zaklopila oči.
Godinu dana nakon njezine smrti osnovana je Zaklada koja nosi Anamarijino ime koja prikuplja novac za obnovu Bazilike Srca Isusova i izgradnju pastoralnog centra, jer ta su mjesta bila vrlo važna u njezinom prekratkom životu.
“Crkva je teško stradala u potresu, izvan funkcije je i trenutno je u konstrukcijskoj, drugoj fazi obnove. U tri godine djelovanja Zaklade nastalo je toliko divnih suradnji, projekata, ostvarenja koja konstantno griju dušu svima koji su uključeni. ‘Palma’, kako od milja zovu Palmotićevu baziliku, druga je po veličini crkva u glavnom gradu. Nacionalno je svetište Srca Isusova, zaštićeni spomenik kulture te ispovjedaonica grada Zagreba iz onog starog vremena”, rekla je prije koji dan Ivana Pavlović Mišetić, voditeljica ureda Zaklade za Slobodnu Dalmaciju.
Obnova stoji, ministri prolaze…
Nažalost, ‘Palma’ nije bila jedina. U najjačem potresu koji je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina oštećeno je 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora, a šteta je procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna.
“Na neke stvari ne možete utjecati. Došao je očito i na nas red da ovo moramo doživjeti. Oporavili smo se nakon ratova, oporavit ćemo se i nakon korone i potresa i posljedica potresa”, rekao je u svom tom kaosu pokojni gradonačelnik Milan Bandić, koji je idućeg dana proglasio elementarnu nepogodu.
Nakon toga, moralo se “delati”, kako je on to volio reći. I to odmah. No prvi Zakon o obnovi donesen je tek nakon šest mjeseci, a zbog loših rezultata doživio je nekoliko izmjena.
Osim toga, postpotresno razdoblje obilježile su česte promjene ministara prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, što definitivno nije dizalo moral slomljenim ljudima. Podsjetimo, ministra Predraga Štromara u srpnju 2020. naslijedio je Darko Horvat, koji je napustio ministarsku poziciju zbog sumnji u nezakonitu dodjelu potpora malim poduzetnicima pa je resor zadužen za obnovu 9. ožujka 2022. preuzeo Ivan Paladina. Ni on nije bio duga vijeka, a njega je pak zamijenio 17. siječnja Branko Bačić pod čijom je palicom usvojen novi Zakon o obnovi, kojim je smanjen broj procedura te su objedinjena provedbena tijela pod kapu ministarstva.
‘Festina lente’
Vrijeme je prolazilo, a Bačić je uoči treće obljetnice zagrebačkog potresa priznao da Vlada “nije položila ispit” kada je riječ o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća, no ove se srijede, obilazeći teren, pohvalio kako je obnova u potpunosti završila na gotovo 3000 privatnih zgrada i kuća koje obuhvaćaju 26.300 stambenih jedinica, a otvoreno je 425 gradilišta diljem grada koje se većim djelom odnose na konstrukcijsku obnovu.
Istaknuo je i kako se u ovome trenutku odvijaju radovi na izgradnji 224 novih obiteljskih kuća, od čega ih je 32 na zagrebačkom području, a 192 na području petrinjskog potresa, a najavio je i kako će idućeg tjedna krenuti u novi model tzv. blokovske nabave, tj. obnove Malog Vatikana koji sadrži 25 ulaza i 259 stanova a procijenjena vrijednost radova je oko osam milijuna eura.
“Na potresom pogođenom području završeno je 136 konstrukcijskih obnova od čega 94 na zagrebačkom području a trenutno ih je 365 u postupku obnove.
Kad se gleda i petrinjsko i zagrebačko područje obnova je u potpunosti završila na 11.619 objekata od čega 11. 016 privatnih zgrada i kuća te 603 projekta obnove javnih zgrada i infrastrukture. Izgrađeno je 225 kuća dok ih je 224 u postupku gradnje, a u obnovi je trenutno 1628 gradilišta dok ih je u postupku nabave još dodatnih 1366 lokacija”, navodi se u priopćenju Ministarstva.
Ali neke brojke ipak nisu navedene. Kako smo doznali uoči obljetnice, Zagreb je s obnovom javnih zgrada negdje na pola puta, a u slučaju privatnih tek na prvoj trećini.
No, nije sve tako crno, situacija u sferi kulture znatno je bolja. Obnovljeni su Gradsko kazalište Gavella i Muzej Prigorja, a nakon konstrukcijske obnove u 2023. godini, ponovno je otvorena dvorana Kazališta Komedija. Dovršena je i konstrukcijska obnova Muzeja za umjetnost i obrt, dok je Arheološki muzej u posljednjoj fazi obnove. U procesu obnove je i Hrvatski prirodoslovni muzej koji će se otvoriti tijekom ove godine. Također, obnavlja se Umjetnički paviljon, a radove konstrukcijske obnove započinje i Ustanova Zagreb film na lokaciji Nova Ves 18, dok će Hrvatski prirodoslovni muzej bit će dovršen u travnju.
Nadalje, u obnovi je i Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež poznatija kao Kukuljevićeva, kao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Rockerfellerovoj, a onda na red dolazi Srebrnjak pa i obnova bolnice Sveti Duh.
Osim toga, obnavljaju se stari Savski most, Most mladosti, Most Slobode, Jadranski most i vijadukt Buzin, završena je obnova Sljemenske ceste te Aleje Matije Ljubeka na Jarunu… Iako tempo nije impresivan i mogao biti biti brži, novac se povlači i “kapa” u Zagreb.
Hrvatska je iz Fonda solidarnosti Europske unije osigurala 1,003 milijardi eura i ta su sredstva do zadanog roka, 30. lipnja 2023. godine, potpuno iskorištena. Ugovoreno je 1310 projekata ukupne vrijednosti 3,35 milijardi eura, od kojih je dosad završeno njih 602, dok su radovi u tijeku na 290 projekata obnove, a iz Fonda solidarnosti ukupno je verificirano 1,5 milijardi eura.
Iako Zagreb izgleda kao jedno veliko gradilište, i to možda oku nije ugodno, s time se da živjeti. Bitno je samo da nam se ono zlo više nikad ne ponovi…
Objava Prvo se prolomio čudan zvuk, a onda horor: Ovo tragično jutro Hrvati neće zaboraviti pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.
pročitaj cijeli članak
