Prvi rast stanovništva u Hrvatskoj nakon desetljeća iseljavanja
Hrvatska je zadnjih desetljeća suočena s ozbiljnim demografskim problemima. Broj rođenih opada, dok masovno iseljavanje dovodi do značajnog smanjenja populacije. Između 2011. i 2021. Hrvatska je izgubila 400 tisuća stanovnika, što je jedna od najgorih demografskih situacija u Europi i svijetu, prenosi Index.hr.
Najnoviji podaci Eurostata donose tračak nade. U 2023. godini zabilježen je rast stanovništva za 11.079 ljudi, zahvaljujući pozitivnom migracijskom saldu – više ljudi se uselilo nego iselilo. To nastavlja trend započet 2022. godine, obilježen s 30 tisuća više useljenih nego iseljenih.
Ovo je prvi put od 2009. da se u Hrvatsku više useljava nego iseljava. Tijekom 21. stoljeća, migracijski trendovi pratili su ekonomske oscilacije, s najgorim razdobljem od 2010. do 2017. u vrijeme ekonomske krize. Posljednjih godina Hrvatska bilježi snažan gospodarski rast, povećanje BDP-a i rast plaća.
Ipak, pad broja rođenih ostaje glavni problem. U 2023. godini umrlo je 19.105 ljudi više nego što je rođeno, nastavak trenda koji traje od 1997. godine. Većina europskih zemalja suočava se s ovim problemom, s iznimkama poput Francuske, Irske i Švedske.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, značajan dio useljenika dolazi iz Ukrajine, BiH i azijskih zemalja poput Nepala i Filipina. Većina su privremeni radnici, što naglašava potrebu za trajnim rješenjima.
Iako je neto useljavanje pozitivno, bez povećanja broja rođenih demografska kriza se neće riješiti. UN predviđa da će do 2060. godine svaka druga osoba u Hrvatskoj biti starija od 50 godina, što će imati ozbiljne posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav, ekonomiju i društvo.
