Sadnja novih stabala i ozelenjivanje grada kreće od jeseni u dijelovima Gruža i u Ulici kralja Tomislava u Lapadu. Gradonačelnik Mato Franković i arhitektica Mia Erak iz tvrtke Studio Landa d.o.o predstavili su u Velikoj vijećnici na ovu temu dva projekta rekonstrukcije zelenila i vizualne transformacije.

Ovim projektima će se na na užem području grada posaditi novi drvoredi autohtonih sorti stabala, a predstavljanje je započeo gradonačelnik.

– Nakon jučerašnje akcije pošumljavanja Žarkovice nastavljamo u istom tonu s dva projekta koja predstavljamo danas. Ovi projekti se odnose na Gruž i na ‘bulevar’ u Lapadu. U Gružu će se odraditi vizualna transformacija, dok će u Lapadu biti promijenjen fond stabala koja su u lošem stanju. Što se tiče Gruža, za pogled na njega bi Lapađani rekli da postoji lijepi pogled iz Gruža na Lapad te bismo to htjeli promijeniti – izjavio je Franković pa prepustio riječ arhitektici Mii Erak.

– Krenut ćemo od projekta u Gružu gdje ćemo polako raditi 900 metara obale i popraviti postojeće stanje, dok će sva postojeća stabla ostati na svome mjestu, a sami projekt možemo podijeliti u tri cjeline. Prva cjelina se odnosi na dio od Solske baze do rive, gdje ćemo nova stabla saditi u postojeće zelene otoke – rekla je Erak te nastavila na drugu cjelinu projekta u Gružu.
– Druga cjelina se odnosi na park Luja Šoletića i na pristanište Luke Dubrovnik. Stabla ćemo saditi u L formaciji, dok će sama stabla biti sazdana od listopadnih sorti. Uz ovo smo definirali i treću fazu koja ide od place u Gružu do Robne kuće Minčete, gdje ćemo posaditi palme koje su visoke četiri metra. Razlog tomu je što stabla ne možemo odmaknuti od prometnice, dok smo ovaj uski prostor gledali kako najbolje iskoristiti.
Same palme će ići na rivu jer imaju posebnost da su otporne na blizinu mora i što je manje invazivna vrsta – objasnila je arhitektica te pokazala katalog bilja koje će biti posađeno u spomenutom projektu na što je dodala kako se planira nabava nove opreme poput klupa i kanti te novo popločenje.

– Sada prelazimo na projekt u Lapadu u ulicu Kralja Tomislava gdje radimo samo jednu stranu prema nogometnom igralištu jer na suprotnoj strani Grad nije vlasnik potrebnih čestica. Razlog ovog projekta je drvored koji je dijelom srušen i koji je dotrajao. Uklanjamo ih zbog nova 33 stabla počevši od spomenutog igrališta prema pošti Lapad, a uz to će se uređivati i trg kod pošte koji će se ozelenjeti.
Sadit će se brijest što je genetski modificirana vrsta gdje je uklonjena mogućnost bolesti. Nadalje, izvrsno je za urbane uvjete te odlično filtrira zrak. Uz ova stabla će se i postaviti zaštitna živica, a mijenjati će se i zatečeni nogostup te će se nabaviti i nova oprema za novi trg – objasnila je Mia Erak pa istaknula kako se samo sade odrasla stabla osim česmina, dok je u nastavku Gradonačelnik Mato Franković odgovorio i na pitanje novinara kada se s ovim projektima kreće.
– Kreće na jesen, a uz to imamo rokove i postupke koje moramo odraditi prema odgovornim ljudima koji su dali svoje uvjete za ovo. Naime, zanimljivo je područje Luke Dubrovnik gdje su nam svi odgovorni dali svoju suglasnost. Tamo se mijenja pločnik pa ćemo raditi ovaj projekt skupa s njihovim. Sade se odrasla stabla što je tu ključno. Kada ova stabla procvjetaju dat će jednu lijepu sliku, a što se tiče trga ispred pošte Lapad naš je cilj da cijeli trg upadne u ovaj projekt, ali moramo se dogovoriti sa stanarima zgrade na tom području, dok ćemo za prostor kod nogometnog igrališta vidjeti dok se riješe problemi samog igrališta – ispričao je Franković te odgovorio što je s Lapadskom obalom.
– Koliko sam vidio posađene murve su se zazelenile, ali razmislit ćemo, idemo korak po korak. Imamo tu još probleme pravne prirode koje treba riješiti prije toga. Uvijek se mogu posaditi nova stabla – pojasnio je gradonačelnik i naveo kako bi bilo idealno kada bi sve bilo gotovo do proljeća, ali kako misli da je jesen najbolja za sadnju.

Podsjećamo, kako su Gradu Dubrovniku odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 552 tisuće eura Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za realizaciju ovih projekata.