Dubravka Šuica, kao potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demografiju i demokraciju, sukladno teoriji političkog sustava jedna je od najvažnijih osoba danas u Europi. Imajući u vidu njezin politički profil i dosadašnje djelovanje na toj dužnosti, zaključak je da Šuica utjelovljuje sustav koji se pretvorio u svoju suprotnost. Podsjećamo na njezin uspon u HDZ-u, neodgovorna pitanja vezana za njezinu imovinu i njezino podupiranje ”progresivne politike”.

Demokracija je pojam kojim se Europa kiti kao svojim najvećim postignućem. Demokracija sama po sebi neprestano je suočena s izazovima i stoga je povjerenik EU za to pitanje jedna od ključnih osoba toga složenoga sustava. Najveći današnji izazov s kojim se susreće Europa je demografija, za kojeg je također nadležna Šuica.

Zaključak je da je ona najmoćnija osoba koju je Hrvatska imala u svojoj povijesti. Mjesto potpredsjednice Europske komisije nameće se pritom kao kruna njezine uloge i Šuici daje dodatni autoritet.

Šuica, jedna od najvažnijih europskih dužnosnica, u Europi je nepoznata

No, za Šuicu zna malo tko u Europi, njezino se ime rijetko spominje u javnosti kad se govori o gorućim ili dugoročnim političkim pitanjima. To bi već mogao biti znak da je s pristupom demokraciji i demografiji nešto pošlo po krivu.

Dubravka Šuica rođena je 1957. u Dubrovniku. Po zanimanju je nastavnica engleskog i njemačkog jezika, a od 1996. do 2001. bila je ravnateljica gimnazije u svome rodnom gradu.

>Njemački europarlamentarac upitao Šuicu za višestruko povećanje imovine: ‘Prije 20 godina bili ste učiteljica sa samo 60 kvadrata stana’

Tih je godina kao angažirana članica HDZ-a izabrana u dubrovačko gradsko vijeće, postala je predsjednicom dubrovačkog HDZ-a, a 2000. izabrana je u Sabor. Godinu dana kasnije postala je gradonačelnicom Dubrovnika.

Plenkovićevo lobiranje za Šuicu u Bruxellesu

Na izborima za Europski parlament 2013. izabrana je na listi HDZ-a. Šest godina kasnije, predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković kandidirao ju je za članicu Europske komisije. To je praktički značilo njezin siguran izbor u to tijelo.

Štoviše, Šuica je izabrana za potpredsjednicu Komisije, a povjerena joj je, na prvi pogled izuzetno važna, dužnost povjerenice za demografiju i demokraciju. Kasnije je sama rekla kako je Plenković u Bruxellesu lobirao za njezin izbor.

U prvim desetljećima Europske unije, tada Europske ekonomske zajednice, na dužnosti u njezinim strukturama članice su slale uglavnom političare s malim utjecajem. Ta su mjesta smatrana svojevrsnim odlagalištem za zbrinjavanje isluženih političara.

U međuvremenu, stvari su se promijenile utoliko što dužnosnici EU imaju znatno veću moć, ali u pravilu ovise o političkim strukturama u svojim zemljama, odnosno o strankama koje su ih postavile.

Dosljedno uz svakoga tko je u vrhu moći

Šuica je bila bliska s Ivićem Pašalićem, ali se kasnije priklonila Ivi Sanaderu, kao i njegovoj nasljednici na čelu HDZ-a Jadranki Kosor. Kasnije je bila bliska saveznica Tomislava Karamarka. Kad se Karamarku poljuljala pozicija na čelu HDZ-a, Šuica je zajedno s Andrejem Plenkovićem bila među onima koji su proveli smjenu u vrhu stranke.

Ukratko, Šuica je uvijek dosljedno podupirala onoga tko je bio najmoćniji u stranci, sve dok nije počeo gubiti moć. Njezina pragmatičnost došla je do izražaja i nakon prošlih predsjedničkih izbora u SAD-u, kad je čestitala Joeu Bidenu. Poručila mu je kako se raduje suradnji “utemeljenoj na našim zajedničkim vrijednostima”.

Šuica, vatrena HDZ-ovka, gorljiva predstavnica tradicionalnih vrijednosti, u raspravi o njezinoj kandidaturi za članicu EK rekla je kako podupire progresivnu politiku, nema ništa protiv da se obitelj definira na novi način, podržava spolnu proizvoljnost i ne protivi se pobačaju.

Na isti način ona se ponaša i prema svojim sugovornicima. Na službenim i poluslužbenim događanjima ona proizvoljno bira, jedne ističe druge zanemaruje, neće se čak ni obratiti nekom dužnosniku ako joj nije po volji.

>Hrabra’ Šuica ustvrdila da se s Bidenom ‘vraća Amerika’

Njezin strjeloviti uspon u stranci, u državi i u Europskoj uniji očito je popraćen i rastom osobnog blagostanja.

Ne samo što je od plaće profesorice u gimnaziji stigla do plaće potpredsjednice Europske komisije koja iznosi oko 23 tisuće eura mjesečno. Dok je radila u gimnaziji, imala je samo stan od 60 četvornih metara, a u trenutku izbora na dužnost u EK njezina je imovina vrijedila više od pet milijuna eura.

Jedino je poznata po netransparentnom bogaćenju

Članovi Europske komisije ne moraju ispunjati imovinsku karticu, pa ni današnja vrijednost Šuičine imovine nije poznata.

Njezino gomilanje bogatstva nije prošlo nezapaženo ni u Uniji. Kad se kandidirala za potpredsjednicu, zastupnici u Europskom parlamentu pitali su ju otkud joj toliko bogatstvo, ali Šuica nije morala odgovoriti. Ostalo je međutim zapisano da je izvor njezine imovine nerazjašnjen.

To je ujedno najpoznatija pojedinost o njoj, kad bi se upućene Europljane pitalo da kažu nešto o Dubravki Šuici. O njezinom poslu malo se zna, gotovo ništa.

Šuica u međuvremenu izvrsno vlada političkom terminologijom i u stanju je sve objasniti, što u političkim razgovorima što u javnosti. Jedino što ne može objasniti jest to što ona zapravo radi.

Njezina je zadaća popraviti strukturu, stabilnost, sigurnost i ugled europske demokracije i riješiti demografske probleme koji su u ovom trenutku ključni.

Ambiciozna konferencija o budućnosti Europe o kojoj Europa malo zna

Šuica je nakon stupanja na dužnost pokrenula Konferenciju o budućnosti Europe, koja je završila 2022. i koja se bavila pitanjima demokracije i demografije. Što je ona donijela, upitno je.

Konferencija je iznjedrila 49 prijedloga o mjerama o različitim područjima politike, od zdravstva, preko migracija pa sve do uloge Unije u svijetu.

>(VIDEO) Dubravka Šuica obećala podršku progresivnim politikama: ‘Nemam ništa protiv da se obitelj definira na puno liberalniji način’

Građani su mogli u različitim forumima predočiti svoje boljke i tegobe, koje su onda stručnjaci i dužnosnici razmatrali i na kraju formulirali prijedloge. A što će biti s prijedlozima? Ništa, uglavnom. Jer ne postoje institucionalne pretpostavke za njihovu provedbu.

Zanimljiv je pritom Šuičin komentar. “Ponosna sam”, rekla je”, što mogu reći da smo našom suradnjom u ovom inovativnom procesu deliberativne demokracije zajednički postigli konkretne rezultate”.

Koji su to rezultati, nije objavljeno. Europski parlament o tome nije donio nikakvu odluku, Europska komisija nije predstavila nikakav odgovarajući projekt.

Jalova demokracija kao i jalova demografija

“Naši angažirani i nadahnjujući građani pokazali su nam u kojem smjeru žele da se Europa vodi. Sad je zadaća nas, europskih institucija, to provesti u djelo“, dodala je Šuica. Što će to provesti u djelo?

Sličan dojam ostavila je i nedavno u na konferenciji o demografiji u Zagrebu. Poručila je kako potpuno razumije demografske probleme, ali demografska kriza u Hrvatskoj se i dalje nastavlja.

Parlamentarizam, temelj demokracije, u Europi nestaje

Transparentnost i reprezentativnost među najvažnijim su odlikama demokracije. Transparentnost podrazumijeva da građani razumiju bit i sadržaj političkih procesa, a reprezentativnost znači da su različite skupine građana i njihovi interesi prikladno zastupljeni u strukturama koje odlučuju.

I s jednim i s drugim Europa danas ima problema. Građani sve manje razumiju smisao političkih odluka, a parlament, središnje mjesto rasprave i političkog odlučivanja, izgubio je na težini. Umjesto parlamenata, odlučuju strukture u pozadini, poput Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu i sličnih mjesta.

>Je li 2024. ključna godina za demokraciju, kao što tvrdi von der Leyen?

Parlamenti, koji su u zapadnim demokracijama do nedavno imali svu moć i to pred očima građana, pretvorili su se u mjesta na kojima se samo potvrđuju odluke donešene negdje u pozadini.

Netko tko poznaje teoriju političkog sustava stoga bi snažno pozdravio uspostavu dužnosti europskog povjerenika za demokraciju. Šuica bi u tim okolnostima bila zvijezda koja će ukupnoj europskoj demokraciji vratiti sjaj, slavu i ugled.

Nevladine udruge kao zamjena za demokraciju

No, svi njezini potezi otkad je postala povjerenica svode se na to da se izbjegnu parlamentarne strukture, a rasprava o onome što tišti građane skrene u sporedne kanale, u netransparentne i jalove forume u kojima sva pitanja polako ali sigurno gube oštrinu dok se na kraju potpuno ne izgube.

Famozni izraz NGO ( nevladine udruge, non-governmental organizations) postao je posljednjih desetljeća alibi za demokraciju. Bilo da je riječ o predstavnicima farmaceutske industrije ili o aktivistima koji se bore za pravo pokazivanja spolovila u javnosti, mutni krugovi, s nikakvom reprezentativnošću i u pravilu nejasnim izvorima financiranja, putem takvih kanala preuzeli su ulogu parlamenta, prigrabili su vlast.

U tom pogledu, zanimljiv primjer dogodio se nedavno u Njemačkoj. Tamošnja savezna vlada pripremila je prije godinu dana zakon o financiranju nevladinih udruga, ali ga Bundestag još nije donio.

Tko je nadležan za demokraciju?

Otpor tome zakonu stigao je upravo ovih dana, upravo iz liberalnih krugova, od predstavnika FDP-a, najmanjeg koalicijskog partnera. Oni su poručili da toga zakona neće ni biti, jer nema smisla.

Pojasnili su da je zakon, koji je nazvan “Zakon o potpori demokraciji”, nepotreban jer su za potporu demokraciji dovoljne državne institucije koje su za to nadležne. To su parlament, škole i “Centrala za političku izobrazbu”, specifična njemačka ustanova koja je zadužena za informiranje građana o svim pitanjima od društvene važnosti.

U stranu to što je i Njemačka među onima koji u zemljama poput Hrvatske financiraju upravo takve nevladine udruge. Ali barem kad je riječ o njihovim unutarnjim odnosima, polako se nameće zaključak da takve udruge ne mogu biti zamjena postojećim, tradicionalnim i dokazanim stupovima demokracije. Udruge su korisne jer promiču interese svojih članova, ali one ne mogu preuzeti ulogu države i njezinih struktura.

Šuica je međutim otišla korak dalje od Nijemaca i nekome, je li riječ o nevladinim udrugama, pojedincima, skupinama, nitko ne zna točno, u svojim forumima već izručila državu. Ni Europski parlament, ni Hrvatski sabor, ni Bundestag, ni finska Eduskunta niti jedan drugi parlament u Europi o tim važnim pitanjima demokracije nije raspravljao.

>Zašto nije emitirana emisija u koju se javila Dubravka Šuica i napala voditelja zbog propitivanja njezine imovine?

Ali Šuica je ponosna jer “smo suradnjom u ovom inovativnom procesu deliberativne demokracije zajednički postigli konkretne rezultate”. Manje je važno kakvi su to rezultati, ako ih uopće ima.

Važno je da put do njih vodi mimo zakonitih državnih struktura, mimo parlamenata i drugih službenih mjesta donošenja političkih odluka i rasprave o njima.

To je u ovome trenutku slika europske demokracije, koju utjelovljuje Dubravka Šuica. Demokracije koja s transparentnošću i reprezentativnošću nema nikakve veze. A samim time, ta demokracija udaljila se i od svoga prvotnog smisla, s kojim dijeli samo naziv.

U takvom sustavu, onaj tko se domogao moći može raditi što god hoće. Nikakva demokratska legitimacija nije mu potrebna. Dubravka Šuica utjelovljuje taj pristup. I zato je ona savršen izbor za dužnost na kojoj jest.

Objava ‘Progresivna’ Šuica: Preživjela je sve mijene u HDZ-u, a bogatstvo joj je pod velom tajne pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak