Nebojša Blanuša redovni je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i jedan od autora istraživanja “Tko vjeruje u teorije zavjere i za koga oni glasaju na izborima?” koju je proveo multidisciplinarni centar za borbu protiv dezinformacija. Kaže da su teorije zavjere krenule s usponom znanosti nakon Prvog svjetskog rata, iako ih se i prije spominjalo, ali u nekom drugom kontekstu. Kod nas su najraširenije one vezane uz rat 90-ih,  pretvorba i privatizacija koja se percipira kao “rezultat sprege mafije i državnih struktura”. Valja nadodati kako neke teorije zavjere nisu bez temelja, pa tako ni ta. Druga je vezana uz plan stvaranja Velike Srbije i državnih neprijatelja, unutarnjih i vanjskih.  Teorije zavjera simptomi su problema koji neko društvo zaokupljaju i ukazuju na političke rascjepe koji muče političke zajednice. One su često artikulacija kolektivnih trauma iz prošlosti, ali i izraz anticipacije mogućih trauma u budućnosti. U tom smislu je vrlo opasna teorija o velikoj zamjeni stanovništva koja se ugnijezdila i jača antiimigrantski sentiment, rasističke ideologije i antisemitizam. Novosti

Prof Blanuša: Teorije zavjere često artikuliraju kolektivne traume – Monitor.hr.