Portal Narod.hr krajem lipnja primio je ‘upozorenje i preporuke’ pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić zbog pritužbe koju je dobila na kolumnu pod naslovom  ”Mostarkić Gobbo: Tko je u Hrvatskoj uistinu tolerantan?”, autorice Helene Mostarkić Gobbo. Pravobraniteljica Ljubičić je i ovim dopisom pokazala da kritičko mišljenje i neovisnost novinarstva u Hrvatskoj vrijedi tek za neke te da postoje skupine čije se politike nipošto ne bi smjele kritizirati.

Ukoliko se netko to ipak drzne napraviti, dobit će optužbu da širi netrpeljivost, konkretno prema LGBTIQ osobama.

U nastavku vam u cijelosti donosimo ‘upozorenje i preporuke’ koje nam je poslala pravobraniteljica Ljubičić zbog kolumne naše novinarke Helene Mostarkić Gobbo, a naknadno ćemo objaviti i odgovor koji je izdavač portala Narod.hr, udruga U ime obitelji, poslao pravobraniteljici.

Pravobraniteljica iznosi pogrešno i zlonamjerno tumačenje metafore

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić zaprimila je pritužbu na članak,,Mostarkić Gobbo: Tko je u Hrvatskoj uistinu tolerantan?”, autorice Helene Mostarkić Gobbo, objavljen na elektroničkoj publikaciji Narod.hr 29. svibnja 2024. u 8:30.

U predmetnoj pritužbi stranka navodi da autorica u članku (ponovno) otvoreno širi netrpeljivost prema LGBTIQ osobama i udrugama, usprkos ranijem sankcioniranju zbog širenja netrpeljivosti prema tim istim pojedincima/kama i skupinama. Također, pritužitelj upućuje i na niz insinuacija na „opasne namjere” udruga koje promiču prava LGBTIQ osoba iznesenih u prituženom članku, što kulminira usporedbom djelovanja tih udruga s pojedincima koji zlostavljaju djecu, a što je prema pritužitelju razvidno iz sljedećeg dijela članka: „Kao što likovi nedobronamjernih sklonosti vabe djecu slatkišima, tako i članovi ovih udruga vabe vašu djecu da preokrenu svoj život u smjeru u kojem niste ni sanjali.

>Gromoglasna šutnja pravobraniteljice na skandaloznu izjavu Rade Borić; evo kako se ona pravda

Pritužitelj smatra da je insinuacija da udruge rade nešto suprotno zakonu i (ponovno) povezivanje LGBTIQ osoba s pedofilijom nedopustivo u javnom prostoru koji je ionako zagađen govorom mržnje te da ovakve poruke prijete izazvati teže, svjetonazorske, nasilne posljedice. U konačnici, pritužitelj zaključuje da autorica teksta koristi ideološki srodan medij kako bi javno iznosila svoje osobne animozitete, smatra kako isto ne bi smjelo biti dopušteno te moli reakciju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u skladu s njenim zakonom propisanim ovlastima.

Pravobraniteljica u potpunosti podržava pravo na slobodu govora, mišljenja i izražavanja misli, ali..

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica) sukladno članku 19. stavak 2. alineja 1. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17), zaprima prijave svih fizičkih i pravnih osoba vezane uz diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova, te sukladno članku 22. stavak 2. Zakona razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova, slučajeve diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca koje su počinile tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizičke osobe. U obavljanju poslova iz svoga djelokruga Pravobraniteljica je ovlaštena upozoravati, predlagati i davati preporuke (čl. 23. st. 1. Zakona).

Pravobraniteljica u potpunosti podržava pravo na slobodu govora, mišljenja i izražavanja misli, kao i pravo na različito mišljenje iz članka 38. Ustava RH, posebice u odnosu na slobodu tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja, te u tom smislu svakako nije protiv kritičkog propitivanja bilo čijih stavova, kao niti protiv javnog sučeljavanja različitih svjetonazora.

Kazneno djelo?

Međutim, kada se takvim pravima u javnom prostoru i/ili putem pojedinih medija elementima senzacionalizma i sustavnosti dovode u pitanje ili krše prava i slobode drugih, posebice prava na opstojnost, zaštitu privatnosti i dobrobit određenih društvenih skupina, pojedinaca i pojedinki, predstavnika/ca LGBTIQ zajednice i udruga koje promiču prava LGBTIQ osoba, kada se sloboda govora i izražavanja misli koristi kako bi se određena populacija, koja se ionako nalazi u nepovoljnom položaju zbog stigme i tabua koje ih prate, javno dodatno izložila društvenoj stigmi, diskriminaciji, ali i uznemiravanju temeljem rodnog identiteta i spolne orijentacije, s ciljem da se društvo neosnovano dodatno zaplaši te pojača animozitet prema određenoj populaciji samo zato što se ne uklapaju u određene svjetonazorske norme i paradigme, onda sloboda govora i različito mišljenje ponekad može graničiti kako s izravnom diskriminacijom tako i u određenim slučajevima s kaznenim djelima počinjenim iz mržnje, odnosno konkretno kaznenim djelom: Javno poticanje na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21.

Pravobraniteljica ne ulazi u uređivačku politiku?

Ne ulazeći u uređivačku politiku, Pravobraniteljica je dužna ukazati na nekoliko stvari iz aspekta poštivanja, odnosno nepoštivanja načela ravnopravnosti spolova i zaštite od diskriminacije, a u kontekstu zakonskih odredbi iz članka 16. Zakona o ravnopravnosti spolova, članka 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) i članka 3. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, 114/22), koje reguliraju način javnog prikazivanja žena i muškaraca s obzirom na spol i spolnu orijentaciju, rodni identitet ili izražavanje.

Temeljem članka 16. stavak 2. Zakona ravnopravnosti spolova zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol i spolnu orijentaciju.

Članak 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije kao jedno od osobitih područja primjene navodi javno informiranje i medije.

Zakon o medijima, kodeks časti HND-a…

Prema članku 3. stavak 4. Zakona o medijima, zabranjeno je prenošenjem programskih sadržaja u medijima poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost ili neravnopravnost na temelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastale na takvim osnovama, te izazivati nacionalno, rasno, vjersko, spolno ili drugo neprijateljstvo ili nesnošljivost, neprijateljstvo ili nesnošljivost na temelju spolne orijentacije, poticati nasilje i rat.

Uz navedeno, Kodeks časti hrvatskih novinara u točki 13. ističe da je nedopustivo koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije.

Ujedno, u smislu odredbi Zakona o elektroničkim medijima (NN RH 111/21, 114/22), zabranjeno je poticati, pogodovati poticanju i širenju mržnje ili diskriminacije na više osnova, uključujući temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama.

Također, u sadržajima elektroničkih publikacija trebaju se, između ostalog, poštovati ljudska prava i temeljne slobode, a potrebno je i pridonositi slobodnom oblikovanju mišljenja, promicati međunarodno razumijevanje i osjećaj javnosti za pravdu, braniti demokratske slobode i dr.

Antidiskriminacijsko zakonodavstvo

Pravobraniteljica i ovim putem napominje da antidiskriminacijsko zakonodavstvo u RH štiti pravo svih građana i građanki na odsustvo diskriminacije, odnosno na različitost kroz više diskriminacijskih osnova:

Članak 6. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova propisuje da je diskriminacija na temelju spola svaka razlika, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom, obrazovnom, socijalnom kulturnom, građanskom ili drugom području života na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena.

Članak 6. stavak 3. Zakona o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju temeljem spolne orijentacije.

Članak 6. stavak 4. Zakona o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju u odnosu na mogućnosti dobivanja i nabave roba kao i diskriminaciju u pružanju i pristupu uslugama.
Članak 7. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova propisuje kako izravna diskriminacija jest svako postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Stavak 2. istog članka propisuje kako neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriterij ili praksa stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe suprotnog spola, osim ako je ta pravna norma, kriterij ili praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstva usmjerena postizanju tog cilja su primjerena i opravdana.
Članak 1. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisuje kako se tim Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Članak 1. stavak 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisuje da se diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Stavak 3. istog članka utvrđuje kako se diskriminacijom smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka.

Tumačenjem odredaba članka 4. Zakona o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica je zauzela stajalište da se rodni identitet, kao diskriminacijska osnova iz članka 1. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, izjednačava sa spolom osobe u smislu općih odredbi o izravnoj i neizravnoj diskriminaciji i drugih jamstava ravnopravnosti spolova iz Zakona o ravnopravnosti spolova pa se na taj način na zabranu diskriminacije temeljem rodnog identiteta imaju primjenjivati i sve odredbe koje zabranjuju spolnu diskriminaciju iz Zakona o ravnopravnosti spolova.

‘Ispitni postupak pravobraniteljice’

Slijedom navedenog, Pravobraniteljica je u konkretnom slučaju temeljem kojeg Vam se obraćamo, inicirala ispitni postupak, u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti izvršila analizu prituženog članka, te u nastavku dostavlja svoje očitovanje.

Uvažavajući pravo na slobodu govora, mišljenja i izražavanja misli, kao i pravo na različito mišljenje iz članka 38. Ustava RH, razvidno je ipak da je u predmetnom članku/komentaru autorica javno izrazila svoje osobno stajalište iz kojeg se iščitavaju prije svega osobni animoziteti i netrpeljivost prema LGBTIQ+ osobama i udrugama koje promiču prava LGBTIQ osoba, te njihovu djelovanju (posebice u odnosu na područje odgoja i obrazovanja), što je osobito vidljivo u korištenju termina poput „LGBT propagande“, nazivanju najava primjene sadržaja o LGBTIQ temama u odgojno-obrazovne ustanove ,,agendom opasnih namjera” koja se,,perfidno, ali zdušno i vrlo organizirano infiltrira u naše škole i vrtiće”. Spominju se zatim „,opasne ideologije” (na koje prema autorici ne bi trebalo šutjeti i biti tolerantni), navodi se i želja za dominacijom, a ne tolerancijom LGBTIQ udruga, naglašava navodni cilj tih udruga za promoviranjem tzv. rodne ideologije, dok se udruge za prava LGBTIQ osoba naziva i perfidnim skupinama i dr.

Navedeni osobni stavovi autorice kulminiraju (ne)izravnom usporedbom djelovanja tih udruga s pojedincima koji zlostavljaju djecu, čime ih se na svojevrstan način izjednačava/dovodi u korelaciju, a što je razvidno iz sljedećeg dijela članka: „Kao što likovi nedobronamjernih sklonosti vabe djecu slatkišima, tako i članovi ovih udruga vabe vašu djecu da preokrenu svoj život u smjeru u kojem niste ni sanjali.”

Povezivanje s pedofilijom – kojeg nema

Insinuacija da udruge rade nešto suprotno zakonu i (ne)izravno povezivanje LGBTIQ+ osoba i udruga s mogućom pedofilijom, odnosno nekim oblikom protuzakonitog ponašanja na štetu malodobnih osoba, predstavlja grubu diskriminaciju te društvene skupine temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta te je nedopustivo u javnom prostoru u kojem su ionako učestalo prisutno neprimjereno kršenje i negiranje prava LGBTIQ osoba, stereotipiziranje, uznemiravanje, stavljanje u nepovoljan položaj u odnosu na drugi dio populacije i u odnosu na njihovu spolnu orijentaciju/rodni identitet, te ponekad i pravi govor mržnje.

”Tendenciozno prikazane LGBTIQ osobe i udruge koje promiču prava LGBTIQ osoba”

U predmetnom su članku učestalo tendenciozno prikazane LGBTIQ osobe i udruge koje promiču prava LGBTIQ osoba, sve kako bi se cjelokupna LGBTIQ zajednica i navedene udruge javno dodatno izložile društvenoj stigmi temeljem rodnog identiteta i spolne orijentacije, s ciljem da se društvo neosnovano dodatno zaplaši te pojača animozitet prema određenoj populaciji samo zato što se ne uklapaju u određene svjetonazorske norme i paradigme, sve s elementima uznemiravanja, u skladu s odgovarajućim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (članak 8., stavak 2.) i Zakona o suzbijanju diskriminacije (članak 3. stavak 1.).

Omalovažavajući diskurs

Također, insinuacija da udruge rade nešto suprotno zakonu i (ne)izravno povezivanje LGBTIQ osoba i udruga s mogućom pedofilijom, odnosno nekim oblikom protuzakonitog ponašanja na štetu malodobnih osoba, predstavlja stereotipni i često u javnom prostoru korišteni omalovažavajući diskurs, kojim se ujedno grubo diskriminiraju ove društvene skupine upravo temeljem njihove spolne orijentacije/rodnog identiteta, sve u skladu s odgovarajućim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (članak 6. stavak 1. i 3.) i Zakona o suzbijanju diskriminacije (članak 1. stavak 2.).

”Homofobni stavovi izviru iz neznanja i nedovoljne educiranosti”

S time u vezi, skrećemo pažnju da u današnje vrijeme svi relevantni podaci ukazuju na nezavidan položaj LGBTIQ osoba u Republici Hrvatskoj, što redovito uključuje rizik od različitih oblika nasilja i stigmatizacije. Poticanju stigmatizacije i nasilja nesumnjivo se doprinosi etiketiranjem nehetereseksualnih spolnih orijentacija nekom vrstom poremećaja ili bolesti ekvivalentnih kaznenim djelima poput pedofilije, nekrofilije ili zoofilije, što je nažalost tradicionalno uvriježeno u dijelu javnog prostora u kojem predrasude i homofobni stavovi izviru iz neznanja i nedovoljne educiranosti, unatoč vrlo jasno definiranim medicinskim i pravnim normativima.

U Hrvatskoj posljednjih godina bilježimo i primjere ne samo nerazumijevanja, omalovažavanja, etiketiranja i stigmatizacije, već i teških oblika diskriminacije u vidu nasilja nad pripadnicima LGBTIQ zajednice motiviranog homofobijom (povodom kojih je među ostalima i udruga Zagreb Pride upozorila da je homofobija u Hrvatskoj u porastu).
Na još uvijek široko prisutne predrasude prema LGBTIQ osobama upućuju i rezultati recentnih istraživanja (prema dostupnim podacima, oko trećine mladih u RH smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti i da bi tim osobama trebalo zabraniti javne nastupe).

Pravobraniteljica se poziva na istraživanje lezbijske udruge Lori

Prema Istraživanju o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije (2022.) Pučke pravobraniteljice, LGBTIQ osobe su društvena skupina koja je percipirana kao društvena skupina koja se, nakon pripadnika romske nacionalne manjine, najčešće susreće s diskriminacijom u Hrvatskoj.

Također, prema rezultatima istraživanja ”Potrebe LGBTIQ+ mladih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji” (LORI 2023.), 66% ispitanika/ca smatra da ne mogu biti otvoreni/e oko svog rodnog identiteta/seksualne orijentacije u školama/fakultetima/na radnom mjestu bez straha od negativnih posljedica, dok 83% ispitanika/ca smatra kako u svojoj lokalnoj zajednici moraju skrivati svoj LGBTIQ+ identitet.

Prema podacima Europske komisije (SpecialBarometer 535), koje je Pravobraniteljica istaknula u svom Izvješću o radu za 2023. godinu, 56% ispitanika/ca smatra da je diskriminacija temeljem spolne orijentacije u Hrvatskoj vrlo raširena, 30% ispitanika/ca ne bi se osjećalo nimalo ugodno da na najvišu političku poziciju u RH bude izabrana LGBT osoba, dok se 60% ispitanika/ca nipošto ne slaže s time da LGBT osobe trebaju imati ista prava kao i osobe heteroseksualne orijentacije. Europski parlament nedavno usvojio Rezoluciju o rastućem broju zločina iz mržnje protiv LGBTIQ+ osoba diljem Europe
(2022/2894(RSP)), u kojoj je među ostalim ukazao na presudu Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu Sabalić protiv Hrvatske (50231/13).

Što je pravobraniteljica utvrdila?

Na temelju navedenog, široko tumačeći prava vezana uz slobodu govora, medija i kritičkog mišljenja, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Vas upozorava da je u navedenom članku Pravobraniteljica utvrdila elemente dovođenja u nepovoljan položaj, uznemiravanja te dodatne stigmatizacije cjelokupne LGBTIQ zajednice i udruga koje promiču njihova prava, sve po osnovi rodnog identiteta i spolne orijentacije, te da je u spornoj usporedbi/povezivanju LGBTIQ osoba i udruga s mogućom pedofilijom, odnosno nekim oblikom protuzakonitog ponašanja na štetu malodobnih osoba, utvrdila elemente diskriminacije temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta, sve temeljem odgovarajućih članaka Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije, uz nepoštivanje prethodno navedenih pojedinih odgovarajućih odredbi Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima.

”Ubuduće se pri izvještavanju ne koristite ovakvim diskursom”

Stoga, Pravobraniteljica preporučuje da se ubuduće pri izvještavanju ne koristite ovakvim diskursom u svojim medijskim sadržajima sukladno zakonskim odredbama. Ujedno, dostavlja Vam poveznicu na Preporuku br. R (97) 21 Odbora ministara državama članicama o medijima i promicanju kulture tolerancije:

https://rm.coe.int/CoERMPublic CommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000 0168050513b te Opću preporuku Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe br. 17. o sprečavanju i suzbijanju netolerancije i diskriminacije protiv LGBTI osoba: https://rm.coe.int/general-policy-recommendation-no-17-on-preventing-and-combating- intole/1680acb66 te preporuča da se upoznate sa njihovim sadržajem te načela i preporuke koje se odnose na odgovarajuće izvještavanje o LGBTIQ osobama, kao i osvještavanje/edukaciju medijskih djelatnika/ca, primjenjujete u budućem radu.

Molimo da nas sukladno članku 22. stavak 2. i članka 23. stavak 2. Zakona o ravnopravnosti spolova u zakonskom roku od 30 dana obavijestite o mjerama i radnjama poduzetim temeljem ovog upozorenja i preporuke, stoji zaključno u dopisu pravobraniteljice Višnje Ljubičić.

Objava Pravobraniteljica Ljubičić poslala upozorenje našem portalu: Podržava pravo na slobodu govora, ali… pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak