Grad Bakar ponosi se svojom bogatom i zanimljivom poviješću, koju promovira na razne načine kroz manifestacije, prezentaciju materijalne i nematerijalne baštine te brojne projekte. Jedan od simbola grada je i Gradska straža Bakar 1848., koja oživljava dio prošlosti, podsjeća na važnost očuvanja povijesti i tradicionalnih običaja, a svojim prisustvom doprinosi bogatstvu kulturnog života. Činjenica da je Bakar nekada imao svoje gradske stražare potaknula je povjesničare i gradske čelnike da prije petnaest godina osnuju Povijesnu postrojbu Hrvatske vojske, Gradsku stražu Bakar 1848. Ideja o osnutku bakarske straže pojavila se 2006. godine, stoga je nakon detaljnog istraživanja i angažmana skupine entuzijasta te potpore gradskih vlasti, 30. siječnja 2009. godine održana osnivačka skupina. Udruga danas broji 22 aktivna člana, a postala je prepoznatljiva ne samo u Primorsko-goranskoj županiji već diljem Hrvatske i u inozemstvu.

Za nastanak i današnje ustrojstvo Gradske straže Bakar 1848. zaslužna su četiri povjesničara – pokojni prof. Krešimir Herceg, prof. Bore Štrbac, prof. Boris Petković i Ranko Starac, dipl. arheolog i kustos arheološkog odjela Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja u Rijeci, dok je inicijativu za formiranje Straže podržao Grad Bakar na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Klarićem i tadašnjim članom Poglavarstva Grada Bakra za sport, kulturu, odgoj i obrazovanje Vicom Sepom. Ideja je nastala 2006. godine kada je prof. Bore Štrbac u posjeti sigetskoj utvrdi vidio njihovu povijesnu postrojbu te po povratku s putovanja ideju prezentirao prof. Krešimiru Hercegu. Povijesnu podlogu za uniformu i naoružanje pronašli su u djelima pokojnog bakarskog kroničara Matije Mažića, nakon čega je uslijedilo detaljno istraživanje povijesne građe i odjeće iz toga doba te višebrojni posjeti muzejima u Zagrebu, Senju, Ogulinu i Rijeci. Njihovom istraživanju u izradi odore i naoružanja priključili su se Ranko Starac, arheolog i povjesničar i prof. Boris Petković, prvi i aktualni vojvoda bakarske straže.

Odora i sablja

Odora koju danas ponosno nose članovi Gradske straže Bakar, sašivena je po uzoru na odoru koju na svom portretu nosi Jakov Tadejević, vojvoda bakarske straže iz 1848. godine. Vojvoda Tadejević bio je obrazovan i uzoran građanin, poduzetnog duha, omiljen u narodu te je 1830. godine uvršten u red bakarskih patricija. Nadalje, uz odoru, svaki pripadnik straže nosi sablju tipa karabele izrađenu prema sablji Jakova Tadejevića, a postrojba posjeduje i repliku topa iz sredine 19. stoljeća. Straža ima četiri puške, izrađene na temelju dokumentacije riječkog Povijesnog muzeja koje se koriste za počasnu paljbu. Grb Gradske straže Bakar 1848. povijesni je grb grada Bakra, opisan u povelji Marije Terezije. Na njemu se nalaze patroni sv. Margareta i sv. Andrija, a donesen je Štatutom slobodnoga i kraljevskog grada Bakra, prihvaćenoga na skupštini Grada Bakra 3. studenoga 1896. godine. Spomenutu povelju, 23. travnja 1779. godine gradu Bakru dodijelila je kraljica Marija Terezija, a njome je stekao status slobodnog kraljevskog grada, sa svim povlasticama što su ih uživali ostali kraljevski gradovi u Kraljevini Hrvatskoj i Ugarskoj. Između brojnih povlastica, povelja je gradu Bakru omogućila da se u gradskoj službi, između ostalih činovnika, nalazi i šest gradskih stražara (Militia urbana) na čelu s desetnikom. Zadaća gradskih stražara bila je čuvati javni red i mir te u vrijeme zasjedanja Kapitalnog (gradskog) vijeća stražariti ispred vratiju dvorane u kojoj su se održavale sjednice. Takva situacija trajala je sve do 1918. godine i raspada Austro-Ugarske Monarhije te uspostave Kraljevine SHS.

Gradska straža Bakar 1848. predstavlja oživljeni komadić bogate bakarske povijesti, a svoj Grad predstavlja na gostovanjima diljem Hrvatske i u inozemstvu. Godišnje broje oko pedesetak nastupa, a redovito sudjeluju na manifestacijama u PGŽ-u te svom gradu, gdje, u suradnji s Gradskom upravom i TZG-om Bakra, sudjeluju u brojnim događanjima tijekom godine i centralnoj manifestaciji Margaretinog leta – Pomorskoj bitci. Nadaleko poznata Pomorska bitka posljednjih je godina izostavljena iz programa Margaretinog leta, što zbog pandemije uzrokovane COVID-19, što zbog kapitalnog projekta kanalizacije i vodovodnog sustava u centru Bakra. Budući da su radovi na kapitalnom projektu pri kraju, ove godine Pomorska bitka ponovo na velika vrata ulazi u Bakar. Kako to i inače biva, Gradska straža Bakar 1848. i gostujuće povijesne postrojbe iz cijele RH odigrat će važnu ulogu, a posjetiteljima će se predstaviti i svečanim mimohodom. Bitka je planirana za Dan grada Bakra, na sam blagdan svete Margarete, njegove zaštitnice.

Pomorska bitka

– Rekonstrukcija Pomorske bitke prikazuje napade Mlečana na Bakar koji su se odvijali krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Vrhunac mletačkih nasrtaja zabilježen je u okviru Uskočkog rata (1615. – 1617.). U tom kontekstu kao spomen na te povijesne događaje već se nekoliko godina održava Pomorska bitka, koju zajedno s Gradom Bakrom i TZG-om Bakra organizira Gradska straža Bakar. Današnja Pomorska bitka evocira posljednji napad Mlečana na Bakar koji se odigrao 8. kolovoza 1616. godine. Tada su Mlečani napali Bakar s kopna i mora, a opsada je trajala 24 sata. Bakar su branili građani i uskoci te ga uz pripomoć carske vojske na kraju i obranili. Nažalost, ljudski gubitci u tom sukobu na obje su strane bili veliki, no daljnjih mletačkih napada ipak nije bilo, ističu u Gradu Bakru. Na dan ovogodišnje Pomorske bitke, Gradska straža Bakar 1848. proslavit će 15. rođendan, svečanošću na kojoj će sadašnji predsjednik Boris Vlastelić i Upravni odbor podijeliti zahvalnice i darove počasnim članovima, pojedincima zaslužnim za osnivanje Udruge te gostujućim povijesnim postrojbama.

– Želimo se zahvaliti svima koji su pomogli da Gradska straža Bakar uspješno djeluje svih petnaest godina, osnivačima, prijateljima iz drugih općina i gradova te istaknutim pojedincima. Svečanost će biti i prilika za druženje bivših i sadašnjih članova te prilika da se upozna rad Udruge kroz sve ove godine. Veliku zahvalu upućujemo Gradu Bakru na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Klarićem, koji nas sve ove godine financijski i organizacijski podržava kako bismo s ponosom promovirali svoj grad te kako bi naše odore bile originalne i reprezentativne, upravo po uzoru na onu vojvode Jakova Tadejevića, kaže predsjednik Straže Boris Vlastelić.

Ambasadori Bakra

Grad Bakar čestita Gradskoj straži Bakar 1848. petnaestu godišnjicu osnutka te pohvaljuje veliki angažman članova koji se trude da Udruga kvalitetno djeluje te da promoviraju grad i njegovu bogatu povijest.

– Straža je uvijek rado viđena na svim manifestacijama grada, a njihova prezentacija diljem Lijepe naše uz promidžbu bakarskog kraja doprinosi i edukaciji brojnih građana i turista o našoj bogatoj povijesti i različitostima povijesnih postrojbi u Republici Hrvatskoj, poručuju iz Grada Bakra.

Zašto u nazivu Gradske straže Bakar stoji 1848. godina?

Bakarska Gradska straža, tadašnjeg naziva »narodna straža«, je upravo revolucionarne 1848. godine odigrala značajnu ulogu u događajima koji su omogućili pripajanje Rijeke tadašnjoj Banskoj Hrvatskoj. Te se godine oko 150 hrabrih pripadnika bakarske narodne straže pridružilo ulasku u Rijeku, pod vrhovnim vodstvom Josipa pl. Bunjevca. Odred narodne straže iz Bakra vodio je prvi časnik, odvjetnik i saborski zastupnik Avelin Ćepulić, koji se kasnije istaknuo i u političkom životu Hrvatske kao borac protiv pristizanja Mađara na hrvatsku obalu. Slijedom svega navedenoga razvidno je da tradicija gradskih straža u Bakru, u raznim ustrojbenim oblicima, postoji od najranijih vremena hrvatske povijesti na ovim prostorima, stoga je istu bilo nužno obnoviti kao spomen na pretke, ali i kao pouku sadašnjim i budućim generacijama.

Objava Povijesna postrojba. Gradska straža Bakar dio je prebogate gradske povijesti još od 1848. pojavila se prvi puta na Novi list.