Prve dvije nedjelje u svibnju najizgledniji su datumi za održavanje parlamentarnih izbora koje premijer Andrej Plenković odbija spominjati. No, da bi se izbori doista mogli održati već ovog proljeća, ovih je dana umjesto Plenkovića otkrio HDZ-ov koalicijski partner i predsjednik HSLS-a Dario Hrebak. Jasno je i bez Hrebakovih otkrića da premijer Plenković s članovima svoje stranke i Vlade sudjeluje u svojevrsnoj predizbornoj kampanji koja uistinu jest specifična utoliko što Plenković ne otkriva kada točno planira svoju stranku izvesti na parlamentarne izbore na kojima bi se trebao boriti za još jedan mandat.

Dok neki HDZ-ovci tvrde kako je ovaj Plenkovićev pristup temi vezanoj uz parlamentarne izbore dio političke taktike, drugi smatraju da on do izbora, neovisno o tome kada će se oni održati, ima nekoliko tempiranih bombi odnosno potencijalnih afera koje bi se mogle odraziti na rezultate izbora, na koje bi, prema teorijama iz vladajućih redova, uvelike mogao utjecati i serijal štrajkova koje najavljuju svi sindikati.

Plenković svako malo pokušava primiriti nezadovoljne sindikaliste, a to što su suci nakon nedavnog štrajka kapitulirali ne znači da će svi nezadovoljnici reagirati na isti način. Kao što strahuje od štrajkova i eventualnog bunta građana na ulicama, što zasad ne djeluje realno, Plenković strahuje i od europskih istraga.

Najveće ugroze

Ti se strahovi ni među upućenim HDZ-ovcima ne doimaju realnima, čak ni kada se spomene aktualna ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja od prvog Plenkovićeva mandata s njim prilično prisno surađuje. No žena koja je trebala biti jedna od najstabilnijih karika njegove vlade posljednjih se tjedana pretvorila u jednu od najvećih ugroza za Plenkovića i njegovu opstojnost.

Pitanje je dokad će Plenković moći braniti Obuljen, zbog čije je afere i sam ušao u prijepore s europskim tužiteljima, na što ni njegovi europski kolege nisu gledali s odobravanjem. Kao što su i u Ministarstvu kulture nedavno potvrdili, u ovaj resor više su puta stizala nadležna tijela koja su ondje izuzimala dokumentaciju vezanu uz istrage na Geodetskom fakultetu. Ma koliko iz Ministarstva poručivali da tu nije riječ ni o kakvoj novoj ili ekskluzivnoj vijesti, i među Plenkovićevim suradnicima prevladava stav kako afera ministrice Obuljen u ovo predizborno doba za premijera predstavlja otežavajuću okolnost pa postoji mogućnost da on doista u jednom trenutku bude prisiljen birati hoće li nastaviti braniti svoju prijateljicu ili će spašavati svoju poziciju. Nekako tako bilo je i onda kada je njegovu prvu vladu potresala afera Borg zbog koje se pod pritiskom javnosti bio prisiljen odreći druge svoje prijateljice, bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić.

U jednom dijelu HDZ-a priča se da bi za premijera Plenkovića problem mogle biti i eventualne istrage usmjerene na ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, ali i optužnica protiv njegova sina Rikarda Fuchsa koji je sa svojim puncem, poznatim zagrebačkim kirurgom Gordanom Nolom, optužen za prevaru u gospodarskom poslovanju. Njih dvojica terete se da su od Ede Baričevića tražili da im proda dionice TOZ Penkale vrijedne 840 tisuća kuna, a tužiteljstvo je pak stava da je Fuchs mlađi lagao Baričeviću da će mu dionice biti isplaćene u roku od 30 dana nakon sklapanja ugovora premda takve namjere nije imao jer su on i Nola znali da Oportunitas ulaganja u kojima je Fuchs bio voditelj poslovanja nisu imala taj novac.

Kaznena prijava

Tek je to jedan od suspektnih poslova u kontekstu kojih se spominjao ministrov sin. Sve i da mu sinove afere ne naštete, ono što bi prema strahovima iz vladajućih redova Fuchsu ipak moglo nanijeti golemu štetu jest njegov višemjesečni sukob s bivšim rektorima Sveučilišta u Zagrebu – Damirom Borasom i Aleksom Bjelišem – koji se s nekolicinom bivših članova Uprave Sveučilišta već dugo zalažu za to da se preispita kako je ministar tijekom mandata napredovao u akademskoj karijeri.

Uz to što se i u medijima počela propitkivati Fuchsova doktorska disertacija, u znanstvenoj zajednici spominje se i kaznena prijava u kojoj se navodi da je riječko sveučilište ministru Fuchsu pogodovalo u postupcima izbora u znanstveno-nastavna zvanja, dok je ministar u svojem prethodnom mandatu Sveučilištu u Rijeci osigurao 20 milijuna eura europskog novca osiguravajući im poseban tretman, pri čemu im je pomagao i u pripremi jednog europskog projekta pa su drugi koji su aplicirali na taj projekt bili u neravnopravnom položaju.

Pobuna protiv Turudića je propala, ali na vidjelo je izašao veliki Plenkovićev strah

Prema tvrdnjama iz dijela akademskih krugova u Zagrebu, Fuchs je na riječkom sveučilištu obavio izbor u najviše nastavno zvanje, ono redovnog profesora u trajnom zvanju, a taj postupak proveden je u roku kraćem od tri mjeseca. Boras je navodno uz potporu Uprave Sveučilišta u Zagrebu podnio prijavu Uredu europskog javnog tužitelja pod sumnjom da je ministar Fuchs pogodovao riječkom sveučilištu tijekom svojeg prvog mandata.

U prijavi se navodi i da je Fuchsovo ministarstvo tom sveučilištu osiguralo tehničku pomoć, ali i platilo provedbu europskog projekta vrijednog 20 milijuna eura. Zbog toga je, osim Fuchsa, prijavljen i bivši SDP-ov ministar Željko Jovanović, kao i njegov zamjenik Saša Zelenika. Skupina članova akademske zajednice na ovu je temu još u rujnu prošle godine pisala premijeru Plenkoviću, predsjedniku Zoranu Milanoviću, ali i zastupnicima u Saboru te članovima Rektorskog zbora i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. U pismu koje potpisuje i bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak spominje se bivši ministar obrane Mario Banožić, odnosno njegovo napredovanje u naslovno zvanje izvanrednog profesora, kao i bivša ministrica Vesna Bedeković koja je napredovala u nizu znanstveno-nastavnih zvanja, a navode se i brojni drugi primjeri među kojima je i onaj Fuchsov.

Dvije istrage

“Postupak izbora ministra Fuchsa u više znanstveno-nastavno zvanje u cijelosti je pokrenut i proveden u vrijeme njegova ministarskog mandata”, kažu potpisnici ovoga pisma na koje se Plenković nije previše osvrtao, ali gdje god se spominju europski tužitelji, u HDZ-u nisu ravnodušni jer vrlo dobro znaju da ne postoji ništa što bi njih moglo zaustaviti u istragama, što je uostalom i Plenković mogao posvjedočiti na primjeru svoje prijateljice Gabrijele Žalac.

Strah ne postoji samo za Fuchsa, iako se u HDZ-u zasad spominje potencijalno otvaranje dviju istraga, o ministru obrazovanja i ministrici kulture, nego se strahuje i od toga što se pri izboru Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika u prvi plan ponovno izvukla prepiska koju je Josipa Pleslić ex Rimac razmjenjivala ne samo s tim nekadašnjim predsjednikom zagrebačkog Županijskog suda nego i s dobrim dijelom administracije iz Plenkovićeve vlade, pa u konačnici i s ministrima. Nije tajna da je Pleslić bila prijateljski povezana s bivšim ministrom gospodarstva Darkom Horvatom, poruke je razmjenjivala i s njegovim nasljednikom Tomislavom Ćorićem koji se u međuvremenu skrasio u Hrvatskoj narodnoj banci, a poznato je da postoje i poruke koje je slala Plenkoviću.

Svojedobno se govorilo da je Pleslić najmanje dva puta s Plenkovićem razgovarala o vjetroelektrani, a da je imala otvorena vrata do Plenkovića, jasno je iz toga što su ona i njezina kolegica Ružica Njavro iz Ministarstva poljoprivrede kontaktirale s Plenkovićevom bivšom suradnicom Tenom Mišetić. Kako tvrde upućeni, ta se afera tek treba raspetljati, ma koliko je se Plenković trudio potisnuti, a ako se bude rasplitala, pitanje je što će se događati s premijerovom nekadašnjom desnom rukom pa se shodno toga propitkuje i njezino potencijalno privođenje premda za to dosad nije postojala nikakva naznaka.

Rastu tenzije

Nije tajna da se Tena spominjala u tajno snimljenim razgovorima između Pleslić, tada Rimac, i njezine kolegice Njavro u kontekstu uredbe o zakupu šumskog zemljišta koju je Pleslić s kolegicom iz Ministarstva nastojala prilagoditi poduzetnicima Anti Sladiću i Josipu Ravliću. Njih dvojica bavila su se stočarstvom i bilo im je stalo da se uredba izmijeni, odnosno da se smanji broj grla stoke potreban za dobivanje državnog zemljišta, kao i da se povećaju iznosi poticaja.

“Ružica je kontaktirala Tenu da se uredba u javno savjetovanje pusti sa svim nedostacima”, govori Pleslić kolegici Njavro, a iz njezinih riječi lako se zaključuje da se govori o Teni Mišetić, koja je u to doba obnašala dužnost zamjenice predstojnika Ureda predsjednika Vlade. Oni koji su taj slučaj pratili i u vrijeme ove velike afere smatraju da na neka pitanja odgovori još nisu ponuđeni čak ni formalno kako bi se zadovoljila znatiželja javnosti. Nejasno je, naime, do danas zašto se u ozbiljnu proceduru involvirala Mišetić, a ne Vladin Ured za zakonodavstvo koji i donosi odluke o puštanju uredbi u javno savjetovanje, a nejasno je i zašto se USKOK za taj dio priče nije interesirao, kao ni zbog čega se nikada nije doznao ni jedan detalj iz njezina višesatnog svjedočenja u USKOK-u, u kojem su se pobrinuli i za to da se ime Tene Mišetić čak i u službenim dokumentima spominje isključivo inicijalima, što je presedan.

Plenković ima frapantan plan: Tri su razloga zbog kojih će možda ostati u Hrvatskoj

Teme su to koje Mišetić danas možda više i ne zanimaju, ona svoju karijeru gradi u Bruxellesu u Uredu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, ali izgleda da će Pleslić i njezine poruke još dugo ostati vruća roba na domaćem političkom tržištu, na kojem svi još pamte i njezinu komunikaciju s Gabrijelom Žalac u kojoj dvije tada utjecajne HDZ-ovke među ostalima spominju i AP-a. Nedavno je i Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod predsjedanjem sutkinje Tamare Pleše odlučilo kako je ta komunikacija zakonit dokaz. “Optužno vijeće odbilo je prijedlog obrane o izdvajanju SMS-ova u ovom postupku”, izjavila je tada europska tužiteljica Sani Ljubičić.

Što god da se izjavljivalo, Plenković se nakon ovoga slučaja odlučio za izmjene KZ-a, zbog kojih je ušao u sukob s novinarima, što, kako kažu u HDZ-u, također nije dobro za kampanju koja njihovoj stranci predstoji. Kako se bliži kampanja, tenzije će na svim stranama rasti pa nije teško zaključiti da premijera Plenkovića očekuje turbulentna kampanja iako on živi u uvjerenju da nema konkurencije i da ne postoji ništa što bi ga moglo ugroziti.

Objava Postoje četiri tempirane bombe koje mogu snažno utjecati na nadolazeće izbore pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak