Već su u studenom mnogi ugostitelji i hotelijeri, ali i privatni pružatelji smještaja na jadranskoj obali počeli tražiti sezonske radnike za ovo ljeto. Prema nekim procjenama, ove će godine biti potrebno oko 70.000 radnika. No, i u ranijim godinama bio je vidljiv nedostatak radne snage. Stoga će uz sezonce iz kontinentalnih dijelova Hrvatske, turiste opsluživati i ljudi iz Bosne i Hercegovine.

Njih na obalu privlače plaće koje su u njihovoj zemlji gotovo nezamislive, ali i bolji uvjeti rada. Iznosi koje kuhari ili konobari mogu zaraditi ovise o mjestu, regiji i razini pružene usluge, ali i o tome radi li se o konobi, finijem restoranu ili hotelu. Plaće variraju od 1200 eura za konobare do više od 2000 eura za kuhare i majstore roštilja. No, konobari su u nešto boljem položaju, jer zbog napojnica mogu zaraditi bolje.

“Potražnja za ljudima je velika, jer sve više mladih ljudi napušta Hrvatsku, pa se tu nastoje popuniti rupe sezoncima iz regije, posebno iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije. Budući da su se i sezonci iz tih zemalja posljednjih godina okrenuli boljim uvjetima, primjećuje se sve veći broj sezonaca iz azijskih zemalja poput Tajlanda, Bangladeša ili Nepala”, govori Bloomberg Adriju Faruk M., koji iz Mostara već nekoliko godina dolazi na sezonu u jedan hotel na hrvatskom Jadranu.

Sve je dogovoreno

Kaže da sezona obično počinje već u ožujku, mada većina sezonskih radnika na posao dolazi u travnju ili svibnju, no i to ovisi o razini pruženih usluga u pojedinom ugostiteljskom ili smještajnom objektu. Turistička sezona traje sve do studenog, a često se produlji i do sredine tog mjeseca.

Ipak, Faruk tvrdi da u drugim zemljama postoje i bolje mogućnosti, ali to se više odnosi na dodatnu edukaciju ili cjelokupno obrazovanje. Sporno i radno vrijeme, s obzirom na to da radnici nerijetko na poslu ostaju i do 12 sati dnevno, često bez slobodnog dana. Faruk tvrdi da je to normalno na vrhuncu sezone, jer su slobodni dani zbog obujma posla ograničeni, ali sve, pa i prekovremeni sati, definiraju se ugovorom.

“Ugovor s postavljenim uvjetima potpisuje se ranije, obično na šest mjeseci, ali može biti i na devet. Uvjetima sam više nego zadovoljan, počevši od radnog mjesta, kolegijalnosti i timskog rada, opreme kojom se radi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, dobrog smještaja, plaćenih obroka i redovne plaće. Prekovremeni sati se kasnije obračunavaju i produženi ugovor se vodi kao da radite, te ste osigurani sve do njegovog isteka, od jednog do tri mjeseca. Pri tome možete dobiti neke bonuse i nagrade, uključujući i božićnicu”, pojašnjava Faruk.

Dolaze zbog zarade

Njegov sunarodnjak Amer V. iz Sarajeva, počet će raditi kao konobar 15. svibnja u jednom restoranu na Pagu. Početna plaća će mu biti 1300 eura, s time da će u sezoni porasti i na 1600 eura uz napojnice. Amer je inače radio u jednom sarajevskom hotelu u kojem je zarađivao upola manje, nego što će dobiti na obali.

“Iznos koji ću tamo zaraditi, u BiH ne bih mogao nikada. Prijatelj, koji ide sa mnom, prošle godine je za četiri mjeseca, pored iznosa koji je slao obitelji, zaradio iznos koji prelazi iznos godišnje plaće koju bi zaradio u BiH”, govori Amer i dodaje da mu prekovremeni rad nije problem: “Osnovni cilj radi kojeg idem je zarada i nije mi problem raditi svaki dan po 12 sati. Kad uzmem u obzir očekivanu zaradu, onda ću imati prostora i da se dobro odmorim nakon završetka sezone”.

U sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva Bosne i Hercegovine radi 41.188 osoba za prosječnu plaću od 875 konvertibilnih maraka (448,72 eura). To je znatno niže od prosječne plaće koja je u toj zemlji, prema posljednjim podacima, iznosila 1328 eura (681,03 eura). To je dovelo do nedostatka radne snage, čak i u većoj mjeri nego u Hrvatskoj.

“Definitivno najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika”, rekao je Dominik Raškaj s portala Boljiposao.ba.

Hrvatska je za njih obećana zemlja, Filipinac otkrio koliko zaradi kod nas: ‘Nismo požalili’

Alarmatno stanje

Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u Republici Srpskoj, tvrdi da je stanje u sektoru turizma i ugostiteljstva u susjednoj zemlji alarmantno. Postojeća radna mjesta se popunjavaju radnicima iz, kako tvrdi, “manje razvijenih zemalja”, poput Nepala, Filipina i Tajlanda, zbog čega se pita jesu li ti ljudi dovoljno kvalitetni da predstavljaju turizam u BiH, jer se u tom sektoru, uz redovita primanja, zahtijeva poštovanje poslodavca prema radnicima, ali i poštovanje gostiju.

”Nažalost, doživljavaju nas kao niži stalež, a nisu ni svjesni da smo gospoda na usluzi gospodi. Upravo to i jest razlog zašto više nemamo, odnosno imamo sve manje kvalitetnih radnika – tjeraju kvalitetne radnike da mijenjaju profesiju”, govori Tatić te dodaje da je veliki problem siva ekonomija, ”a javna tajna je da je to u našem sektoru bilo najzastupljenije, pa s tim u vezi i radnici koji rade u sektoru ugostiteljstva nisu kreditno sposobni za rješavanje gorućih financijskih problema”.

Na sve probleme nadovezuje se i odlazak sezonskih radnika tijekom ljeta. Zbog toga kvaliteta usluge u BiH pada, a pojedini ugostitelji trpe financijske gubitke. ”U tijeku sezone odlazi nekoliko tisuća kvalitetnih ugostitelja na sezonu, gdje rade i po nekoliko sezona u istim lokalima, pa postavljamo sebi pitanje, kako to da su u Hrvatskoj dobri i kvalitetni radnici, a kod nas nisu”, pita se Tatić.

Srbin detaljno opisao sezonu u Hrvatskoj: ‘Ujeo me pas neke babe, Ukrajinac me gađao slamkom…’

Objava Postali smo magnet za strane radnike: ‘Iznos koji zaradim u Hrvatskoj, doma nikad ne bih mogao’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.