Nakon što je početkom ove godine u Njemačkoj povećana socijalna pomoć (Bürgergeld) za oko dvanaest posto, u njemačkim medijima počelo se uvelike pisati isplati li se uopće raditi ili živjeti od socijalne pomoći. Kritičari socijalne pomoći komentiraju da se zbog visokih davanja često više ne isplati raditi i ići na posao za minimalne i niske plaće.

“Ljudi se neće vraćati na posao kad izračunaju da će na kraju godine dobiti više od državne pomoći nego kada bi radili na nekom jednostavnom poslu”, komentirao je lidera CDU-a Friedrich Merz.

Institut ekonomskih i društvenih znanosti (WSI) sindikalne zaklade Hans Bäkler je pak izračunao da zaposleni na minimalcu i nakon znatnog povećanja socijalne pomoći kući odnesu više novaca nego oni koji samo primaju socijalnu pomoć.

Radi samo 30 sati tjedno

Kakva je situacija na terenu, na svom YouTubeu kanalu Šemso u Njemačkoj provjerio je Danijel “Šemso” Grbić, Osječanin koji već devet godina živi u Njemačkoj, a koji je radeći u jednoj njemačkoj tvrtki na vlastite oči vidio kako je lako nadmudriti sustav.

“Sa mnom je u staroj firmi radio jedan čovjek koji nikad nije radio više od 30 sati tjedno. Radio je od ponedjeljka do petka, svaki dan od 8 do 14, nikad ni sata više. Kad sam ga pitao kako on to može, rekao mi je da radi samo unutarnju smjenu od šest sati i za to dobije 1400 eura mjesečno. U isto vrijeme sam ja koji sam radio punih osam sati i prvu i drugu smjenu, mjesečno dobivao 1800 eura.

Kad sam ga pitao kako mu se to isplati, rekao mi je da ima četvero djece i ženu koja ne radi. Meni opet nikako nije jasno kako on s tako malo para izdrži cijeli mjesec. Nakon par dana pitam je njega to, a on meni kaže da ne samo da dobro živi, već je i kuću za 300 tisuća eura kupio prije pandemije”, počinje svoju priču Šemso.

Dio kredita plaća država

Na pitanje kako je s tako malim primanjima uopće uspio dignuti kredit, kolega mu je odgovorio da mu dio kredita svaki mjesec plaća država, a on uz to socijalnu pomoć i četiri dječja doplatka.

“Od države bi svaki mjesec dobio 1000 eura pomoći, a kako je imao mala primanja nije trebao platiti cijeli kredit, već samo dio. Ostatak kredita mu je plaćalo socijalno.

Sad ja razmišljam, čovječe koja sam ja budala. Radim 8 sati dnevno, 40 sati tjedno, ovaj tu radi samo prvu smjenu od 8 do 14. Kupio čovjek sebi kuću, žena mu ne radi, a kod nas radimo ja i žena, jedino još djece tada nismo imali. Kaže on meni da ne smije raditi više od tih 30 sati jer će prestati dobivati pomoć”, priča Šemso koji i sam priznaje da mu vrag nije dao mira pa je išao provjeriti kako funkcionira socijalna pomoć, tko ima pravo i koliko, može li se kombinirati sa stanarinom”, nastavlja svoju priču Šemso.

Rad na pola radnog vremena

Nakon malo istraživanja, shvatio da je ljudi u pojedinim slučajevima mogu raditi 20 sati tjedno i primati naknadu za stanovanje, što znači da im se više isplati primati socijalnu pomoć i raditi pola radnog vremena.

“Tako radnik koji radi za minimalac mjesečno zaradi 1490 eura, dok samac mjesečno dobije 966 eura socijalne pomoći. Može odraditi neki mali posao za 520 eura mjesečno i bolje živi nego onaj koji radi osam sati za minimalac. Računica je jasna, bolje se isplati primati socijalu i raditi nešto malo nego raditi puno radno vrijeme”, kaže Šemso koji sve samce koji namjeravaju doći u Njemačku i raditi za minimalac upozorava da im je bolje ostati doma.

Pazite se ovih oglasa za posao iz Austrije: Nesvjesno možete počiniti kazneno djelo

“Ako mislite raditi za minimalac, ni dolazite u Njemačku ako ste samac. Nemojte raditi za ovaj iznos od 1500 eura, jer vam treba još barem 1000 eura za normalan život”, upozorava ovaj Osječanin. Sam Šemso kaže da on sad ipak nikad ne bi živio od socijalne pomoći: “Želim raditi i napredovati, a ne živjeti od socijale”, zaključio je ovaj vrijedan Osječanin.

Objava Poslao upozorenje svima koji žele doći u Njemačku: ‘Bez ove plaće, ni ne pomišljajte na dolazak’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.