Zvonimir Troskot, kandidat Mosta u 7. izbornoj jedinici, prošlog tjedna je izrazio sumnju da skori parlamentarni izbori mogu biti pokradeni, za što je prozvao vladajuću stranku. U optužbama je spominjao i HDZ-ove ljude u izbornim povjerenstvima koji navodno pokušavaju već sada utjecati na ishod rezultata glasanja.

Istup Troskota potaknuo nas je da ispitamo koliko su političke stranke uključene u postupak kontrole provođenja izbora, koriste li one to zakonsko pravo i u kojoj mjeri.

Rezultati do kojih smo došli prilično su razočaravajući, posebno za aktualnu opoziciju.

Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor propisuje da je neovisno državno tijelo za provedbu izbora Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao glavni kontrolor većine izbora, pa tako i parlamentarnih. U rad DIP-a ne mogu biti uključeni predstavnici stranaka ili neovisnih lista koji su u izbornoj utrci. No, postoje tri nivoa „ispod“ DIP-a jednako važna za pripremu i provođenje izbora u kojima zakon predviđa aktivno sudjelovanje predstavnika stranaka.

Da bi političke stranke imale pravo sudjelovati u radu izbornih povjerenstava izbornih jedinica, gradova i općina, pa naposljetku i u radu biračkih odbora, uvjet je da su imale parlamentarni status u ovom sazivu Sabora. Preciznije, njihovo sudjelovanje određuje se ovisno pripadaju li parlamentarnoj većini ili opoziciji na dan raspuštanja Sabora, a u ovom slučaju to je 14. ožujka.

Prema podacima Sabora koji su dostavljeni DIP-u za ove parlamentarne izbore, u većinske političke stranke ulazi pet stranaka: HDZ, SDSS, HSLS, HNS – liberalni demokrati i Hrvatska demokršćanska stranka. U kvoti opozicije je 19 stranaka, među kojima su najbrojniji po zastupnicima SDP, Socijaldemokrati, Most, Domovinski pokret, Možemo i Hrvatski suverenisti.

Predviđena mjesta za saborsku većinu i opoziciju u izbornim povjerenstvima i biračkim odborima su fiksna. I jedna i druga strana imaju pravo na dva predstavnika i dva zamjenika. Tko će od pet većinskih i 19 opozicijskih stranaka biti uključen u rad nekog povjerenstva ili biračkog odbora, političke stranke dogovaraju unutar blokova.

Naše istraživanje je pokazalo da mnoga mjesta predviđena za političke stranke u gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima, a pogotovo u biračkim odborima, nisu iskorištena. Stranke nisu predložile svoje predstavnike pa su ona ili ostala prazna ili su popunjavana drugim osobama koje su imenovala izborna povjerenstva po svojem izboru.

Izborna povjerenstva u krnjem sastavu zbog opozicije

Stranke su se mogle uključiti u postupak kontrole izbora gotovo na samom početku. Prvo kroz izborna povjerenstva izbornih jedinica.

Za potrebe ovog teksta koristit ćemo podatke za 10 izbornih jedinica unutar Hrvatske (bez 12. izborne jedinice za nacionalne manjine i bez 11. izborne jedince za dijasporu).

Nakon prihvaćanja kandidacijskih lista, DIP imenuje izborna povjerenstava izbornih jedinica koja se sastoje od stalnog i proširenog sastava. Stalni sastav su predsjednik i dva člana i njihovi zamjenici, obično suci i pravnici. U prošireni sastav ulaze po dva predstavnika većinskih stranaka i njihovi zamjenici te dva predstavnika opozicije sa zamjenicima. To znači da u 10 izbornih povjerenstava izbornih jedinica politički blokovi imaju pravo predložiti svaki po 40 osoba.

Iz podataka DIP-a o sastavu izbornih povjerenstva izbornih jedinica vidi se da su većinske stranke ispunile sva predviđena mjesta. Opozicija je već tu zapela – od 40 mjesta popunili su 38. Ostala su prazna “opozicijska” mjesta za po jednog zamjenika u izbornim povjerenstvima 2. i 8. izborne jedinice.

Članovi proširenog sastava imaju jednaka prava kao i stalni sastav. To znači da, među ostalim, i predstavnici političkih stranaka – i većinskih i opozicijskih – sudjeluju u određivanju biračkih mjesta, imenuju biračke odbore, prikupljaju i zbrajaju glasove na svom području.

Stranke imaju pravo biti i u općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima koja su sastavljena po istom principu kao i izborna povjerenstva izbornih jedinica.

I tu je parlamentarna većina gotovo u cijelosti ispunila svoju kvotu – od 130 gradskih izbornih povjerenstava većinske stranke predvođene HDZ-om nisu popunile samo jedno mjesto zamjenika u izbornom povjerenstvu grada Splita, a od 428 općinskih izbornih povjerenstava ostalo im je upražnjeno po jedno mjesto zamjenika u općinskim izbornim povjerenstvima u Dragaliću i Okučanima te dva zamjenika u Povljani.

Opozicija nije popunila trećinu gradskih izbornih povjerenstva, 40 od 130. Ponegdje im fali po jedan ili dva zamjenika, negdje član. S “opozicijskim” popunjavanjem općinskih izbornih povjerenstava išlo je još teže. Prema tablicama na stranicama DIP-a o sastavu općinskih izbornih povjerenstava, pobrojali smo da opozicija nije popunila njih gotovo polovinu – 206 od 428.

“Nije bilo prijedloga za imenovanje”

Pitali smo DIP zašto u proširenim sastavima izbornih povjerenstava izbornih jedinica, gradova i općina nisu ispunjena sva mjesta za predstavnike vladajućih i opozicije.

„Nije bilo prijedloga za imenovanje, bilo na strani vladajućih, bilo na strani oporbenih političkih stranaka. Povjerenstva mogu funkcionirati i u takvom ‘krnjem’ sastavu“, odgovoreno nam je iz DIP-a.

Istovjetno pitanje poslali smo i na adrese svih 10 povjerenstava izbornih jedinica.

Iz 3. izborne jedinice su nam dogovorili da „ako ovlaštene političke stranke naknadno podnesu prijedlog za imenovanje u prošireni sastav, po istom će se postupiti te će se popuniti upražnjena mjesta“.

Nitko iz ostalih izbornih jedinica, pa ni DIP, nisu spominjali mogućnost da stranke sada u zadnji čas mogu slati svoje prijedloge.

Pomalo čudno zvuči mogućnost “naknadnog uvrštavanja”, posebno jer su jedan dio vrlo važnih predizbornih aktivnosti izborna povjerenstva već odradila, pa makar i u tako manjkavim sastavima.

Kao najvažnije, odredili su biračka mjesta i imenovali su biračke odbore na svome području. Nedavno je Faktograf pisao o problematičnim biralištima u župnim dvorovima, privatnim kućama i kafićima o čemu su, očito, mogli odlučivati i članovi povjerenstava iz reda političkih stranaka.

Za pretpostaviti je da su političke stranke koje su željele imati svoje predstavnike u općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima prijedloge imena poslali odmah na početku, a ne sada dan-dva pred izborni dan.

Za svaki slučaj, mi smo koristili podatke od 11. travnja, ako slučajno u posljednjim satima pred izbore krene lavina naknadnih prijedloga za opozicijsko popunjavanje izbornih tijela po gradovima i općinama.

Birački odbori

Političke stranke imaju važnu ulogu i na samom biralištu, određuju članove biračkih odbora iz svoje kvote. Birački odbor ima predsjednika i zamjenika koji ne smiju biti članovi nijedne političke stranke i njih određuju nadležna izborna povjerenstva. Dva člana i zamjenika određuje većinska stranka ili koalicija, a po dva člana sa zamjenicima određuje opozicija.

Dakle, od ukupno pet članova i pet zamjenika, njih čak osam je iz političkih stranaka – četiri iz većine, četiri iz manjine. Oni od početka do kraja na izborni dan brinu o svemu, od uređenja biračkog mjesta, evidentiranja birača, brige oko glasačkih listića i glasačkih kutija, tajnosti glasanja, pa sve do brojanja glasova nakon zatvaranja birališta i vođenju zapisnika na koji svaki član odbora može dati primjedbu.

Istovremeno, članovi odbora nadgledaju čitav postupak, brinu se o provođenju zakona, da nema malverzacija i pokušaja pritisaka na birače. Upravo prisutnost različitih političkih opcija i tzv. uzajamne kontrole trebala bi biti jamac transparentnosti postupka i isključiti svaku mogućnost krađe i sumnje u namještanje izbornih rezultata.

Unatoč tome, političke stranke, posebno opozicija, podbacile su u popunjavanju biračkih odbora.

U Hrvatskoj će se glasati na 6 544 birališta, što znači da ima isto toliko biračkih odbora. Političke stranke su bile dužne nadležnim izbornim povjerenstvima dostaviti imena članova biračkih odbora najkasnije osam dana prije izbora.

Riječ je o pravoj vojsci ljudi koju su političke stranke trebale pronaći ili među svojim članovima i simpatizerima ili na neki drugi način, oglasima i slično, ako žele biti sigurne u transparentne izbore. Uspjeh je i u tome bio, najblaže rečeno, polovičan.

Na temelju objavljenih podataka DIP-a o sastavu biračkih odbora, pobrojali smo da opozicija iz svoje kvote nije uspjela do kraja ispuniti 2 002 biračka odbora, što je otprilike 30 posto svih biračkih odbora. Za usporedbu, stranke parlamentarne većine djelomično su ispunile samo 323 biračka odbora od njih 6 544, što je oko 5 posto.

Na neiskorištena mjesta izborna povjerenstva su samostalno odredila članove biračkih odbora tako da će birački odbori, u pravilu, raditi u punom sastavu.

Pregledom po izbornim jedinicama, zanimljivo je da je velikih problema s popunjavanjem biračkih odbora opozicija imala u 1. izbornoj jedinici, u koju ulazi najveći dio Zagreba i južni dio Zagrebačke županije poput Velike Gorice. Od 365 biračkih odbora, čak za njih 145 opozicija nije predložila puni sastav (po dva člana i dva zamjenika), što je oko 40 posto. I to usred glavnog grada u kojem vjerojatno ne bi trebalo biti teško naći ili vlastite članove stranke ili osobe zainteresirane za rad u biračkom odboru u ime stranke koja ih predlaže.

Visok postotak je i u 2. izbornoj jedinici, u kojoj je, među ostalim, istočni dio Zagreba i Zagrebačke županije i čitava Bjelovarsko-bilogorska županija. Od ukupno 854 biračka odbora, opozicija čak njih 336 (39 posto) nije uspjela kompletirati.

Najviše polovično popunjenih “opozicijskih” mjesta, i u apsolutnim brojkama i u postotku, ima u 3. izbornoj jedinici (Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija i dio Zagrebačke županije). Od 808 biračkih odbora, opozicija nije do kraja ispunila njih 388 (48 posto).

Opoziciji često nedostaju čak tri od četiri osobe iz kvote, tako da ima puno biračkih odbora u kojima je samo jedan predstavnik predložen od opozicije, umjesto četiri.

HDZ uglavnom popunjava svoja mjesta

Istovremeno, HDZ s partnerima uglavnom popunjava svoja mjesta. Tako su u 1. izbornoj jedinici imali “manjak” u samo 29 biračkih odbora, u 2. izbornoj jedinici samo 21 birački odbor nisu kompletirali svojim kadrovima, a u 3. izbornoj jedinici njih 27. Najčešće im je nedostajao samo po jedan zamjenik po biračkom odboru.

HDZ-ova većina ipak se dobrano namučila s popunjavanjem biračkih odbora u 8. izbornoj jedinici (Istarska županija i dio Primorsko-goranske županije). Ili su, možda, jednostavno odlučili da im ta mjesta nisu toliko važna pa su odabir članova prepustili izbornim povjerenstvima.

Od 519 biračkih odbora, parlamentarna većina je polovično popunila 137 odbora. U nekim biračkim odborima po Istri uopće nema predstavnika većine, poput Buzeta na čijem području je 16 biračkih odbora od kojih je 11 bez ijednog predstavnika HDZ-a i partnera.

Ako se gleda najbolja popunjenost biračkih odbora s članovima koje su predložile političke stranke, neovisno jesu li većina ili opozicija, to je svakako 4. izborna jedinica (Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i dio Koprivničko-križevačke županije).

U usporedbi s ostalim dijelovima, tamo ide sve k’o po špagi. U Osijeku sa 117 biračkih mjesta, samo u jednom biračkom odboru većina nije imenovala jednog zamjenika, ostali birački odbori popunjeni su bez problema. Đakovo, Koprivnica, Našice, Virovitica i niz malih mjesta, sve je složeno prema predviđenom modelu – 4 većina, 4 opozicija. Od 758 biračkih odbora, opozicija nije uspjela popuniti samo desetak posto odbora, a parlamentarna većina oko jedan posto.

Zatvori i domovi umirovljenika

Birački odbori u ustanovama socijalne skrbi ili u zatvorima, popunjavaju se na isti način kao i birački odbori na redovitim biračkim mjestima. Model „4+4“ tamo se ponekad pretvara u „0+0“, odnosno biračke odbore bez ijednog predstavnika političkih stranaka.

Prema odluci Marina Piletića, ministra rada i socijalne politike, određeno je 91 biračko mjesto u domovima umirovljenika i centrima za rehabilitaciju za osobe koje su smještene u tim institucijama.

Pregledali smo nekolicinu tamošnjih biračkih odbora.

U domovima umirovljenika po Zagrebu obično nedostaje polovina članova ili zamjenika iz političkih stranaka, neovisno je li riječ o većini ili opoziciji. Kada se odmakne od metropole, mogu se naći domovi za umirovljenike u kojima je birački odbor pun k’o šipak, svi su imenovani, i saborska većina i saborska manjina. Tako je s domovima u Bjelovaru, Bistri, Sisku, Belom Manastiru, Iloku, Slavonskom Brodu, Požegi, Vinkovcima, Zadru, Šibeniku, Splitu… S druge strane, u domu umirovljenika u Čazmi ili u domu za starije u Rovinju i Motovunu nema predstavnika političkih stranaka.

Slično je i s biračkim odborima u zatvorima. Pregledali smo ih 20.

Političke stranke su u potpunosti ispunile svoje kvote u biračkim odborima koji su u zatvorima u Osijeku, Požegi, Karlovcu, Popovači, Šibeniku i Zadru. Nikoga od političkih stranaka nema u biračkim odborima u zatvoru u Velikoj Gorici, Gospiću ni u kaznionici u Valturi. U ime većinske kvote, u biračkim odborima po zatvorima u pravilu sjede predstavnici HDZ-a, osim u biračkom odboru u zagrebačkom Remetincu. Tamo HDZ-a nema, ni ikoga iz parlamentarne većine.

Osim kao članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, političke stranke se mogu prijaviti i da budu promatrači na izborni dan, ali i to mogu samo one stranke koje su predložile kandidacijsku listu ili kandidata na izborima.

Rad izbornih tijela promatrat će ukupno 5 333 promatrača, izvijestili su u nedjelju iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP), navodeći da će rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora u Hrvatskoj pratiti njih 5 246, a da je za biračke odbore u inozemstvu prijavljeno 87 promatrača. Broj promatrača manji je za više od 3 000, u usporedbi s prošlim parlamentarnim izborima. Te brojke upućuju da promatrači neće biti na svim biračkim mjestima jer će u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj u srijedu biti otvoreno više od 6 500 biračkih mjesta, a u inozemstvu, gdje se glasuje dva dana, njih 110.

The post Političke stranke mogu kontrolirati provođenje izbora, ali to rade polovično appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak