Političke su stranke predstavile svoje kandidate za parlamentarne izbore koji će se održati za dva tjedna. No, osim imena i lica, potencijalnim biračima trebaju ponuditi nešto više. Stoga raznim obećanjima vabe građane da glasuju za njih. Biračko tijelo nije homogena masa, pa poruka i obećanja treba biti više, pogotovo onih prilagođenih raznim društvenim skupinama. Među njima su svakako vrlo brojni umirovljenici.

Njih je, po statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, više od 1,2 milijuna. Ako gledamo posljednji popis stanovništva, riječ je o gotovo trećini populacije. Strankama je stoga jasno da svoje poruke i obećanja moraju adresirati i njima. Razne političke opcije su se “isprsile” u obećanjima većih mirovina i boljih životnih uvjeta.

To i ne čudi, jer je, prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 34,8 posto starijih od 65 godina u riziku od siromaštva. Najviše su ugroženi samci stariji od 65 godina, u kojih je rizik od siromaštva čak 59,9 posto.

Što nude svojima?

Počet ćemo sa strankama koje imaju umirovljenički predznak. Umirovljenici zajedno, platforma koja samostalno nastupa na izborima traži da se minimalna mirovina računa po broju godina radnog staža umnoženim s 20 eura te da se sve mirovine računaju prema udjelu od 75 do 80 posto prosječne plaće u deset najboljih godina rada. Zahtijevaju i ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike, uvođenje dokupa staža ili priznavanje studentskog rada u radni staž. Kažu da je za to potrebno izdvojiti milijardu i pol eura te dodaju da su na tim prijedlozima spremni surađivati sa svakim koga izaberu hrvatski građani.

Hrvatska stranka umirovljenika se našla u koaliciji s HDZ-om. “Zalagat ćemo se da umirovljenici dođu na prosjek EU mirovine koja iznosi 58 posto prosječne plaće, a da bismo to postigli, mirovina bi se svake godine morala povećavati najmanje od tri do pet posto u naredne četiri godine”, poručio je predsjednik stranke Veselko Gabričević krajem prošle godine, kad je još postojala mogućnost da HSU izađe samostalno na izbore.

Stranka Hoćemo pravedno, koja je nastala kao derivat nezadovoljnih članova HSU-a, sklopila je, pak, sporazum o koaliciji sa strankom Možemo. Zalažu se za ispravljanje “svih diskriminacija u mirovinskom sustavu, da imamo zakon po kojem će svakom budućem umirovljeniku biti jasno na dan umirovljenja kolika mu bude mirovina”. Podržavaju inicijativu Možemo! da se mirovine podignu na 67 posto prosječne plaće, a traže i njihovo redovito, mjesečno usklađivanje.

Umirovljenici imaju četiri opcije: ‘Da ne postoje osobne ambicije ne bi ih nitko mogao podijeliti’

Obećanja, obećanja…

Što se tiče drugih stranaka, obećanja su šarolika. Premijer Andrej Plenković je najprije najavio kako će mirovine u sljedeće četiri godine porasti za 25 posto, a kasnije se korigirao i obećao 30-postotni rast mirovina, na prosječnih 750 eura, kao i dodatnih šest mjeseci staža majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete, što je mjera koja je već ranije bila predstavljena kao unaprjeđenje već postojeće mogućnosti za žene koje su umirovljene nakon 1. siječnja 2019. godine. U kuloarima se spominjalo i pretvaranje jednokratnog u trajni dodatak, što vjerojatno ima veze s nastojanjima oko uvođenja 13. mirovine.

SDP, pak, nudi isti iznos mirovine, 750 eura, ali kroz usporedno podizanje mirovina za tri do četiri posto godišnje uz usklađivanje. To nastoje učini promjenom formule usklađivanja mirovina, na 100 posto većeg indeksa rasta plaća ili cijena te uvođenjem trajnog dodatka. Predsjednik Republike, Zoran Milanović u svojim je posljednjim javnim istupima, videći sebe kao budućeg premijera, obećao podići udio mirovina u plaći na 50 posto.

Možemo želi povrh redovitih polugodišnjih usklađenja svake godine povećati mirovine za 2,5 posto, čime bi one u sljedeće četiri godine realno porasle za 10 posto i dosegle udio u prosječnoj plaći od 67 posto.

Stranka Republika navodi da ima program za realan rast mirovina u prvom i drugom stupu, temeljen na uplatama doprinosa i rastu BDP-a. PGS želi osigurati mirovinu u visini od 50 posto prosječne plaće, uvesti 13. mirovinu, ali i mjeru da najviše 30 posto mirovine može biti opterećeno troškovima za stanovanje i režije. Domovinski pokret želi reformirati mirovinski sustav po uzoru na Dansku, a Most želi ukinuti porez na mirovine.

Stručnjaci ogolili Plenkovićevo obećanje većih plaća i novih radnih mjesta: Imaju dobro pitanje

Važna tema

“Ovo je doista važna tema, ali nemam osjećaj da je zauzela u javnom prostoru u ovo predizborno vrijeme važnu poziciju. Ljudi neće na osnovo te teme odlučivati kome dati glas, što je šteta. Volio bih da tu možemo suočiti gospodarske programe, financijsku  i proračunsku viziju. Mi u struci znamo da se izbori ne dobivaju realnim obećanjima, a s druge strane što će se dogoditi, ma tko god bio izborni pobjednik, kad dođemo do realnosti i vidimo da neće moći ostvariti to što je prekomjerno obećavao ili to neće biti niti blizu? Onda će doći do ogromne frustracije. Pa zato je bitno da granica obećanja nije tko će dati više obećanja da će taj dobiti više glasova, nego je granica ipak zdrav razum”, govori komunikacijski stručnjak Kristijan Sedak komentirajući zastupljenost umirovljeničkih pitanja u izborni programima i kampanjama stranaka.

Istaknuo je da će izbore dobiti ona stranka koja će najviše govoriti ono što ljudi žele čuti. Pritom dodaju da nijedna stranka nije napravila istraživanje u kojem bi utvrdila koje su stvarni zahtjevi pojedinih skupina ljudi, kako bi mogla lakše stvoriti i prenijeti poruke ciljanim skupinama.

“U ovo predizborno vrijeme najpopularniji su umirovljenici, veliki broj i trećina stanovnika Hrvatske, ali zbog godina života, bolesti i starosti svi ne izlaze na izbore. Nevjerojatno je
što nam svašta nude, toliko obećanja nikad nije bilo. Sve je to lijepo čuti, ali umirovljenici nisu baš svi dementni, velika većina dobro pamti obećanja. Primjerice, premijer Plenković je još 2016. godine obećao udjel mirovina u plaći do 60 posto, a danas je udjel na 41,25 posto”, govori analitičar za mirovinski sustav Željko Šemper.

Nerealno i nerazumno

Stoga mnoga obećanja, iako dobro zvuče, zapravo ispadaju nerealna. “Fenomenalno je nemoguće dići mirovine na 67 posto plaće s 10-postotnim povećanjem u jednom mandatu. Tako da nisu uvjerljivi, osim toga oni zagovaraju isto drugi stup. Nije mi jasna njihova opcija koliko je ona neoliberalna, a koliko je lijevosocijalna”, komentirala je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović program stranke Možemo.

Dijelom nerazumnim zahtjevima ocijenila je i navode platforme Umirovljenici zajedno. Ističe kako se Sindikat obraćao političkim strankama sa svojim zahtjevima, koje su uglavnom ignorirale. Vidljivo je da nijedan zahtjev umirovljeničkih udruga nije konkretno preciziran u programima stranaka.

“Svima smo pisali i imali njihove programe već davno, prije pola godine ili godinu. Većina ih nije imala. Recimo, Možemo je sad stvorilo svoj program, tako da su napravili jedan ‘brainstorming’, imaju čak i fotografije objavljene s tog pisanja programa, sjeli su u krug i davali su ideje. Tako se ne rade ozbiljni program i kao ni na način na koji se Domovinski pokret u zadnji čas založio da se na neki način dovede u pitanje što strane banke drže fondove drugog stupa. Njima je to pitanje suverenosti Hrvatske”, komentirala je Petrović.

Dio Hrvata će dobro zaraditi na izborima: Pazite kolika im se lova smiješi, i to tri puta

Neke stvari nedostaju

Tvrdi da su umirovljeničku tematiku relativno dobro obradili SDP i HDZ, iako i tu ima zamjerki. “Koje imaju velike stranke, a to su u ovom slučaju sa relativno dobrim programima SDP i HDZ. SDP ima dosta razrađene programske prepoznatljive zahtjeve, ali ta opcija ostaje upitna s obzirom na iskustva kada je premijer bio Milanović, jer su imali pogoršanje položaja umirovljenika, a kada je riječ o HDZ-u njima nije bio potreban HSU, Mora se priznati da HDZ kontinuirano ima određenu socijalnu osjetljivost za stariju populaciju. I u njihovim programima, kao i u programima SDP – toga ima”, ustvrdila je Petrović.

To su ionako stranke koje tradicionalno imaju naklonost starijih birača, za razliku od umirovljeničkih opcija koje, prema istraživanjima javnog mnijenja, same ne bi mogle proći izborni prag. Možda je to i do njihovih programa u kojima nema zahtjeva umirovljeničkih udruga koji se već godinama ponavljaju.

“U svakom slučaju veće mirovine, bolje usklađivanje, inovativne oblike dugoročne skrbi za starije osobe i svakako i 13. mirovinu i ukidanje penalizacije koja je štetna posljedica hrvatske privatizacije. Siromaštvo kod nas stalno raste, isto tako raste rodna neravnopravnost među umirovljenim ženama i muškarcima i sigurno treba napraviti konačnu podjelu između dijelova po mirovina po posebnim propisima te stvarno zarađenih i doprinosima pokrivenih mirovina, jer dok se ne razdvoji na razini pojedinca, imat ćemo zbrku kakvu i sad imamo”, zaključila je Petrović.

Umirovljenicima stižu veće penzije: Evo kada i za koliko će im računi biti podebljani

Objava Pogledajte što stranke nude umirovljenicima: ‘Sve je to lijepo čuti, ali nismo baš svi dementni’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak