Predsjednik HDZ-a i tehnički predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, već tradicionalno, uz blagoslov stranačkog vodstva, i na trećim parlamentarnim izborima kao čelnik stranke potpisao je izborne liste kojima svjesno krši odredbe zakona o broju kandidatkinja podzastupljenog spola – u slučaju HDZ-a su to uvijek žene – na kandidacijskim listama.

Nakon objave lista HDZ-a i koalicijskih partnera u medijima, Plenković je na Hvaru pokušao objasniti zašto je ponovno prekršio zakon jer HDZ na devet od 11 lista nema dovoljno žena.

Novinarka ga je jasno pitala krši li zakon kada je prijavio samo 20, a ne 40 posto žena.

“Nije. Ima puno više žena od 30. Međutim, okolnosti su takve da mi imamo jako puno kandidata i kandidatkinja, nastojimo to balansirati. Jako je puno kriterija koji se moraju zadovoljiti i mislim da će na kraju sastav Sabora biti balansiran, i da ćemo, kao što je bilo u proteklom mandatu, imati otprilike oko trećine žena zastupnica”, kazao je Plenković, s time da se ni jednom riječju nije osvrnuo na dio pitanja “krši li time zakon”.

Isto pitanje dočekalo je u petak u studiju televizije N1 i HDZ-ovog međunarodnog tajnika te potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića koji se branio činjenicom da je HDZ stranka koja je prva dala predsjednicu Republike i predsjednicu Vlade i predsjednicu Županijskog doma, koja ima potpredsjednicu Europske komisije i potpredsjednicu Europske pučke stranke i koja je dala glavnu tajnicu Vijeća Europe i predstavnicu u Revizorski sud EU. No, potom je na ponovljeno pitanje o neispunjavanju zakonske kvote objasnio:

“Znate i sami da je sastavljanje lista nešto što uključuje konzultacije od najnižih, temeljnih ogranaka, županijskih i tome slično. Ono što mi uvijek postignemo, a postigli smo i u ovom mandatu Sabora, je da imamo saborskih zastupnica više nego što ima saborskih zastupnica ukupno, kada govorimo o svim ostalim političkim strankama. A tako će biti i ovaj puta”, rekao je Božinović.

HDZ nije imao više zastupnica nego oporba

No, zakon ne govori o saborskim zastupnicama u mandatu već o broju kandidatkinja na listama. S druge strane, iz pomalo nejasno sročene Božinovićeve rečenice, može se zaključiti da je on rekao da je HDZ u zadnjem mandatu imao više zastupnica nego cijela oporba zajedno, a to nije točno.

Kao što je Faktograf pisao ranije u ožujku, u zadnjem sazivu Sabora bila je 51 zastupnica i 100 zastupnika. Od 51 zastupnice, njih 19 je bilo članica HDZ-a, dok su još tri (Dragana Jeckov, Lekaj Prljaskaj, Marijana Petir) bile članice vladajuće većine. HDZ i njegovi partneri tako su ukupno imali 22 zastupnice u Saboru. Preostalih 29 zastupnica predstavljalo je oporbu. Stoga je netočna Božinovićeva konstatacija da je HDZ imao više zastupnica nego cijela oporba zajedno.

Što propisuju zakoni o “ženskim kvotama”?

Jasno je da će HDZ na čelu s Plenkovićem i na predstojećim parlamentarnim izborima prekršiti odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova kao i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

“Prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih lista i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor predlagatelji lista su dužni poštovati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama”, stoji u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor. Nadalje se navodi kako je lista za izbor zastupnika u skladu s tim načelima ako je na listi najmanje 40 posto pripadnika svakog spola.

Zakon o ravnopravnosti spolova također definira kako su političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji prilikom utvrđivanja i predlaganja liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, kao i za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave te za izbor članova u Europski parlament dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova “i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama”. Osjetna neuravnoteženost jednog spola, u smislu tog zakona, postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40 posto.

Kazna za nepoštivanje načela ravnopravnosti spolova još je propisana u kunama i iznosi 50 000 kuna, odnosno 6 636 eura za svaku izbornu jedinicu. Prema tome, s obzirom da HDZ nema dovoljno žena na devet od 11 izbornih lista za predstojeće parlamentarne izbore, račun za kazne koji će morati platiti zbog kršenja zakona bio bi nešto manji od 60 tisuća eura (ili oko 450 tisuća kuna). Jedine dvije liste na kojima HDZ s partnerima ima zakonski minimum od šest žena su one u 7. i 11. izbornoj jedinici koja se odnosi na dijasporu.

HDZ nema niti jednu nositeljicu, na listama 25 posto žena

Početkom ožujka Andrej Plenković je najavio da niti jednu HDZ-ovu listu na parlamentarnim izborima neće nositi žena, dok su mediji u četvrtak objavili i kompletne liste koje su predstavnici HDZ-a i koalicije u petak predali Državnom izbornom povjerenstvu.

Prema tom popisu, u prvoj izbornoj jedinici, koju nosi Andrej Plenković, na 3. mjestu nalazi se Nina Obuljen Koržinek, na 7. je Ljubica Lukačić, na 8. Alemka Markotić.

Drugu izbornu jedinicu nosi Gordan Jandroković, a na njoj se prva žena nalazi na 8. mjestu (Zdravka Bušić), na 9. je Sanela Grabaš Bratković, a na 12. Eva Jendriš Škrljak.

U trećoj izbornoj jedinici s nositeljem Anđelkom Stičakom na 7. mjestu je Sanja Borovec, na 9. Ljubica Jembrih, a na 12. Gordana Ramušćak.

Četvrtu izbornu jedinicu nosi Ivan Anušić, na 5. mjestu je Nataša Tramišak, a na 10. Vesna Bedeković.

Marin Piletić je nositelj HDZ-ove liste u petoj izbornoj jedinici, a na njoj se na 4. mjestu nalazi Antonija Jozić, na 10. je Ankica Zmaić, 11. Anamarija Blažević, a na 12. Livia Maduna.

Listu za šestu izbornu jedinicu predvodi Davor Božinović, a prva žena na toj listi je na Danijela Blažanović na 9. mjestu, odmah iza nje se nalazi Mirjana Kujundžić-Tiljak, a Marija Vrhovski je na 12.

Sedmu izbornu jedinicu vodi Tomo Medved, prva žena je na 3. mjestu, Martina Furdek-Hajdin, a iza nje je nezavisna Marijana Petir, Nikolina Brnjac je na 7. mjestu, Majda Burić na 8., Magdalena Komes na 10., Anđelka Salopek na 12., a Sanja Mioković na 13.

U osmoj izbornoj jedinici na čelu je Oleg Butković, prva žena je Irena Hrstić na 5. mjestu, Ilirjana – Croata Medur je na 9. mjestu, a Ana Kučić je odmah iza nje.

Listu u devetoj izbornoj jedinici vodi Ivan Malenica, a na njoj je na 4. mjestu Branka Juričev-Martinčev, a Nikolina Baradić je na 10. mjestu.

Desetu izbornu jedinicu vodi Branko Bačić, na 6. mjestu je Marija Vučković, na 7. Danica Baričević, na 12. Zrinka Mužinić Bikić.

U jedanaestoj izbornoj jedinici za dijasporu, u kojoj se biraju tri kandidata, nositelj je Zvonko Milas, na 5. mjestu je Jasna Vojnić, 6. je Vlatka Martinović, 7. Ana Andrić, 9. Nataša Pavić, 11. Danijela Miloš, a 14. Rajka Đerek-Mikulić.

Ukupno se na svih 11. izbornih lista HDZ-a i partnera za ove izbore nalazi 39 žena i 115 muškaraca od ukupno 154 kandidata i kandidatkinja. Među kandidiranim ženama je i nezavisna Marijana Petir koja nije članica HDZ-a. Što se tiče postotaka, na HDZ-ovim listama nalazi se 25 posto žena koje su, kao što se može vidjeti, uglavnom smještene na nižim mjestima na listama s kojih je teže doći do mandata u Saboru.

Parlamentarni izbori 2020. i 2016.

Kao što smo ranije pisali, HDZ je na prošlim parlamentarnim izborima bio rekorder u neispunjavanju ženske kvote jer niti u jednoj od 11 izbornih jedinica, u kojima je samostalno ili s partnerima izašao na izbore, nije ispunio uvjet da na listi mora imati 40 posto žena.

Tada je HDZ imao jednu nositeljicu liste, a to je bila Zdravka Bušić u 11. izbornoj listi za dijasporu. Ukupno je tada HDZ imao isti broj žena na listama kao što ih ima i sada – 39 kandidatkinja od 154 imena na listama.

Prvi parlamentarni izbori na kojima je Andrej Plenković vodio HDZ održali su se 2016. godine. Tada je nositeljica liste u 2. izbornoj jedinici bila Ivana Maletić dok je 9. izbornu jedinicu vodila Branka Juričev Martinčev. Znači, što se tiče nositeljica listi, Plenković ima silazni trend – 2016. je imao dvije, 2020. jednu, dok na ovogodišnjim izborima nema niti jednu nositeljicu liste.

Na izborima 2016. godine HDZ je ispunio zakonski određenu žensku kvotu u dvije izborne jedinice, kao i ove godine. Na listama je bilo 40 žena i 114 muškaraca.

Kada se pogledaju svi podaci, Andrej Plenković je 2016. godine stavio najviše žena na liste HDZ-a, njih 40, dok je na listama za izbore 2020. godine imao 39, a isti broj žena je i među kandidatkinjama HDZ-a s partnerima na predstojećim parlamentarnim izborima. Tu treba reći i da nezavisna Marijana Petir nije članica HDZ-a pa je HDZ-ovih kandidatkinja za ove izbore 38, najmanje u ova tri ciklusa.

HDZ ima oko 215 tisuća članova i članica

S obzirom da je u odgovoru na pitanje o kršenju ženske kvote Plenković govorio o balansiranju i velikom broju kriterija koji se moraju ispuniti. Čini se da jedan od tih kriterija za predsjednika HDZ-a nisu i zakonske odredbe o zastupljenosti podzastupljenog  spola na listama, što su u slučaju HDZ-a – žene.

No, teško je reći da HDZ nema bazen iz kojeg bi “zagrabio” kako bi došao do brojke od 40 posto, odnosno 62 kandidatkinje na listama jer ta stranka, prema podacima iz veljače, broji čak 215 tisuća članova i članica.

Ravnopravnost spolova je jedna od najviših ustavnih vrednota

Kao što smo već naveli, jasno je da HDZ krši zakone o ravnopravnosti spolova kao i onaj o izborima zastupnika u Hrvatski sabor jer na devet od 11. svojih lista za predstojeće izbore nema šest kandidatkinja, odnosno 40 posto. No, treba napomenuti da se ravnopravnost spolova spominje i u hrvatskom Ustavu i to kao jedna od “najviših vrednota” i “temelja za njegovo tumačenje”.

“Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote
ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava”, stoji u članku 3. Ustava.

Slična formulacija navodi se i u 1. članku Zakona o ravnopravnosti spolova. “Ovim se zakonom utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce”.

No, usprkos tome, kršenje “ženske kvote” na izborima taj zakon je odredio samo kao prekršaj zbog kojeg se stranke kažnjavaju novčanim kaznama, a ne snose nikakve druge sankcije.

The post Plenkovićevo “balansirano” tradicionalno kršenje zakona o ženskoj kvoti appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak