Profesorica Leila Deravi i doktorandica Camille Martin s američkog Sveučilišta Northeastern u Bostonu, danas doktorice znanosti, izolirale su svojstva hobotnice i lignje protiv starenja i zaštite od sunca i otkrile da njihovi pigmenti nude zanimljive mogućnosti za zaštitu ljudske kože.

Nakon toga su pokrenule spinoff tvrtku Seaspire koja se bavi razvojem sastojaka za njegu kože inspiriranih upravo pigmentom koji se može naći u hobotnicama i lignjama, s ciljem razvoja proizvoda koji je dobar za kožu, ali i okoliš.

Rad objavljen u časopisu International Journal of Cosmetic Science ukazuje da Xanthochrome, sintetizirana verzija molekule koja se nalazi u glavonošcima kao što su lignje, hobotnice i sipe, povećava razinu zaštite od sunca u kombinaciji s cinkovim oksidom, a nema štetnih učinaka morski okoliš.

“Nalazi koje govore u neštetnosti po okoliš važni su jer postoji mnogo toksičnosti povezanih s (tradicionalnim) UV filtrima u kremama za sunčanje”, kaže Deravi, profesorica kemije i kemijske biologije.

Kao doktorandica, Camille Martin bila je prva koja je pokazala da ove male molekule unutar kože glavonožaca također imaju zanimljiva antioksidativna svojstva, kao i da štite od izlaganja sunčevoj svjetlosti.

“Poznato je da neki od kemijskih UV-filtara stvaraju reaktivne vrste kisika koje nisu samo loše za okoliš, već također mogu prodrijeti u našu kožu i uzrokovati sustavnu toksičnost”, kaže profesorica Deravi. 

Cilj Seaspirea je učiniti Xanthochrome dostupnim proizvođačima proizvoda za njegu kože i distributerima u opskrbnom lancu tako da završi u širokom rasponu proizvoda za njegu kože i osobnu njegu, uključujući kreme za sunčanje, aplikacije protiv starenja i funkcionalnu kozmetiku u bojama.

Proizveden kao smeđi, teksturirani prah, Xanthochrome ima snažna antioksidativna svojstva i svojstva obnavljanja kože, kao i svojstva raspršivanja svjetla.

“Tajna jedinstvene boje glavonožaca proizlazi iz njegovih multifunkcionalnih kemijskih spojeva, koje smo identificirali u našem laboratoriju u Northeasternu”, kaže Deravi, čiji rad je prvi pokazao da te male molekule unutar kože glavonožaca koje pridonose kamuflaži kod životinja također imaju stvarno zanimljiva antioksidativna svojstva.

“Oni su hvatači slobodnih radikala, koji su vrlo važni za zdravlje kože i funkciju kožne barijere”, kaže ona.

“Nismo stvorili novu molekulu”, kaže Martin. “Uspjeli smo izolirati i karakterizirati svojstva biomolekula pronađenih unutar glavonožaca, izraditi bioidentičnu verziju prirodnog materijala i pozicionirati Xanthochrome kao novi aktivni sastojak koji pruža širok raspon dobrobiti za njegu kože.”

Martin i Deravi se nadaju da će proizvođači proizvoda za njegu kože vidjeti Xanthochrome kao sastojak nove generacije nakon retinoida, vitamina C i hijaluronske kiseline.

Zasad još nisu objavile koji će njihovi industrijski partneri prvi dovesti na tržište proizvode koji se temelje na njihovom istraživanju i hobotnicama.