Zaustavljanje vozila u zaustavnoj traci autoceste dopušteno je samo u slučaju kvara i nedostatka goriva i to ako ne postoji mogućnost sigurnog dolaska do parkirališta. Ni u kojem slučaju ne smijete se zaustaviti radi odmora, pregleda vozila, razgledavanja okoliša…

Sezona godišnjih odmora je počela. Udarni vikedni su na hrvatskim cestama. Vožnja autocestom često je noćna mora, posebno kada zapnemo u kolonama. Upravo je ovo vrijeme kada nas čekaju takvi scenariji na cesti. A vozači, ima nas svakakvih. Ponekad gubimo živce i ljutimo se na druge sudionike u prometu zbog divljanja na cesti, oduzimanja prednosti, spore ili brze vožnje…, piše Danas.hr.

A kako se vozi na autocesti, pojašnjava naš prometni stručnjak Željko Marušić.

Na autocesti je važno poštovati temeljna prometna pravila, savjetuje Marušić. Prvo, opće ograničenje brzine (130 km/h), zatim posebna ograničenja brzine prometnim znakovima i vertikalnom signalizacijom, potom prilagodbu brzine uvjetima. Ono što je vrlo bitno, a često vozači smatraju nebitnim jest – razmak.

Naime, propisani razmak od vozila do vozila ispred našeg mora biti sljedeći – iznos prijeđenog puta u 2 sekunde (100 km/h – 55,6 m, 110 km/h – 61,1 m, 120 km/h – 66,7 m, 130 km/h – 72,2 m, 140 km/h – 77,8 m). Nadalje, pretjecanje se odvija lijevom trakom uz uključenje žmigavca te nekorištenje lijeve trake za vožnju i pretjecanje kolone. I ono što je još važno,mobilni telefon treba propisno koristiti.

Treba premrežiti autoceste radarskim kamerama

Najveći je problem na autocesti nedostatak kontrole poštivanja prometnih propisa. Stoga su kršenja prometnih propisa česta – prebrzo se vozi, razmak do vozila ispred našeg bude premalen, nepropisno se pretječe ili čak vozi lijevom trakom. Posebice je opasna nepropisna upotreba mobitela. Zbog toga bi autoceste trebalo premrežiti radarskim kamerama, koje bilježe sve prometne prekršaje.

“Probleme na autocestama povećava umor vozača osobnih i gospodarskih vozila. Mnogi turisti iz srednjoeuropskih zemalja planiraju dolazak na odredište ujutro, pa putuju noću i našim autocestama voze umorni. Slično je i na povratku jer se vraćaju tek kad i posljednji dan iskoriste za dodatno kupanje. Vozači gospodarskih vozila, domaći, a i inozemni, često uz službeni posao rade i neslužbeni, nelegalni, u vremenima kad bi se trebali odmarati, pa našim autocestama voze umorni. To je posljedica nesređenog tržišta rada u zemlji i, posebice, u istočnom inozemstvu”, kaže nam Marušić.

Na autocesti se treba voziti desnom prometnom trakom, poštujući opće (130 km/h) i posebna ograničenja brzine (prometnim znakovima i vertikalnom signalizacijom), a u slučaju lošijih uvjeta (kiša, vjetar, sumaglica) brzinu treba dodatno prilagoditi uvjetima te držati propisani razmak (iznos prijeđenog puta u dvije sekunde).

Za pretjecanje treba koristiti isključivo lijevu traku i vozač prethodno treba uključiti lijevi pokazivač smjera te se uvjeriti da u lijevu traku može sigurno ući. Ne smije pretjecati vozilo koje je već započelo pretjecanje ili je uključilo lijevi žmigavac. Ne smije se pretjecati kolonu vozila, dakle – ne smije se voziti lijevom trakom. Nakon obavljenog pretjecanja jednog vozila treba se sigurno vratiti u desnu traku, bez obveze uključivanja žmigavca. Iznimka je jedino kod velikog opterećenja autocesta kad su obje trake zagušene vozilima i vozi se manjim brzinama.

Opasnosti nastaju kad je vozač umoran (posebice ako je rizik da u vožnji zaspi), ako nepropisno koristi mobitel (posebice ako pregledava i odgovara na poruke, pregledava internet), vozi prebrzo uz premalen razmak te nepropisno pretječe, odnosno vozi slalom. Najopasnije su kombinacije navedenih štetnih radnji. Ima i alkoholiziranih vozača na autocestama, što je također posljedica toga što na autocestama praktički nema policijskih kontrola.

Što kada se dogodi kvar?

Zaustavljanje vozila u zaustavnoj traci autoceste dozvoljeno je samo u slučaju kvara i nedostatka goriva, ako ne postoji mogućnost sigurnog dolaska do parkirališta. Ni u kojem slučaju ne smijete se zaustaviti radi odmora, pregleda vozila, razgledavanja okoliša…

Tada treba postupati odgovorno i pažljivo, kako ne bi nastala opasna situacija. Vozilo treba zaustaviti uz desni rub zaustavne trake i dobro zakočiti te uključiti četiri žmigavca. Vozač i putnici trebaju izaći kroz desna vrata i trebaju se zadržavati uz zaštitnu ogradu. Vozač treba obući reflektirajući prsluk, postaviti sigurnosni trokut 150 metara prije automobila, na sredini zaustavne trake te pozvati službu tehničke pomoći: za osobna vozila na tel. 1987 (HAK), za gospodarska vozila na tel. 0800 18 18 (ORYX asistencija) ili na tel. 112 (DUZS). Vozač ne smije sam mijenjati kotač, popravljati vozilo niti raditi bilo kakvu radnju kojom ugrožava sigurnost. Treba čekati službu pomoći.

Vožnja tunelom

U tunelima treba voziti posebice oprezno, poštujući ograničenje brzine i razmak. Vožnja lijevom trakom ograničenom brzinom ne smatra se pretjecanjem već služi za povećanje protočnosti. Ni u kojem slučaju u tunelu se ne smije zaustavljati, polukružno okretati… Ako dođe do otkaza vozila (zbog kvara, gumidefekta, ostanka bez goriva), to nužno izaziva rizičnu situaciju. Vozač tada treba odmah uključiti četiri žmigavca i pokušati se dovući do servisnog proširenja. Ako to nije moguće, vozilo treba zaustaviti uz sami rub kolnika, izaći kroz desna vrata i iza vozila na udaljenosti od 100 metara postaviti sigurnosni trokut i pozvati službu tehničke pomoći.

Kako god, pridržavajući se prometnih pravila, sprečavamo tragedije koje se mogu dogoditi na cesti. Svjedocimo smo teških prometnih nesreća s poginulim osobama, a kako bismo spriječili najgore, ponašajte se odgovorno i savjesno, kako ne biste ugrozili svoj život i živote drugih ljudi. Pola sata, pa i sat kasnije doći do destinacije nije problem, a svaki vozač bi to trebao imatu na umu kada ide na odmor, piše Danas.hr.

The post Ovo nikada ne smijete raditi na autocesti! Stručnjak savjetuje: ‘Tri stvari su posebno opasne’ appeared first on Riportal.