Od Orahovice do Valpova je na veliki površinama počela sjetva kulture koja služi u proizvodnji brojnih prehrambenih namirnica. S obzirom na nestašicu u Europi, svaki hektar zasijanog industrijskog krumpira, Hrvatskoj bi trebao osigurati kakvu-takvu samodostatnost. Naime, industrijski se krumpir često mora uvoziti, a uvozna je roba često loše kvalitete.

“Ako uspijete prodati u Ameriku čips onda ne trebam ništa drugo osim da stvarno morate imati dobar proizvod”, rekao je za HRT Zvonko Popović, vlasnik tvrtke Kanaan, koja svake godine proizvede više od 6000 tona grickalica.

“Kada imamo krumpir iz vlastitih polja, kada nemamo problema s vremenskim uvjetima onda imamo konkurentsku prednost kada možemo osigurati vrhunsku kvalitetu i izvrsnu cijenu”, dodao je direktor prodaje Mario Stanešić.

Visoki prinosi, niska cijena

Trenutno se industrijski krumpir sadi na 300 hektara. Još 1000 hektara se natapa. “Svakako je logično u krugu 50, 100 kilometara kad postoji potreba za određenom sirovinom da kapitaliziramo suradnju s lokalnim proizvođačima”, pojasnila je Iva Brkić, članica Uprave Agro Investa.

No, pitanje je koliko je to isplativo. Naime, ratarske kulture se sve teže prodaju, a i cijena im pada, iako su prinosi visoki. “Prinosi se kreću od 40 do 45 tona po hektaru. Kad uspoređujemo proizvodnju krumpira s obzirom na neke druge ratarske kulture ostvarujemo puno bolji financijski efekt i puno veću dobit”, rekao je Ivan Brkić, voditelj Ratarstva PPK Valpovo i PP Orahovica.

U ovoj tvrtci stoga već razmišljaju i o proizvodnji sjemenskog industrijskog krumpira. Time bi trebali smanjiti ovisnost o uvozu i osigurati vlastitu proizvodnju, ali i industriju u cijelosti. U tome vide i mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta.

Otkriveno koji je krumpir najzdraviji: Ovisi kako ga pripremate, razlika je ogromna

Objava Ove namirnice nema u cijeloj Europi, Hrvati je sve više siju: ‘Prinos je oko 45 tona po hektaru’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.