U ponoć je istekao rok za prijave na javni poziv za desetero članova Ustavnog suda, a neke će kandidature sigurno stići poštom i idućih dana. Najesen će Odbor za Ustav saslušati sve koji ispunjavaju formalne uvjete javnog poziva, a nakon ljetne stanke u radu Sabora kreće i usuglašavanje vladajuće stranke i oporbe o budućim ustavnim sucima, koje se bira dvotrećinskom većinom. Svaka strana već sada uglavnom zna s kojih će svojih pet imena ući u pregovore.

Pojedini istaknuti pravnici ne bi ni sudjelovali u javnom pozivu bez jamstva HDZ-a ili lijevo-liberalne opozicije da će biti predloženi odnosno izabrani. Velike neizvjesnosti, dakle, nema, premda je do jučer poslijepodne Odboru za Ustav pristiglo 45 prijava.

Popis prijavljenih

Prije osam godina, kada se biralo članove Ustavnog suda kojima je sada završio mandat i potom im produljen do početka prosinca, javilo se 46 ljudi. Ovaj put će ih biti i više jer jučer na popisu prijavljenih na službenom webu Sabora nije još, primjerice, bio donedavni saborski zastupnik HDZ-a i u dva navrata ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, a on nam je potvrdio da je poslao svoju kandidaturu. Bošnjaković je gotovo sigurno u HDZ-ovoj selekciji petero ustavnih sudaca.

Ne bi on, nakon što nije bio na listi HDZ-a za nedavne izbore za Sabor i najavio umirovljenje, odlučio ući u ovu proceduru da mu njegova stranka nije prethodno rekla da ide u Ustavni sud. Istina, progresivna oporba bi mogla staviti veto na Bošnjakovića jer su iz njezinih redova dolazile poruke da ovaj put neće pristati na izbor takozvanih isluženih političara. Ali, na osnovi razgovora s čelnicima ove opozicijske grupacije može se zaključiti da im politički umjereni Bošnjaković nije baš neprihvatljiv.

Osim toga, ako SDP i njegovi saveznici eliminiraju nekog HDZ-ovog kandidata, moraju računati s tim da bi automatski uslijedila reakcija, pa bi i jedan njihov, koji im je možda jako važan, otpao. Znači, Bošnjaković je unutra.

Ali, to se ne može reći za sve ustavne suce iz HDZ-ove kvote koji su se opet javili, a to su do jučer učinili Branko Brkić, Miroslav Šumanović i Mario Jelušić. Njima valja pribrojiti i Rajka Mlinarića koji je 2016. u Ustavni sud izabran na inicijativu HNS-a, tada još partnera SDP-a.

Mlinarić je u međuvremenu ostao bez baze jer je HNS prešao u HDZ-ov tabor. Jučer se još nije znalo hoće li kandidat biti i Davorin Mlakar, ali oporba bi njega ionako odmah prekrižila jer se nekadašnjeg HDZ-ovog političara, zbog svojedobnog lažnog predstavljanja, uvijek ističe kao primjer do čega dovodi politička trgovina oko Ustavnog suda. Male su šanse da bi i HDZ opet podržao Mlakara.

HDZ-ova petorka

Ne stoje bitno bolje ni Brkić i Šumanović, koje je u Ustavni sud isto lansirao tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, kao ni, iz opisanog razloga, Mlinarić.

Jelušiću bi, pak, ovo bio treći osmogodišnji mandat ustavnog suca, što nikome još nije uspjelo.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec je 2016. u Saboru doslovno molila za treći mandat, ali uzalud.

Osim Bošnjakovića, puno su izgledniji HDZ-ovi kandidati Frane Staničić, profesor s Katedre za upravno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, kojeg ta stranka redovito imenuje kao vanjskog člana u saborske odbore i u druga tijela, ustavni pravnik Mato Palić, u prošlom sazivu vanjski član Odbora za Ustav na prijedlog HDZ-a, bivši predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa te Robert Travaš, dugogodišnji predsjednik Hrvatske odvjetničke komore koji je početkom devedesetih bio u Uredu predsjednika Franje Tuđmana i šef kabineta premijera Hrvoja Šarinića. Čini se da bi ovo mogla biti HDZ-ova petorka.

Upitno je tek kakve su ambicije Domovinskog pokreta, ima li ta stranka želju nekog svog ubaciti u Ustavni sud i je li joj HDZ uopće spreman udovoljiti.

Na suprotnoj političkoj strani, za pretpostaviti je da dobro kotiraju dvoje ustavnih sudaca, Andrej Abramović i Lovorka Kušan, koji su aplicirali za novi mandat.

Oni su kontinuirano imali izdvojena mišljenja u odnosu na HDZ-ovu većinu u Ustavnom sudu i to upućuje da će opet dobiti potporu SDP-a.

Što se ostalih tiče, situacija je manje jasna nego kod HDZ-a, u lijevo-liberalnoj oporbi tvrde da je moguće i da je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za Ustav netko impresionira izvan kruga kandidata kojima je sklona.

Ali, predstojnica Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Biljana Kostadinov ne bi trebala imati problema u vezi s ulaskom u Ustavni sud na listi opozicije.

I njezin kolega, predstojnik Katedre za građansko procesno pravo Alan Uzelac, ima se pravo nadati. Tu je svakako i poznata odvjetnica Vesna Alaburić, kao i još pokoji prijavljeni.

Bez realnih šansi je, međutim, bivši šef SDP-a u Zagrebu Viktor Gotovac, kojeg je stranačko Predsjedništvo smijenilo prije dvije godine.

Objava Ovaj HDZ-ovac gotovo sigurno ulazi u Ustavni sud. Analiziramo šanse ostalih kandidata iz saborske većine i oporbe pojavila se prvi puta na Novi list.