General JNA Blagoje Adžić koji je važio za jedno od najsurovijih lica JNA, preminuo je 01. ožujka 2012. godine izvukavši se od svih optužnica koje su mu prijetile za bezumne odluke tijekom ratnih 90.-tih na području Hrvatske, a osobito Slovenije.

Iako je bio centralna vojna figura od strane JNA u Domovinskom ratu, Adžićev pokop te je godine u Beogradu odrađen “u tišini”, bez ikakve pompe, a ispratila ga je samo najuža obitelj.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu je, doduše, vodio istragu protiv Adžića, ali nikada nije podignuo optužnicu. Spomenut je tek kao dio udruženog zločinačkog pothvata u presudi protiv Milana Martića, no Županijski sud u Osijeku za njim je raspisao tjeralicu zbog počinjenja kaznenog djela genocid, ratnog zločina protiv civilnog pučanstva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika. Ipak, vlasti Srbije ga nikad nisu uhitile, pa je kruti načelnik spokojno živio 80 godina.

Od vojnika do fanatika

Adžić je rođen 2. rujna 1932. u Pridvorici, općini Gacko, Bosna i Hercegovina, a za vojnika se izučavao cijeli svoj život. Završio je Školu za aktivne oficire veze, Školu stranih jezika JNA, Višu vojnu akademiju “Frunze” u Sovjetskom Savezu, Ratnu školu JNA i Školu općenarodne obrane. Bio je zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije do 1989. godine, a za načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije imenovan je 29. rujna 1989. godine.

Tijekom rata u Sloveniji, Hrvatskoj i vrlo kratko u BiH, pokazivao je fanatičnu želju da očuva Jugoslaviju u obliku kakvom ju je modelirao Tito, no kada je shvatio da je to nemoguće, Miloševićeva vizija velike Srbije potpuno ga je zaslijepila. Bio je tipičan primjer istesanog vojnika koji ne bira sredstva protiv ljudi koji ruše njegove ideale. Drskost i bahatost njegove su najpoznatije odlike, kao i loši vojni potezi koje bi vukao nakon donošenja srčanih i emotivnih odluka.

Unatoč svojoj predanosti stvaranju velike Srbije, zbog zadrtih ideala i donošenju odluka u kojima nije mario za posljedice, Blagoje Adžić je 08. svibnja 1992. godine naglo umirovljen, pa se može reći da je BiH u kojoj je tada započeo rat – imala sreću što barem ovaj general na njihovom terotoriju nije ostavio svoj pečat.

GENERAL S INTERPOLOVE TJERALICE: Ime Veljka Kadijevića 90-tih je tjeralo strah u kosti

Poslao 6000 vojnika na Hrvate

No, itekako krvav trag ostavio je u Sloveniji (a naknadno i u Hrvatskoj) koju je osobito prezirao. JNA je imala 44 do 65 poginulih vojnika, izgubila je 31 tenk i 230 borbenih vozila, a u tom kratkotrajnom ratu sa slovenske strane poginulo je 16 vojnika i 6 civila.

Rezultat je to potpune nepripremljenosti mladih, redovnih vojnika JNA koji su tek punoljetni poslani u oružani sukob, a da to praktički nisu ni shvaćali. Adžić koji je podcijenio spremnost slovenskih pripadnika Teritorijalne obrane, može se smatrati izravno odgovornim za uzaludno prolivenu krv u Sloveniji koja se ujedno smatra i državom na kojoj su počinjeni prvi ratni zločini nakon raspada Jugoslavije.

Pamti se i još jedan detalj. Nakon što je poslao oko 6000 vojnika JNA da početkom travnja 1991. godine “oslobode” Kupres od tamošnjih Hrvata – njih oko 600 je bilo organizirano u bosanskohercegovačku Teritorijalnu obranu, koja je nastojala obraniti svoja mjesta nakon što su Arkanovci iz Srbije u ožujku 1992. godine okupirali Bijeljinu.

Blagoje Adžić je 10. svibnja 1992. godine potpisao zapovijed o osnivanju Vojske Republike Srpske, kojoj je dodijelio elemente JNA, i imenovao sve ključne zapovjednike. Priča o jednom generalu, kojeg je kazna zaobišla, ali se neće zaboraviti…

Objava Ovaj fanatik umro je bez kazne: Gurnuo je mlade vojnike JNA u smrt, Slobi je to bilo previše pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.