Uskoro, 6. lipnja, navršit će se 80. godišnjica Dana D, odnosno bitke za Normandiju koja se 1944. godine vodila između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Osamdeset godina poslije, invazija na Normandiju, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala više od tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj. U povodu ove velike i važne obljetnice u 300 kina u Francuskoj vraća se »Spašavanje vojnika Ryana« Stevena Spielberga, kultni film o iskrcavanju u Normandiji. Uvodna sekvenca o Danu D, koja je jedna od antologijskih scena kinematografije, snimljena je u Irskoj s više od 1. 000 statista, uključujući 250 vojnika iz irske vojske. Kad je prikazan 1998. godine, film je osvojio više od četiri milijuna gledatelja u Francuskoj i zaradio 482 milijuna dolara prihoda na kinoblagajnama, uz osvojenih pet Oscara.

Pod originalnim naslovom »Saving Private Ryan« ovaj američki epski ratni film najviše je poznat po izrazito realističnom prikazu rata, pogotovo u svojih prvih 27 minuta trajanja koje prikazuju iskrcavanje saveznika na Plažu Omaha dana 6. lipnja 1944. godine. Nakon toga radnja prati kapetana Johna H. Millera (Tom Hanks) i njegov vod koji pokušavaju pronaći padobranca Jamesa Francisa Ryana (Matt Damon), posljednjeg preživjelog od četvorice braće u vojsci. U filmu, nakon što je uspio preživjeti početno iskrcavanje, kapetan John H. Miller okuplja oko sebe skupinu vojnika kako bi probili njemačku obranu te tako otvorili put ostalima da se što prije maknu s obale. U Washingtonu u američkom ministarstvu obrane general George Marshall biva obaviješten o trojici braće Ryan koji su poginuli u bitkama te da će njihova majka istoga dana primiti sva tri telegrama. Također saznaje da je četvrti brat, padobranac James Francis Ryan, nestao u akciji te da se nalazi negdje u Normandiji. Nakon što pročita staro pismo predsjednika Abrahama Lincolna upućeno majci petorice braće koja su poginula u Američkom građanskom ratu, Marshall daje naredbu da se Ryan pronađe i odmah vrati kući. Kad je riječ o sličnosti sa stvarnim slučajem, braća Niland bila su četvorica američke braće njemačkog podrijetla iz gradića Tonawanda (država New York) koji su se nalazili u vojsci tijekom Drugog svjetskog rata.

U filmu su scene Dana D snimljene na obali Ballinesker u Irskoj. Snimanje je počelo 27. lipnja 1997. godine i trajalo je puna dva mjeseca. U samoj Normandiji snimale su se scene s grobljem i memorijalnim centrom, dok su ostale scene snimljene u Engleskoj. Invazija na Dan D, koja je pomogla da se promijeni tijek Drugog svjetskog rata, bila je bez presedana po opsegu i smjelosti. Skoro 160.000 savezničkih vojnika iskrcalo se u Normandiji, od toga 73.000 je bilo iz Sjedinjenih Država, 83.000 iz Britanije i Kanade. Snage iz nekoliko drugih zemalja su također sudjelovale, uključujući francuske trupe. Suočili su se s oko 50.000 njemačkih snaga. Više od 2 milijuna savezničkih vojnika, mornara, pilota, medicinara i drugih ljudi iz desetak zemalja bilo je uključeno u Operaciju Overlord, bitku za otimanje zapadne Francuske od nacističke kontrole.

Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardiranjem nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant. Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na europskom kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je oslobađanjem Pariza i uništenjem džepa kod Falaisea. Već 1942. godine saveznici su počeli pripremati planove za invaziju na Hitlerovu Europu. Zapovjednikom Operacije Overlord imenovan je američki general Dwight D. Eisenhower. On je za operaciju morao pripremiti 1 milijun vojnika i još 2 milijuna ljudi za ratnu proizvodnju. Od velike važnosti bilo je dobro odrediti mjesto i vrijeme invazije. Najlogičnije mjesto bilo je Pas-de-Calais jer je to bilo najbliže Velikoj Britaniji i zračnim lukama otkuda bi polijetali bombarderi. To je istovremeno bilo i najnelogičnije mjesto jer je tamo njemačka obrana bila najjača. Stoga je trebalo pronaći novo, pogodnije mjesto. Saveznici su pogledali sjeverno i vidjeli poplavljenu regiju Flanders. Zatim su pogledali južno i uočili manje utvrđenu regiju Normandiju. Plaže Normandije nazvali su kodiranim imenima: Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword. Jedan od ključnih dijelova za uspjeh operacije bile su i vremenske prilike, veličina, položaj i svjetlost Mjeseca te plima i oseka.

Za invaziju saveznici su izumili brojna nova oružja. Jedno od najvažnijih bio je DD tenk. To je zapravo bio Sherman tenk na koji je montiran propeler i koji je imao gumenu »ogradu« oko sebe kako bi mogao plutati. Kako bi zavarali protivnika, saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na Norvešku. Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni tenkovi koji su njemačkim pilotima iz zraka izgledali kao pravi. Saveznici su učestalo bombardirali cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je ovo bombardiranje priprema za desant. U bombardiranju je sudjelovalo više od 11.000 zrakoplova koji su bacili više od 195.000 tona bombi. Noć prije Dana D, 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz 2.395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica što bi značilo da je svake minute tijekom 24 sata poletio jedan zrakoplov. Plaža Omaha je tri kilometra duga plaža iznad koje se uzdižu visoke stijene. Na nju su se trebali iskrcati pripadnici 29. divizije američke vojske. Nemirno more otežalo je američkim tenkovima da dođu do obale pa su na plažu stigla samo dva od 29 koliko ih je poslano, dok su se ostali potopili. Zbog niske naoblake bombardiranje njemačkih položaja bilo je prekratko i neprecizno. Padobrance u pozadini je zadržala 2. SS divizija tako da se nisu uspjeli probiti do Atlantskog zida i uništiti bunkere. Iz tih razloga Omaha je postala najkrvavija plaža u Operaciji Overlord, što zorno ilustrira svjedočanstvo njemačkog vojnika koji je na visokim njemačkim bunkerima dočekao iskrcavanje:

»Zapovjednik mi je rekao da moram otvoriti vatru dok su još bili do koljena u vodi da ne mogu bježati. Vidio sam kako voda prska na mjestima gdje su moji metci išli, a kada su sitne fontanice došle do vojnika, oni su se počeli bacati dolje. Vrlo brzo prva trupla počela su plutati po nabujalom moru. Malo kasnije, svi Amerikanci ostali su pokošeni. Ja sam pucao iz te strojnice onako kako su me učili na obuci… Bilo je grozno… Kad se sjetim ide mi na povraćanje… Sam sam pokosio skoro cijelu amfibiju, a voda oko nje postala je crvena…« – Heinrich Severloh (preuzeto iz Wikipedije)

Prema podacima koje navodi Wikipedija, ovako u brojkama izgleda Dan D: SAD – 29.000 mrtvih, 106.000 ranjenih i nestalih; Velika Britanija: 11.000 mrtvih, 54.000 ranjenih i nestalih, Kanada: 5.000 mrtvih, 13.000 ranjenih i nestalih. Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve protunapade i uspostaviti kontrolu nad plažama omogućujući iskrcavanje ostatka vojnika i na kraju pobjedu u bitci koja se nastavila sve do 30. kolovoza 1944. godine. Saveznici su uspjeli osvojiti vrlo široko područje na sjeveru Francuske, stavivši pod svoju kontrolu čitavu Bretanju i područje na istoku do Rouena u Gornjoj Normandiji.

Nakon Operacije Overlord i paralelne Operacije Bagration na istočnom ratištu (ukupno je u tim bitkama sudjelovalo oko 4 milijuna savezničkih, te dva milijuna njemačkih vojnika), Saveznici su se u toj mjeri približili samoj Njemačkoj, a njemačke snage su pretrpjele tako teške gubitke – oko 40 posto vojnika koje su Nijemci angažirali u tim bitkama je izginulo ili bilo zarobljeno, a njihove tenkovske i zrakoplovne snage su pretrpjele nepopravljive gubitke – da konačni ishod rata zapravo nije više dolazio u pitanje.

Izraz D-day (Dan D) danas se upotrebljava kao oznaka za važan, značajan, presudan dan (datum), dan odluke ili dan kad se očekuje neki veliki preokret. Pripreme za tako veliku i važnu vojnu operaciju vršene su u strogoj tajnosti, pa je dan početka invazije označen šifrom »D« (od engleskog day što znači dan), a svi ostali dani, prije i poslije njega, označavani su sa »D+« i »D−«. Tako je u engleskom jeziku nastao izraz D-day. Njime se u početku označavao samo datum savezničkog iskrcavanja u Francuskoj, a kasnije je taj izraz dobio opće značenje i danas se upotrebljava kao oznaka za važan, značajan, presudan dan, dan odluke ili dan kad se očekuje neki veliki zaokret.

Objava Osamdeseta godišnjica presudnog Dana D pojavila se prvi puta na Novi list.