Hrvatska je u posljednjem tromjesečju 2023. godine zabilježila impresivan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), dijeleći lidersku poziciju s Maltom unutar Europske unije (EU). Dok su aktivnosti na razini eurozone i EU bile gotovo stagnirajuće, nove analize Europskog statističkog ureda pokazuju.

Prema Eurostatu, BDP eurozone povećao se za 0.1 posto u razdoblju od listopada do prosinca u odnosu na prethodnu godinu, zadržavajući isti tempo kao i u prethodnom tromjesečju. Na razini EU, gospodarska aktivnost porasla je za 0.2 posto u četvrtom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, nakon 0.1-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.

Najznačajniji rast BDP-a zabilježen je u Hrvatskoj i Malti, koji su porasli za 4.3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, slijedeći porast od 3.0 posto u trećem tromjesečju u Hrvatskoj. Na drugom mjestu po rastu je Danska s rastom BDP-a od 3.1 posto u četvrtom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Vodeća gospodarstava

U skupini vodećih gospodarstava, najveći rast bilježi Španjolska s 2.0 posto, dok su Francuska i Italija zabilježile rast od 0.7 odnosno 0.6 posto. Suprotno tome, njemački BDP smanjio se za 0.2 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine.

Aktivnost je u eurozoni i EU na kraju prošle godine stagnirala i u odnosu na treće tromjesečje, izračunao je Eurostat, snizivši procjenu za EU za 0.1 postotni bod. U trećem tromjesečju BDP eurozone smanjio se za 0.1 posto u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja, dok je u EU stagnirao.

Daleko najsnažniji rast BDP-a na tromjesečnoj razini bilježila je na kraju prošle godine Danska, za 2.0 posto. Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u razdoblju od listopada do prosinca za 1.3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je bio porastao za 0.5 posto. Blizu je i Slovenija, gdje je uvećan za 1.1 posto.

U Eurostatu procjenjuju da je u četvrtom tromjesečju 2023. u EU zaposlen bio 217.1 milijun građana, od čega njih 169.3 milijuna u eurozoni. Najsnažnije je na tromjesečnoj razini porastao broj zaposlenih u Rumunjskoj, za 1.5 posto, a blizu je i Malta sa stopom rasta od 1.4 posto.

U Hrvatskoj je u četvrtom tromjesečju broj zaposlenih porastao za 0.5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1.0 posto, pokazuju tablice Eurostata. Isti tempo zapošljavanja bilježile su na kraju prošle godine i Bugarska, Irska, Italija, Grčka i Malta. Najviše se pak smanjio broj zaposlenih u Latviji, za 1.0 posto. Slijedi Finska gdje se smanjio za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Hrvate iznenadila poruka na mobitelima: Na račune im sjeli milijuni eura, ovo je tek početak

Broj zaposlenih u eurozoni

U odnosu na kraj 2022. godine broj zaposlenih u eurozoni uvećan je u razdoblju od listopada do prosinca za 1.2 posto, te za 1.0 posto u EU. U trećem tromjesečju bio je porastao za 1.4 odnosno za 1.2 posto, pokazali su izračuni Eurostata.

Najsnažniji rast broja zaposlenih na godišnjoj razini zabilježila je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju Malta, od 5.7 posto. Blizu je i Irska gdje je uvećan za 5.1 posto.

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju uvećan za 1.9 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, istim tempom kao i u trećem tromjesečju. Najbliže su Hrvatskoj na kraju 2023. bile Litva i Luksemburg gdje je porastao za 2.1 odnosno za 1.7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Manje zaposlenih nego na kraju 2022. bilježile su samo Latvija, Finska i Poljska, za 0.8 odnosno 0.5 posto i 0.3 posto.

Objava Opet smo među najboljima u Europi: Samo jedna država nam stoji iz bok pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.