U jesen 2026. bi trebao početi s radom novi, praktičniji sustav naplate cestarine na hrvatskim autocestama, koji bi se bazirao na digitalnom očitavanju ENC uređaja ili registarskih tablica, bez potrebe zaustavljanja vozila na naplatnim postajama. No, bez promjena kad su u pitanju ekstremne skupe cijene cestarina. I dalje nema volje da se uvede ekonomičniji sustav naplate, onaj putem vinjeta, kao što ga ima Slovenija. U Hrvatskoj će se, odlukom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture cestarine i dalje plaćati prema korištenju autoceste po prijeđenom kilometru.

S novim sustavom naplate, čiji cilj je potpuna digitalizacija sustava, u povijest će otići 339 naplatnih kućica na autocestama. Novi elektronički sustav naplate temelji se na slobodnom protoku vozila jer nema zaustavljanja zbog naplate pa se povećava protočnost i smanjuju štetne emisije uzrokovane zastojima i kolonama.

Novi sustav ugradit će se na svim autocestama kojima upravljaju HAC, Bina Istra i Autocesta Zagreb – Macelj. Sustav će se bazirati na očitavanju ENC uređaja ili registarskih tablica, a korisnici će birati što od toga žele. Projekt je to kojega financira EU putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Procijenjeno je da će se u tu svrhu potrošiti nešto manje od 100 milijuna eura bez PDV-a.

>Novi sustav naplate na autocestama u Republici Hrvatskoj

Kako će izgledati novi način naplate? Naplatne kućice odlaze u povijest.

Jutarnji list doznaje da će sustav kamera, osim samih tablica, morati dati podatke o boji vozila i njegovu obujmu, o profilu vozila. Kao i procjenu očekivanog vremena prolaska između pojedinih nadzornih točaka na autocesti.

Naplatne točke morat će prepoznati i detektirati sva vozila koja prometuju u oba smjera kada se promet odvija jednom stranom autoceste u oba smjera. Na benzinskim crpkama i namjenskim prometnim stazama bit će postavljeni aparati za registraciju putem kreditne kartice. Osim toga, vozači će se moći registrirati i putem aplikacije, web stranice te na POS uređajima. Oni će biti i u stanicama za tehnički pregled i na benzinskim crpkama gdje će moći kupiti i ENC uređaje.

Oni koji se odluče koristiti ENC uređaje morat će ih registirati na željenu registrasku pločicu. Što znači da se isti uređaj više neće moći koristiti u više automobila kao dosad. U početnoj fazi rada novog sustava paralelno će se moći koristiti stari i novi sustav naplate kako bi se korisnicima omogućila prilagodba.

Koncesionari će dobiti ovlasti zaustavljanje vozača koji izbjegavaju plaćanje cestarine i naplate cestarine i kazne. Njihovi mobilni timovi za nadzor plaćanja s kombi vozilima konstantno će nadzirati autoceste. Vozila će biti opremljena čitačima ENC uređaja i ALPR kamerama za očitavanje registracija na vozilima. 

>Novi sustav naplate cestarine: ENC uređaji bit će vezani uz vozilo

Kakav sustav naplate autocesta smo imali do sada?

Korištenjem autocesta i objekata s naplatom cestarine pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o. nastaje obveza korisnika za plaćanjem cestarine. Ona se naplaćuje prema udaljenosti između dvije točke naplate i skupini u koju je vozilo raspoređeno. Cestarina se plaća na naplatnim mjestima (postajama). Može se platiti ENC-om, gotovinom u eurima, karticama Diners, Mastercard, Maestro, Visa, INA te karticama MOLGROUP-e. Osim gotovinskog, kartičnog te plaćanja putem ENC-a, plaćanje cestarine moguće je i pretplatnim karticama (smart card), SMS porukama i putem mrežnog portala.

Cijene cestarina iskazane su s PDV-om. Na autocestama u Republici Hrvatskoj primjenjuju se otvoreni i zatvoreni sustav naplate cestarine.

Otvoreni i zatvoreni sustav naplate cestarine

Otvoreni sustav naplate cestarine je sustav u kojem je naplatno mjesto istovremeno u funkciji ulazne i izlazne naplatne postaje, tako da se cestarina naplaćuje odmah. Koristi se na kraćim dionicama autocesta i na mostovima, tunelima i slično.

Na autocestama s više ulaza i izlaza primjenjuje se zatvoreni sustav naplate. Zatvoreni sustav naplate cestarine je sustav u kojem se korisnik autoceste na ulaznoj naplatnoj postaji evidentira u sustavu naplate cestarine (uzima naplatnu karticu ili omogućava očitavanje ENC uređaja). On na naplatnom mjestu predaje naplatnu karticu odnosno omogućava očitanje ENC uređaja ili SMART kartice. Plaća cestarinu prema podacima evidentiranima u sustavu naplate cestarine.

>Promet mjestimično usporen, kolone i kraći zastoji posebice kod naplatnih kućica

Elektronička naplata cestarine (ENC)

Elektronička naplata cestarine (ENC) metoda je beskontaktne naplate bez posredovanja blagajnika. Proces naplate cestarine odvija se pomoću ENC-uređaja smještenog na vjetrobranskom staklu vozila i antene na naplatnoj stazi. ENC-uređaj mogu koristiti korisnici svih skupina vozila (IA, I, II, III i IV skupine).

Korisnici elektroničke naplate cestarine (ENC) na ulaznoj naplatnoj postaji ne uzimaju naplatnu karticu. Na naplatnom mjestu koriste prolaze posebno označene za taj način plaćanja cestarine te su obvezni cestarinu plaćati ispravnim ENC uređajem.

ENC uređaj može se koristiti kao elektronički medij za plaćanje cestarine na sljedećim autocestama: A1 autocesta “Zagreb – Split – Dubrovnik”, A3 autocesta “Bregana – Zagreb – Lipovac”, A4 autocesta “Zagreb – Goričan”, A5 autocesta “Beli Manastir – Osijek – BiH”, A6 autocesta “Rijeka – Zagreb”, A7 autocesta “Rupa – Križišće”, A10 Ploče – Granica BiH, A11 Zagreb – Sisak, D425 Ploče – Karamatići. na Istarskom ipsilonu, autocesti kojom upravlja Bina Istra, uz uvjet otvorenog BINA ISTRA korisničkog ENC računa.

Opći uvjeti korištenja autoceste i naplate cestarine Hrvatskih autocesta d.o.o. definiraju način korištenja autoceste i plaćanja cestarine. Kao i prava i obveze korisnika i Hrvatskih autocesta d.o.o. te postupanje u slučaju povrede Općih uvjeta. Sastavni su dio ugovora o korištenju autocesta i objekata s naplatom kojima upravlja Hrvatske autoceste d.o.o. Isti se smatra sklopljenim između korisnika i Hrvatskih autocesta d.o.o. svakim ulaskom vozila na autocestu ili objekt s naplatom cestarine.

Što sve plaćamo kroz cestarinu?

Članak 9. Zakona o cestama navodi:

– Za korištenje autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnim cestama Vlada može donijeti odluku o uvođenju naplate cestarine.

– Cestarina iz članka 86. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona je naknada za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti koja se plaća u iznosu određenom na temelju udaljenosti koju je vozilo prešlo i na temelju skupine vozila. Cestarina obuhvaća infrastrukturnu pristojbu i pristojbu za vanjske troškove.

– Infrastrukturna pristojba se naplaćuje za nadoknadu nastalih troškova izgradnje, održavanja, upravljanja, poslovanja i razvoja, vezanih za autocestu i pojedini cestovni objekt (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti.

– Pristojba za vanjske troškove naplaćuje se radi nadoknade nastalih troškova vezanih za onečišćenje zraka i štetne učinke buke cestovnog prometa na stanovništvo.

Hrvatske autoceste d.o.o. je od 2020. izvanproračunski korisnik državnog proračuna RH

Hrvatske autoceste d.o.o je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje i održavanje autocesta sa sjedištem u Zagrebu. Registrirano je i započelo s radom 11.4. 2001. godine, kao jedan od dva pravna slijednika Hrvatske uprave za ceste. Spada u skupinu velikih poduzetnika. Društvo je u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske, koja je i njegov osnivač. Hrvatske autoceste svoje aktivnosti provode sukladno četverogodišnjem Programu građenja i održavanja cesta koji donosi Vlada RH.

Hrvatske autoceste d.o.o. gospodare s mrežom od 1.112,40 km autocesta. Trenutni predsjednik Uprave je Boris Huzjan. Hrvatske autoceste d.o.o nema aktivne koncesije i ima isplate iz državnog proračuna u tekućoj godini. Od 2020. godine društvo Hrvatske autoceste d.o.o. je izvanproračunski korisnik državnog proračuna Republike Hrvatske prema statističkoj metodologiji ESA 2010.

Mrežom autocesta i poluautocesta s naplatom upravljaju i gospodare tri koncesionara:

Hrvatske autoceste d.o.o. (1.140,10 km: A1, A3, A4, A5, A6, A7, A10, A11),
Bina-Istra d.d. (141 km: A8 i A9) te
Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. (60 km: A2).

Od uslužnih objekata, na autocestama u Hrvatskoj je 75 benzinskih postaja, 124 odmorišta, 83 caffe bara, 32 restorana i 8 hotela.

>Butković ironično: Nastojat ću sa svojim srednjim intelektualnim sposobnostima odraditi posao kako spada

Broj zaposlenih i zarada od autocesta

Broj zaposlenih prema satima rada u 2023. godini je 2.662. Prosječna neto plaća zaposlenika je 1.471 eura. Ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su 437,20 milijuna eura, nešto više od milijun eura više nego 2019. godine. Rashodi su u 2023. godini bili 314,22 milijuna eura. U 2023. godini poslovni subjekt ostvario je neto dobit od  41.414 eura. Temeljni kapital hrvatskih autocesta je 17.405.280 milijuna eura.

Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBIT u 2023. godini iznosi 122,98 milijuna eura, a u području djelatnosti 1,25 milijardi eura. Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBITDA u 2023. godini iznosi 298,59 milijuna eura, a u području djelatnosti 2,02 milijarde eura.

Poslovni subjekt nalazi se na 1. mjestu po ukupnom prihodu, na 1. mjestu po zaposlenicima i na 3.358. mjestu po dobiti razdoblja od ukupno 22.340 subjekta u području djelatnosti (F – GRAĐEVINARSTVO).

 

Objava Novi sustav naplate autocesta bit će jednostavniji, ali jednako skup kao i do sada pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak