Vatroslav Abramović, novi je »stari« predsjednik Riječkog odvjetničkog zbora. Tako su jednoglasno odlučili birači, riječki odvjetnici, na nedavnoj izbornoj skupštini Zbora.

Zanimljivo je da je izglasan stopostotnim glasovima njegovih kolega koji su prisustvovali toj izbornoj skupštini. Uz njegov izbor, izabrani su i odvjetnici u brojna tijela te organizacije, ali taj izbor ipak je bio, po mišljenju odvjetnika, zanimljiv i neizvjestan jer su izbori prolazili kroz nekoliko krugova.

Teško vrijeme

S obzirom na to da se s takvim izbornim rezultatom rijetko tko može pohvaliti, novog-starog predsjednika pitali smo u čemu je njegova tajna uspjeha i što je obilježilo njegov prošli mandat, koji je bio u znaku pandemije i štrajka sudaca što je bilo izuzetno teško vrijeme za ovu struku. No, njegovi su kolege, očito, zadovoljnji njegovim radom.

– U početku tog trogodišnjeg razdoblja od 2021. do 2024. još uvijek su bile na snazi neke od mjera vezanih uz pandemiju koronavirusa koja je imala negativan utjecaj na duljinu trajanja sudskih postupaka, kao i na gospodarstvo uopće. Na duljinu trajanja sudskih postupaka negativno su utjecale i mjere upozorenja kojom su u dva navrata tijekom proteklih godinu dana suci i sudski službenici nastojali upozoriti javnost na njihova materijalna primanja te su od države tražili njihovo povećanje u čemu su naposljetku i uspjeli.

Osnovna zadaća nas odvjetnika je pružati pravnu pomoć što je i propisano Ustavom Republike Hrvatske, ali za vrijeme te pandemije i tijekom trajanja navedenih mjera upozorenja, nismo adekvatno mogli štititi prava i interese naših stranaka čime su prvenstveno one trpjele štetne posljedice.

Kolateralne žrtve bili smo i mi odvjetnici, jer u pravilu većinu svojih prihoda ostvarujemo zastupanjem pred sudovima, u čemu smo u tom razdoblju bili onemogućeni. Stoga smo i donosili odluke kojima smo povremeno tijekom tog razdoblja oslobađali kolege odvjetnike od obveze plaćanja članarine, a tražili smo i od Ministarstva financija da nas se oslobodi plaćanja dužnih davanja prema državi, no u tim nastojanjima nismo uspjeli.

Previše odvjetnika

Koliko je odvjetnika ima Riječki odvjetnički zbor, a koliko odvjetnika ima u Hrvatskoj?

– Riječki odvjetnički zbor, koji pokriva područje cijele Primorsko-goranske županije i dio Ličko-senjske županije, danas broji 484 odvjetnika, dok nas je primjerice 2000. godine bilo 233 pa se je naš broj gotovo udvostručio u ovih posljednjih četvrt stoljeća.

U ovom trenutku ne mogu dati točan podatak o tome koliko nas danas ima na razini cijele države, ali prema upisnicima Hrvatske odvjetničke komore na dan 9. lipnja 2023. u Hrvatskoj nas je bilo 5.157.

Je li to previše odvjetnika?

– S obzirom na to da nema dovoljno posla za toliki broj odvjetnika, a što se da zaključiti iz činjenice da je nekima vrlo teško podmirivati davanja prema državi te uredno podmirivati ostale financijske obveze pa dolazi i do blokada njihovih bankovnih računa, odgovor na pitanje je pozitivan.

No, valja pri tom istaknuti da je mogućnost zapošljavanja mladih diplomiranih pravnika itekako ograničena. Vrlo mali broj trgovačkih društava ih zapošljava, određeni broj zaposli se u lokalnoj samoupravi i državnim tijelima, a još manje ih postaje sudskim ili državnoodvjetničkim vježbenikom.

Zato se zapošljavaju u našim uredima kao vježbenici, a po polaganju pravosudnog ispita i obavljanju vježbeničkog staža silom prilika upisuju se u Imenik odvjetnika i tako se broj odvjetnika konstantno iz godine u godinu povećava.

Kad je riječ o vježbenicima, građani se žale da odvjetnici ne odlaze na ročišta već šalju svoje nepripremljene i nedovoljno iskusne vježbenike?

– Smatram da takve prigovore treba uzeti s rezervom, jer u pravilu nije namjera odvjetnika principala da nepripremljenog ili nedovoljno iskusnog vježbenika pošalje na raspravu, već se može dogoditi situacija da u istom danu i to u istom terminu budu primjerice zakazane dvije rasprave pred različitim sucima ili sudovima te je odvjetniku nemoguće biti tog dana u isto vrijeme primjerice i u Opatiji i u Rijeci, jer nema mogućnost bilokacije. Stoga tada mora vježbenik otići na ročište i zastupati stranku.

No, i naše stranke ponekad imaju pogrešnu percepciju o tome da odvjetnički vježbenik nije pripremljen ili je nedovoljno iskusan pa da stoga dobro ne obavi posao na raspravi.

On u zapisnik izdiktira ono što je bitno, a stranke često misle da je odvjetnik koji mnogo i živopisno govori sposobniji od kolege na suprotnoj strani koji je od malo riječi, ali je koncizniji čime je njegovo zastupanje i kvalitetnije i učinkovitije.

Kazne za neprofesionalce

U prigovorima koji pristižu od građana na rad odvjetnika, česti su i oni da se namjerno odugovlače sporovi. Kome se mogu požaliti stranke na rad odvjetnika?

– Ne znam koliko su osnovani prigovori stranaka na namjerno odugovlačenje sporova, jer samo zadovoljna stranka ponovno će doći, a zadovoljna će biti ako sudski postupak ne traje predugo, i naravno, ako uspijete u sporu.

Stoga odugovlačenje sporova ne konvenira ni odvjetniku, a pogotovo ne stranci. Stranka koja je nezadovoljna radom odvjetnika može podnijeti pritužbu ili prigovor na njegov rad Hrvatskoj odvjetničkoj komori, a Disciplinsko tužiteljstvo Hrvatske odvjetničke komore nadležno je odlučivati o osnovanosti prijave protiv odvjetnika.

Ako je ona osnovana, pokrenut će se postupak pred Disciplinskim sudom Hrvatske odvjetničke komore. Protiv odluka koje donese Disciplinski sud može se podnijeti žalba Višem disciplinskom sudu Komore.

Koliko je odvjetnika izgubilo licencu zbog svoje neprofesionalnosti?

– Prema izvješću o radu Disciplinskog suda Hrvatske odvjetničke komore za razdoblje od 8. srpnja 2022. do 9. lipnja 2023. donijeto je 56 osuđujućih presuda prema odvjetnicima.

Njih 11 ih je kažnjeno ukorom, 31 novčanom kaznom, 11 njih je izgubilo pravo na obavljanje odvjetništvom na određeno vrijeme, a tri je trajno izgubilo pravo baviti se odvjetništvom. Novo izvješće bit će podnijeto na Skupštini Komore koja će se ove godine održati 6. srpnja.

Kako se Komora nosi s nadripisarstvom?

– Komora na temelju svojih saznanja i dostavljenih joj informacija obavještava o tome nadležno državno odvjetništvo, a prema podacima s posljednje redovne Skupštine Hrvatske odvjetničke komore održane 8. srpnja 2023. u izvještajnom razdoblju od 9. srpnja 2022. do 14. lipnja 2023. u četiri predmeta nadležnim državnim odvjetništvima dostavila je kaznene prijave o postojanju osnova sumnje u počinjenje kaznenog djela nadripisarstva iz članka 313. Kaznenog zakona.

Jedna od te četiri prijave je odbačena dok je u preostala tri predmeta i nadalje bilo u tijeku postupanje pred nadležnim državnim odvjetništvima.

Odvjetničke tarife

Građani smatraju da su odvjetničke tarife preskupe, pa čak i kada misle da su u pravu, ne mogu se odlučiti da pravdu potraže na sudu. Može li stranka na početku postupka saznati koliko će na kraju bar okvirno iznositi račun?

– Naknada za odvjetničke usluge nije se mijenjala od 1994., no, kako su se cijene svih ostalih usluga i proizvoda na tržištu konstantno povećavale, to smo 2022. i mi bili prinuđeni povećati iznos naknade za naš rad, ali vodeći pri tom računa o ugroženim kategorijama stanovništva i vrstama sporova.

Tako je, bez obzira na trajanje postupka, određeno da odvjetniku pripada jednokratna nagrada (ne plaća se svaka radnja u postupku posebno već je jedinstvena naknada za cijeli postupak) u postupcima iz stambenih odnosa, radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i slično), u postupcima radi razvoda ili poništenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka, u postupcima za utvrđivanje ili osporavanje očinstva, te o tome s kime će živjeti maloljetna djeca, kao i za zakonsko uzdržavanje ili dokidanje obveze uzdržavanja.

U ovršnim postupcima koji proizlaze iz tih stambenih, radnih i obiteljskih postupaka određena je također jednokratna nagrada, kao i u svim ostalim ovršnim postupcima u kojima je vrijednost glavne tražbine 40 odnosno 100 eura.

Prema Zakonu o odvjetništvu Hrvatska odvjetnička komora dužna je osigurati i besplatno pružanje pravne pomoći žrtvama Domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore.

Naknada za rad odvjetnika određena je Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je svima javno dostupna na mrežnim stranicama naše Komore te se u svakom trenutku uvidom u nju može utvrditi je li odvjetnik pravilno obračunao naknadu za svoj rad.

Osim toga, stranka ima pravo zatražiti od odvjetnika da specificira sve troškove za radnje koje je u njeno ime poduzeo, a odvjetnik je obvezan takvu specifikaciju sačiniti. Isto tako stranka se može prije početka sudskog postupka informirati kod odvjetnika o tome koliko bi po prilici iznosio trošak tog postupka te sukladno tome donijeti odluku o mogućnosti angažmana odvjetnika.

Iz svega ovog proizlazi da se i prije pokretanja sudskog postupka može dobiti adekvatna informacija o tome koliko bi iznosio trošak zastupanja po odvjetniku.

Iskrenost i povjerenje su ključni

Koji je vaš savjet građanima kojima treba pravna pomoć?

– Građani od odvjetnika trebaju tražiti da im razjasni njihovu pravnu situaciju i predloži na koji način se ona može riješiti te kolika je vjerojatnost uspjeha u eventualnom sudskom sporu. Vrlo bitno je da pri tom iznesu odvjetniku sve okolnosti pojedinog slučaja i da ne izostavljaju ili prešućuju neke bitne činjenice.

Naime, dešava se da stranka smatra da ne treba baš sve reći odvjetniku o određenom pravnom odnosu pa tako sama sebi odmaže, jer u određenoj fazi postupka odvjetnik može biti zatečen nekom činjenicom koju mu je stranka prešutjela, pogotovo kada se u tom trenutku ne mogu više predlagati dokazi, a ta činjenica u konačnici može imati itekakav utjecaj na ishod spora.

Stranka treba imati povjerenja u odvjetnika, a odvjetnik to povjerenje ne bi smio izigrati budući da je načelo vjernosti prema stranci osnovna dužnost svakog odvjetnika prema našem Kodeksu odvjetničke etike.

Povijest duga više od osam stoljeća

Kakva je zapravo povijest odvjetništva u Rijeci?

– Najstariji spomen odvjetništva nalazi se u znamenitom Vinodolskom zakonu iz 1288. pa možemo reći da se na ovom području odvjetništvo prakticira zasigurno već više od osam stoljeća te su tako odvjetnici bili i mnogi naši poznati sugrađani, kao što je to bio primjerice i Erazmo Barčić koji je bio inicijator izgradnje zgrade današnjeg Općinskog i Županijskog suda u Rijeci i zgrade zatvora koje su izgrađene 1906. godine.

Početkom 20. stoljeća odvjetnici se na nivou države organiziraju u Klubove odvjetnika, potom u Društvo odvjetnika u Kraljevini Hrvatskoj (osnovano 1913.), pa Advokatsku komoru (osnovana u Zagrebu 1929.). Na godišnjoj skupštini odvjetnika održanoj 21. lipnja 1969. u Zagrebu donijet je Statut Odvjetničke komore Hrvatske, kojim funkciju dotadašnjih »advokatskih kolektiva« preuzimaju i vrše odvjetnički zborovi pa tako danas Hrvatsku odvjetničku komoru, kao krovnu organizaciju svih odvjetnika i odvjetničkih vježbenika čini 16 odvjetničkih zborova, među kojima je i naš Riječki odvjetnički zbor.

Za izuzetan doprinos odvjetništvu Hrvatska odvjetnička komora od 1977. dodjeljuje Plaketu dr. Ivo Politeo s poveljom, koje se smatra najvećim priznanjem za rad u odvjetništvu, a naš se Zbor može pohvaliti time da su tu Plaketu svojim radom i djelovanjem zaslužila i petorica naših odvjetnika: Aramis Kauzlarić, dr. Zmaj Defilipis, Nikola Sabljar, Marko Linić te prije dvije godine Domagoj Čajkovski.

Objava Novi-star šef Riječkog odvjetničkog zbora Vatroslav Abramović: Sve je manje posla za mlade pravnike pojavila se prvi puta na Novi list.

pročitaj cijeli članak