U Beogradu su u tijeku veliki prosvjedi ekoloških organizacija i građana protiv iskapanja litija u Srbiji. Nalazišta su pronađena u dolini Jadra. Prije 20 godina otkrila ih je britansko-australska multinacionalna kompanija Rio Tinto. Portal H-Alter donosi članak o povezanosti stranke Možemo s odlukom o iskapanju. „Imbecilnom lakoćom Možemo je prihvatio logiku zelenog kapitalizma: zeleno nama, kapitalizam vama!“, piše Boris Buden.

> Nastavljaju se prosvjedi u Srbiji: Uhićeni ekološki aktivisti, Vučić se obratio naciji

Srbija ima 2,4 milijarde dolara vrijedno nalazište litija

Nijemci će djecu razvoziti električnim vozilima u škole i vrtiće gdje će udisati čisti njemački zrak. U Srbiji će seljaci gutati toksičnu prašinu, a krivicu će dijelom snositi i stranka Možemo. Naime, ona je u okviru Zelenih u Europskom parlamentu dala svoju potporu Ursuli von der Leyen za novi mandat na čelu Komisije. Uvjet je bio nastavak „Europskog zelenog plana“. Time se javno pohvalio eurozastupnik iz redova Možemo Gordan Bosanac.

Dan kasnije, njemački kancelar Olaf Scholz stigao je u posjet Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić potom je obavijestio javnost kako je potpisan „Memorandum o razumijevanju“ između EU i Srbije o ponovnom pokretanju projekta „Jadar“. Rudnik litija na području istoimene rijeke navodno sadrži 2,4 milijarde dolara vrijedne zalihe. Srbija bi mogla pokriti 90% europskih potreba za tom sirovinom.

> Vrček: S bioplastikom ili bez nje biznis održivoga razvoja nastavlja svoju igru…

Nedugo zatim, prosvjednici, građani i ekološke udruge u Srbiji ustale su protiv otvaranja rudnika. Vlast su optužili za korupciju i pogodovanje kompaniji Rio Tinto koja je u svojoj 150-godišnjoj povijesti u više navrata bila optužena za onečišćenje okoliša i kršenje ljudskih prava na nalazištima. Vučić i Rio Tinto namjeravaju godišnje iskapati 58 000 tona rude. To bi bilo dovoljno za milijun i sto tisuća električnih automobila.

Možemo asistirao njemačkoj automobilskoj industriji

Buden piše kako je vlada Srbije taj projekt već ranije zaustavila zbog masovnih ekoloških prosvjeda. Međutim, nekoliko dana prije posjeta Scholza Vučiću, Ustavni sud poništio je tu odluku i obnovio licencu kompaniji Rio Tinto. Naime, ta je kompanija nastavila kupovati zemlju u dolini Jadra i nakon suspenzije licence. Štoviše, kompanija je sama izradila procjenu utjecaja rudnika na životnu sredinu, umjesto da to bude u nadležnosti srbijanskih institucija. Iako je i Kina bila zainteresirana za rudnik, Njemačka i njezina automobilska industrija te Europska komisija uspjeli su ugrabiti posao. Uz asistenciju Možemo, zaključuje Buden.

Studija o potencijalnom vađenju litija u Srbiji zaključuje kako će taj poduhvat sigurno uništiti jedno od samo tri vodoopskrbna područja u državi. Rio Tinto će zaraditi četiri milijarde eura u deset godina, a Srbiji će ostati samo desetina tog iznosa. U iskapanju će se koristiti 300 000 tona sumporne kiseline, 110 tona eksploziva mjesečno, a 25 000 kubičnih metara otpadnih voda dnevno će završavati u rijeci Jadar.

> Što je sve obilježilo mandat Tomaševića? Ideologija, Jakuševac, roditelji odgojitelji, odrast, vodovod…

Buden: Tko je opasniji za Srbe? Možemo ili Domovinski pokret?

Autor članka koji Možemo optužuje za prodaju „zelenom kapitalizmu“ donosi i tezu kako su za Srbe mnogo opasniji možemovci nego Domovinski pokret. Ustaški povici i pjesme u hrvatskim provincijalnim birtijama, piše Buden, nisu ni izbliza toliko strašni kao potpora stranke Možemo „Europskom zelenom planu“ koji uključuje rudarenje litija u Srbiji. „Srbe na vrbe“ ili „Srbe u smeće“, nije velika razlika, s time da je izglednije da će Srbi “u smeće”, zaključuje Buden. Ovdje autor ismijava i tezu Možemo i Bosanca kako su svojim glasom Europu zaštitili od „krajnje desnice“.

> Gordan Bosanac o crnoj desnici

O prosvjedima u Srbiji Možemo šuti

U prilog tezi kako su iz stranke Možemo spremni žrtvovati dolinu Jadra u Srbiji za „zelenu tranziciju“ svjedoči i njihova šutnja. Na mrežnim stranicama nema ništa o prosvjedima u Srbiji, što je u najmanju ruku neobično jer Možemo cijeni regionalnu suradnju i solidarnost. Na društvenim mrežama Facebook i X aktualna je priča o rijeci Uni i potencijalnoj izgradnji hidroelektrane. Pored „ustaštva“ za vrijeme „Oluje“, Una je trenutačno jedina tema možemovaca u ovom ljetnom periodu. Preostaje nam čekati i vidjeti hoće li Bosanac ili netko iz Možemo odgovoriti na ove optužbe za prodaju krupnom kapitalu.

> Možemovca brine zaštita Une, ali ne i odroni na Jakuševcu pred vlastitim nosom

Objava Nevolje u ‘zelenom’ raju?! Prozivaju Možemo da je strani krupnog kapitala i onečišćenja pojavila se prvi puta na narod.hr.