Tragedija u Malom Lošinju u kojoj je život izgubilo troje pomoraca kap je koja je prelila čašu cijeloj seriji nezgoda vezanih uz Jadroliniju – najvećeg i najstarijeg hrvatskog dužobalnog brodara – u prethodnih nekoliko mjeseci.

Istraga tek treba utvrditi kako su točno pomorci poginuli, zašto je rampa pala i tko je (ili što) neposredno odgovoran/odgovorno za nesreću. Unaprijed osuđivati  ili upirati prstom, sve tamo dok se i sudski ne utvrdi što se dogodilo, nije pravedno ni prema eventualnim krivcima niti prema žrtvama i njihovim obiteljima. Ali, ne može se ostati slijep pred nizom događanja u posljednje vrijeme koja Jadroliniju ne prikazuju u najboljem svjetlu.

Jadranska linijska plovidba ili Jadrolinija osnovana je 1947. godine preuzevši brodove nekih predratnih brodara kao i one pristigle reparacijama nakon Drugog svjetskog rata. Pedesete godine 20. stoljeća bile su vrijeme gradnje novih brodova u riječkom, pulskom i splitskom škveru za povezivanje primorskih i otočnih naselja, s rastom turizma i automobilskog prometa u šezdesetima grade se u domaćim brodogradilištima i kupuju na svjetskom tržištu neophodni trajekti…

Jedna od važnih karika u poslovanju Jadrolinije kao brodara, kako u doba socijalizma tako i u suvremeno tržišno vrijeme, bila je i ostala održavanje i obnova flote. Posljednjih godina, međutim, obnova flote svodi se kupovanje već vremešnih brodova i trajekata, malo mlađih od onih koje trebaju zamijeniti. I često neadekvatnih a nimalo jeftinih.

Onda nije čudno da se pojave problemi s brodom Olea, koji je prije par mjeseci trebala zamijeniti umirovljeni Tijat za prijevoz putnika na šibensko otočje, koji nije mogao pristati u određene luke pa ga je Jadrolinija brže bolje premjestila na drugo odredište. I sada traži novo rješenje za šibensko okružje a u međuvfremenu se krpa istrošenim brodovima. Pa je onda prije tri tjedna, na plovidbi iz Splita prema Vela Luci, zbog tehničkih problema oko kompresora zraka stao nedavno nabavljeni trajekt Oliver, i to nakon višemjesečnog servisiranja prije početka plovidbe. 

Naposljetku, ono što se dogodilo s 55 godina starim trajektom Lastovom, koji je igrom slučaja prije premještanja na liniju Mali Lošinj – Zadar plovio iz Splita prema Veloj Luci i Lastovu kao i Oliver i već mu je prije desetak godina bila pala rampa, specifično je jer su poginuli ljudi. Da li ljudskom ili mehaničkom greškom otkrit će istraga. Ali je činjenica da je rampa pala i sa svojih deset tona unesrećila nekoliko obitelji.

Tri spomenuta slučaja potpuno su različita. Jedini im je zajednički nazivnik tvrtka kojoj se to dogodilo – Jadrolinija. A kada zareda takva serija, makar i nepredviđenih ili nepredvidivih (da li?) događanja, onda bi se i uprava trebala barem zapitati o svojoj odgovornosti. 

No, ni nakon pogibije tri svoja zaposlenika i ranjavanja četvrtog, predsjednik uprave David Sopta nije našao shodno makar ponuditi ostavku kao čin odgovornosti prvog čovjeka tvrtke. Nije stvar u tome da li bi mu Nadzorni odbor ostavku trebao usvojiti ili ne, on sigurno nije direktni krivac za tragediju, ali bi bilo odgovorno od njega da ju je barem ponudio. Iskreno, u znak pijeteta prema poginulima i njihovim obiteljima. Umjesto toga, s arogancijom nekoga tko zna da mu leđa čuvaju politički prijatelji i lobiji koji ga neće samo tako pustiti niz vodu (navodno je prema pisanju nekih medija miljenik samog premijera), lakonski i nimalo skrušeno odgovara: ”Vidite, ajmo danas ovo pregrmiti i vidjeti što se dogodilo pa ćemo lako oko odgovornosti.”

Odavno je već i nadzorni odbor Jadrolinije trebao propitati rad Davida Sopte, a posebno politiku održavanja i obnavljanja flote, jer je očito da se kupuju vremešni brodovi koji trebaju zamijeniti one još starije iz doba dinosaurusa, postaviti pitanje upravi zašto nema gradnje novih brodova, u domaćim ili stranim brodogradilištima svejedno, koji će trajati naredna desetljeća… Ovako, sve je ostalo na tome da je prije mjesec dana predsjednik Nadzornog odbora, riječki profesor Pomorskog fakulteta, Damir Zec nezadovoljan  radom Sopte, preskupim načinom poslovanja, održavanja i obnove flote, ponudio  ministru Olegu Butkoviću ostavku, što je sve skupa pometeno pod tepih. 

Možda se sada, nakon događaja u Malom Lošinju, ipak nešto pokrene. Kaotično poslovanje Jadrolinije i sve češći problemi koji izlaze u javnost trebaju razrješenje. 

Sa Soptom ili bez njega. 

The post Neven Šantić: “Zašto direktor Jadrolinije David Sopta još nije podnio ostavku?” appeared first on Riportal.