Riječka tvrtka Exevio, čitam i gledam na Riportalu, jedna je od onih iz IT sektora koja, zahvaljujući i poticajima grada, ulaže u daljnje osposobljavanje svojih ionako stručnih i kvalificiranih zaposlenika

Piše: Neven Šantić

Velika je to promjena u odnosu na razdoblja kada su riječko i regionalno gospodarstvo „nosili” nekvalificirani i polukvalificirani radnici uz tek nešto fakultetski obrazovanih stručnjaka.

Riječka regija, koja se nekada zvala Riječki kotar pa Zajednica općina Rijeka a danas Primorsko-goranska županija, zbog strukture gospodarstva u kojem je prevladavala tradicionalna industrija nije se početkom šezdesetih godina 20. stoljeća previše isticala nekom posebnom obrazovnom strukturom stanovništva u odnosu na druge dijelove Hrvatske.
Dapače, obrazovna struktura je bila katastrofalna. I to se željelo promijeniti.

Iz godine u godinu ulagalo se u modernizaciju gospodarstva, u školstvo, kako osnovno i srednje tako i visoko, a prije nešto više od 50 godina Rijeka je dobila i sveučilište.

Statistički podaci o obrazovanju

Međutim, statistički podaci o obrazovanju, koje je krajem 1977. godine objavio Regionalni zavod za statistiku, još uvijek su govorili da obrazovanje stanovnika riječke regije nije na naročitoj visini.
Prije samih brojki napomena da su tada u riječku regiju pored Primorsko-goranske županije spadali današnja Istarska županija te općine Pag i Ogulin, pa ću se koristiti samo postocima, koji su usporedivi za razliku od broja stanovnika kojih je danas u Primorsko-goranskoj županiji znatno manje nego što ih je bilo u Zajednici općina Rijeka.

Dakle, od 432.773 stanovnika riječke regije starijih od deset godina, te 1977. godine samo je njih 1,9 posto imalo fakultetsku ili visokoškolsku spremu, dok je nepismenih bilo čak 6,5 posto.

Bez četiri razreda osnovne škole bilo je 7,2 posto stanovnika, a najbrojnija je kategorija građana bila upravo ona s četiri razreda osnovne škole. Njih je bilo čak 44,5 posto. Završenu osnovnu školu imalo je 15,1 posto, a srednju školu 29,16 posto stanovnika regije.

Stvari su se dramatično promijenile

Skoro pedeset godina kasnije ili, da do kraja budemo precizni, prema podacima popisa stanovništva iz 2021. godine, stvari su se dramatično promijenile. Trud na modernizaciji je počeo davati rezultate.

Evo dokaza koje možete usporediti s gornjim podacima.

Od 232.361 stanovnika Primorsko-goranske županije starijih od petnaest godina, bez škole ih je samo 0,3 posto. Njih 0,1 posto ima do tri razreda škole, do 7. razreda stiglo je njih 0,8 posto, a osnovnu školu je završilo 12,5 posto stanovnika regije.

U usporedbi sa 1977. godinom porastao je broj građana sa završenom srednjom školom (58 posto), a pogotovo onih visokoobrazovanih, s fakultetima, magisterijima i doktoratima. Njihov broj narastao je na čak 28 posto ukupnog broja stanovnika Županije starijih od petnaest godina.

Istodobno, broj nepismenih manji je 21 puta nego 1977. i iznosi 0,3 posto. Zašto broj nepismenih u jednoj od najrazvijenijih hrvatskih regija nije na nuli (kao ni drugdje u Hrvatskoj), odnosno kako je moguće da u 21. stoljeću još uvijek u našem neposrednom susjedstvu ima onih koji ne znaju čitati i pisati, pitanje je za neku drugu priliku.

Ogromne su pozitivne promjene u obrazovnoj strukturi stanovnika

Kako god bilo, ogromne su pozitivne promjene u obrazovnoj strukturi stanovnika naše regije, čemu su pridonijeli i sveučilište i potreba za drukčijim profilom radne snage.

Te promjene treba ne samo uvažiti nego i razvojno iskoristiti shodno suvremenim trendovima u poduzetništvu (kako pokazuje i primjer tvrtke Exevio).

Bolju strukturu obrazovanja od Rijeke i Primorsko-goranske županije u Hrvatskoj ima samo Zagreb i bio bi red da se te brojke počnu značajnije odražavati i na ukupan gospodarski rast.

Pa da Rijeka i regija kao prije nešto više od pedeset godina i prestignu Zagreb, umjesto da naši mladi stručnjaci traže svoju šansu negdje drugdje po bijelom svijetu.

The post Neven Šantić: U jednom segmentu riječka regija je strahovito napredovala appeared first on Riportal.