Ovogodišnja suha jesen i iznad prosjeka topao listopad uzrokovali su da propadne oko 30 posto maka posijanog prošle godine, što će se odraziti na prinose nakon uklanjanja maka s polja u Padini u Srbiji.

Veliki proizvođač maka Miša Hromčik iz Padine naglašava da su domaće sorte zbog suhe i tople jesenske klime još više stradale u odnosu na češku sortu maka namijenjenu samo kupcima u Slovačkoj, koju, osim njega, sije sedam ili još osam proizvođača u Padini, piše Dnevnik.rs.

Ne iznosi procjene koliko će domaćeg maka biti ove godine. Naime, za slovačko tržište radi prema uputama i standardima koji vrijede za tržišta EU. U Padini se češka sorta sije na oko 200 hektara isključivo za poznatog kupca koji je sakuplja i daje repo materijal.

Samo od uzgoja maka ne može se živjeti

“S banatskih polja u Slovačku je izvezeno 75 tona maka, ali kao poluproizvod, očišćen samo od ljuske jer se kao čist ne može izvoziti. Sve radimo po standardima EU, što između ostalog znači da mak ne sadrži morfij”, rekao je Hromčik dodajući da su se zbog klimatskih promjena i sve nižih cijena ratarskih kultura, okrenuli smo se proizvodnji maka.

Prije početka proizvodnje su se povezali s maticom Slovačkom i pokrenuli posao koji se pokazao kao odličan izbor, zbog sigurnog tržišta i dobre cijene. Ipak, samo od uzgoja maka se ne može živjeti, pa se uz to Hromčik bavi ratarstvom, ali i uzgojem povrća. Na 60 hektara na otvorenom sije i rajčicu, talijansku sortu, s koje ubere 20 do 25 tona.

“Sadim je, zalijevam i obrađujem da mi ne dosadi preko ljeta jer taman kad završim s makovima, s rajčicama kreće pravi posao. Posao sam dobro razradio, pa ću prodati sve što je u boci od pića”, kaže Hromčik dodajući da je prosječna cijena maka dva eura, ali može biti veća.

‘Prošla godina trebala je biti rekordna’

“Ovisi o burzovnim kretanjima, čija izvješća dobivamo tijekom godine. I to je malo utjecalo da se odlučimo za mak jer smo ovdje, trgujući ratarskim kulturama, ovisili o otkupljivačima”.

Prema Hromčiku, po hektaru se može dobiti od pola tone do 900 kilograma, ovisno o klimi, mak voli pjeskovita i suha tla.

“Prošla godina je trebala biti rekordna, ali bila je prosječna, a pretprošla je bila sušna pa je ispala rekordna”, dodaje.

Mak se sve više uzgaja i u Hrvatskoj, najviše u Baranji. Poljoprivrednici kažu da ih je na uzgoj natjerala sila. Cijena maka je trenutačno viša od cijena pšenica, koja je već dulje vremena u padu. Konzumni mak koji se sadi u Baranji, za žetvu će biti spreman početkom srpnja, a prvi mak koji dođe na tržište biti će upravo taj baranjski.

Objava Na uzgoj ove biljke ih je natjerala sila, sada brzo pune džepove: ‘Sve ćemo prodati’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.