Sateliti i svemirske tehnologije imat će snažan utjecaj na rast globalnog gospodarstva tijekom narednog desetljeća, moglo se čuti za vrijeme konferencije Dan novih tehnologija, koju je u Zagrebu održala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Fokus konferencije bio je na nezemaljskim mrežama, za koje se smatra kako bi trebale biti ključne u ostvarivanju neprekinute pokrivenosti, u paru s daljnjim razvojem mreža 5 i 6G. Te mreže obuhvaćaju razne oblike satelitskih konstelacija, sustave platformi na velikim i malim visinama te mreže na relaciji zemlja-zrak.

“Kapaciteti prijenosa podataka putem satelita su se udesetorostručili”

Globalna industrija svemirske tehnologije, imali smo prilike čuti, trenutno vrijedi 630 milijardi američkih dolara, što bi se do 2035. godine trebalo gotovo pa utrostručiti na 1,8 bilijuna USD. Brz napredak ove industrije imat će utjecaja i na druge, u rasponu od elektroničkih komunikacija i prometa do obrane i nacionalne sigurnosti.

Može li Hrvatska do svog dijela tog bujajućeg kolača? Pa, iako smo mali i često usmjereni na manje važne stvari, nije da nemamo svojih konja za tu utrku. Tu je, primjerice, ING servis, tvrtka specijalizirana za satelitske i bežične komunikacije koja razvija satelitske sustave u više od 30 država na šest kontinenta.

Ako pitate Miru Vidoša, partnera u toj tvrtci, budućnost izgleda dobro. Kapaciteti prijenosa podataka putem satelita su se udesetorostručili, jaz između zemaljskog i satelitskog signala se smanjuje u tolikoj mjeri da izravna konkurencija postaje moguća. To bi, prema njegovoj procjeni, trebalo biti odlično za potrošače.

Mora biti odgovorno kako bi bilo održivo

Putem video veze u konferenciju se uključio i David Goldman, potpredsjednik SpaceX-a za satelitsku politiku, koji je predstavio razvoj i posljednja dostignuća Starlinka. Ta satelitska konstelacija trenutno u orbiti ima nešto manje od šest tisuća satelita, što namjeravaju povećati u budućnosti. Već sad kontroliraju više od 60 posto satelita u Zemljinoj orbiti i zasad su dominantan igrač na tržištu satelitskog interneta, prisutan na više od 90 tržišta.

Goldman mogućnosti primjene Starlinka primarno vidi u povezivanju dosad slabije pokrivenih ili potpuno nedostupnih područja, za telezdravstvo, škole, potragu i spašavanje te općenito podršku hitnim službama.

Istaknuo je kako se raduju svijetu u kojem je više operatora u svemiru poput njih. Ali, upozorio je, kako bi sve skupa bilo održivo mora se raditi odgovorno, što podrazumijeva otvorena i transparentna izvješća o stanju konstelacija (kad se lansira, odakle, gdje se nalaze i tome slično), kao i stvaranje zajedničke najbolje prakse.

Domaći softver za AWS-ovu infrastrukturu

Još jedan naš igrač na terenu je Amphinicy Technologies, zagrebačka tvrtka sa četvrt stoljeća iskustva u izradi softvera za satelitsku industriju, u čijem je portfelju više od sto projekata za klijente poput Europske svemirske agencije, UNHCR-a, Telenora…Njihovih nešto manje od osamdeset inženjera u uredima u Zagrebu i Luksemburgu trenutno, između ostalog, rade na razvoju laserske komunikacije.

Marjan Patača predstavio je Monicu, za koji je Amphinicy potpisao ugovor s Europskom svemirskom agencijom.

Riječ je o softverskom paketu za nadzor i upravljanje bilo kakvim sustavom, bio to softverski modul ili fizička oprema. Moguće ga je koristiti out-of-the-box ili kao framework u razne svrhe. Njihov Blink, s druge strane, potpuno je softverski modem visoke brzine prijenosa podataka u stvarnom vremenu, posebno dizajniran za rad na komercijalnim standardnim poslužiteljima, bez prilagođenog hardvera.

Nastao usput, kao alat koji bi trebao pomoći u što bržem prijemu podataka sa satelita, Blink je izrastao u projekt kojeg je financirala Europska unija u sklopu programa Horizon 2020. Brzina prijenosa podataka je tijekom razvoja povećana s par megabita na do deset gigabita po sekundi i kanalu. Pritom ne traži poseban hardver – sve se vrti na običnom web poslužitelju i grafičkim karticama.

U idućoj iteraciji, istaknuo je Patača, namjeravaju se riješiti i grafičkih kartica, kako bi softver što manje bio ovisan o konkretnom hardveru. Planiraju također srezati i latenciju, sa sadašnjih 100 na deset milisekundi.

Može biti korišten na konvencionalnoj i cloud arhitekturi, kao i – u kombinaciji s Monicom – na infrastrukturi tvrtke Amazon Web Services diljem svijeta.

Neprekinuta pokrivenost mogla bi biti ostvarena već za 5 godina

Konferencija je zaključena panel diskusijom na temu “Ako je nebo granica, što je onda sa svemirom?“, tijekom koje optimizma nije nedostajalo.

Sateliti će postati lukrativna industrija, u kojoj svoju priliku trebaju potražiti i velike i male države, ali i IT industrija, telekomi, pa i automobilske tvrtke (kao što to, recimo, već radi Visage Technologies).

Ipak, sateliti će prije biti nadogradnja postojećoj infrastrukturi nego što će joj izravno konkurirati. Neprekinuta pokrivenost mogla bi biti ostvarena možda već za kojih pet godina, u čemu bi mogao pomoći odgovarajući regulatorni okvir, kao i financiranje istraživanja, razvoja i startup projekata.

Hrvatska bi se u ovom trenutku trebala fokusirati na povlačenje što više europskih sredstava i pripremati se za vrijeme kad će postati ravnopravnom igračicom s divovima poput Francuske ili Njemačke.