Povodom obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja Croatia osiguranje, najstarija i najveća hrvatska osiguravajuća kuća, osmislila je jedinstveni multimedijski paviljon „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“, koji nas u slici i riječi odvodi u 2074. godinu.

U izradi scenarija budućnosti sudjelovalo je tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika koji su analizirali činjenice i trendove te kroz rasprave pokušali izraditi različite scenarije hrvatske budućnosti – pesimističnu, optimističnu i realističnu.

Glavni cilj je, ističu iz Croatia osiguranja, pridonijeti jačanju svijesti o društvenoj odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja prema pozitivnoj budućnosti.

Inače, Multimedijski paviljon „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“ postavljen je ispred Muzeja Mimara u Zagrebu (Rooseveltov trg 5) i otvoren za javnost od 10. rujna do 10. listopada 2024.

Stoga, želite li otputovati u budućnost i zamisliti kako bi mogao izgledati život u Hrvatskoj kroz pola stoljeća, mogli biste se primjerice za vikend zaputiti na izlet do Zagreba.

Multimedijski paviljon „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“

Sve veći ekstremi

Među scenarijima u koje smo zavirili, a koji se tiču međunarodnog položaja, sigurnosti, društva, kulture, i drugih područja života, posebno se po zanimljivosti izdvajaju oni koji se tiču okoliša i klimatskih promjena, te gospodarstva i turizma.

Klimatske promjene i njihove posljedice, potreba za održivim razvojem, glavne su teme današnjice, a scenariji, koji idu od svijetlog, optimističnog do onog pesimističnog, crnog, gotovo distopijskog, na neki način osvještavaju da to kakvu ćemo imati budućnost, najviše ovisi o tome kako ćemo se postaviti u sadašnjosti.

Rijeka je grad na moru, a primjerice u crnom scenariju vezanom za klimatske promjene, koji zvuči uistinu zastrašujuće i upozoravajuće, navodi se značajno podizanje razine mora, poplavljivanje riva, sve teži život u gradu zbog potencijalnih zagađenja i vrućina…

U zaleđu je pak Gorski kotar, čija bi blagotvorna klima mogla itekako dobivati na važnosti. Klimatske promjene se naravno odražavaju na turizam, jednu od glavnih gospodarskih grana Primorsko-goranske županije, dok je riječka luka jedna od najvažnijih luka ovog dijela Europe, i zbog svog izvrsnog geostrateškog položaja, gdje se more, u Kvarnerskom zaljevu, duboko usijeca u kopno…

Općenito, izvrstan položaj, bogatstvo resursa, koje uključuje i pitku vodu, obvezuju za budućnost, da ih se sačuva i na pravi način valorizira.

Znanstvenici i stručnjaci koji su sudjelovali u projektu, u svom realističnom scenariju za 2074. ipak pretpostavljaju da klimatske promjene nismo uspjeli usporiti pa ćemo, kažu, biti svjedoci sve većih ekstrema: tijekom ljeta svjedočimo sve većim temperaturama, dok se u ravničarskim dijelovima Hrvatske pojavljuju tornada.

Zimi pak možemo očekivati nezapamćene udare hladnoće. Bit će česte velike suše, dok će količine oborina rušiti rekorde… Klima u Hrvatskoj postaje sve suša, dolazi do povećanja razine Jadranskog mora za 30 centimetara, pa su tako, navode ovdje znanstvenici, rive Umaga, Novigrada, Rovinja, Poreča, Zadra, Splita… sve češće poplavljene.

Pitka voda i čist zrak kao luksuz

U ekstremnim uvjetima, ističu, počinju nalikovati na Veneciju. I sve je ovo i dalje je realističan scenarij! Ipak, gradovi su, pretpostavlja se, dodatno povećali broj zelenih površina, te su tako donekle poboljšali kvalitetu života. Znanstvenici opet ističu da su „jedan od ključnih hrvatskih aduta i dalje obnovljive zalihe pitke vode kojima država mudro upravlja, pa je to jedna od ključnih prednosti života u Hrvatskoj, odnosno useljavanja u Hrvatsku“.

Pesimističan scenarij je posve kataklizmičan. U njemu znanstvenici ističu da je „Zemljin ekosustav na putu prema kolapsu…“, a u Hrvatskoj „briga za okoliš i klimu više nisu među prioritetima jer se ta bitka smatra odavno izgubljenom“.

U ovom scenariju bi temperatura Zemlje porasla oko 3 Celzijeva stupnja, a Hrvatska, kažu, nije izuzetak i suočava se s ekstremnim vrućinama koje prelaze i 50 stupnjeva ljeti te s požarima…

U većim gradovima, u ovakvom scenariju, navode znanstvenici, žive oni najsiromašniji jer su „zbog nesnošljivih uvjeta, ekstremnih vrućina i onečišćenja gradove napustili svi oni koji su za to imali prilike“.

– Život se odvija tijekom noći, kada su uvjeti pogodniji, a disati se mora pod maskama zbog velikog broja štetnih čestica u zraku, navode unutar crnog scenarija, naglašavajući da je ovdje „nestašica vode također jedan od glavnih problema“.

Uglavnom, zaključuju, „pitka su voda i čist zrak luksuz…“ Nadalje, razina bi se mora u Hrvatskoj povećala i do jedan metar, obala bi bila potopljena, uključujući dobar dio nekad napučenih i turistički atraktivnih gradova poput Splita, Zadra, istarske obale…

Futuristički vlak / Isječak iz scenarija budućnosti

Održivost je postala imperativ

More bi bilo zagađeno… Sve je ovo dakle pesimistični scenarij za 2074. No, postoji i optimistični.

U njemu su naravno klimatske promjene na globalnoj razini značajno usporene. Ledeni pokrov na Antarktici bio bi stabilan, a priobalna naselja i gradovi ne bi bili značajnije ugroženi. Održivost je postala imperativ, a Hrvatska, u ovoj viziji budućnosti, jedan je od najvećih europskih proizvođača organske hrane.

Posebno se naglašava da se ovdje, u ovom dobrom scenariju, izvorima vode mudro upravlja, pa je naša zemlja, ističu znanstvenici, „postala tvornica kvalitetne vode koja će biti ključni resurs sredine 21. stoljeća“. Zelenih je površina više.

U uvodnom pak dijelu scenarija koji se tiču gospodarstva, razvoja i turizma ponovno se apostrofira da će „sve izraženije klimatske promjene značajno utjecati na turističke trendove u Europi“.

Prema dakle realističnom scenariju u ovom području, Hrvatska je do 2074. uspjela napraviti određene političke i ekonomske iskorake te sustići gospodarsku razvijenost gornje trećine europskih država.

Hrvatska, ističu znanstvenici, ostat će kvalitetna i popularna turistička zemlja, a turizam će ostati temelj razvoja i egzistencije brojnog stanovništva u primorju i na kontinentu.

Apartmanizacija će se i dalje događati, ali smanjenim intenzitetom. Hrvatska donekle pokriva svoje potrebe za hranom, a automatizacija i digitalizacija u industriji ublažila je nedostatak radne snage.

Tornado / Isječak iz scenarija budućnosti

Ugrožavanje hrvatskog turizma

No, slijedi opet pesimistični scenarij, pa se pripremite, jer u njemu su negativne posljedice klimatskih promjena potpuno ugrozile hrvatski turizam.

U tom scenariju, crnom, navodi se da „plaže i obale više ne postoje kao turistički proizvod, a dobar dio njih uništilo je podizanje razine mora i ekstremni klimatski događaji“.

Prije toga (dakle od danas do 2074.), “godinama smo bili prepoznati kao klasična destinacija masovnog turizma“, navodi se u opisu scenarija. Nadalje, kažu uključeni znanstvenici, „u najekstremnijoj opciji klimatskih promjena sve su rive na Jadranu potopljene, kao i gotovo svaka stara gradska jezgra uz more“.

– Nema više starog Trogira, dijelova Solina, Kaštela i Splita. Nestali su Poljud, Dioklecijanova palača, Lora… Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj nestali su isto kao i veći dio Omiša, niži dijelovi dubrovačkog starog grada, delta Neretve, ušće Krke, cijela povijesna jezgra Zadra i većina otočkih naselja, stoji u okviru ovog pesimističnog scenarija za Hrvatsku u 2074.

Ovdje se spominju i „informacijski ratovi za širenje straha i panike, kibernetički napadi na infrastrukturu, udari na financijske sustave itd. Između ostalog, navodi se, ni „euro više ne postoji, svijet trguje u (digitalnim) dolarima i juanima“.

Isječak iz scenarija budućnosti

Indeks sreće

U optimističnom pak scenariju, gdje je budućnost obojana puno svjetlijim bojama, u segmentu ekonomije i turizma, hrvatski BDP rastao je iznadprosječnim stopama, a BDP od putovanja i turizma još snažnije, pa je Hrvatska iznad prosjeka EU prema kupovnoj moći stanovništva i razvijenosti.

BDP je zamijenjen indeksom sreće, Hrvati žive zdravim i ispunjenim životom, i u prosjeku žive 100 godina. Ističe se ovdje važnost „etičke i sigurne implementacije umjetne inteligencije (UI-a)…

– Industrijske i poljoprivredne poslove obavljat će roboti, kao i većinu uslužnih, dok ljudima ostaje kreativnost i zabava, uz pomoć UI osobnih asistenata, zaključuju stručnjaci u scenariju kojeg podržava pozitivna uloga umjetne inteligencije.

Dodaju i da u lijepom scenariju „na turizam osobito blagotvorno djeluje očuvanost okoliša u Hrvatskoj, pa su Gorski kotar, Lika i Banija postali epicentri ekoputovanja“.

Isječak iz scenarija budućnosti

Prilagodba na klimatske promjene

Prof. dr. sc. Mario Šiljeg, jedan je od znanstvenika koji su pisali scenarije vezane za klimatske promjene i okoliš, pa smo mu postavili i dodatna pitanja, više-manje o tome kako dakle pokušati spriječiti pesimistični, odnosno doprinijeti optimističnom scenariju.

S obzirom da se spominje i doprinos Hrvatske globalnim klimatskim ciljevima, koje znanstvene i tehnološke inovacije vidi kao ključne za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš, pitali smo.

Prof. dr. sc. Šiljeg ističe da sve što je Europska unija u proteklih nekoliko godina propisala ključnim odrednicama svojih zelenih politika najbolji je alat za borbu protiv sve izraženijih posljedica klimatskih promjena i pomoć u smanjenju negativnog utjecaja na okoliš općenito.

– A to je nastavak zelene tranzicije, s jedne strane kod proizvodnje energije, što podrazumijeva rast korištenja energije vjetra, sunca, hidropotencijala kao i geotermalnih kapaciteta, dok s druge strane ne smije biti posustajanja u zelenoj tranziciji na strani potrošnje energije.

Isto podrazumijeva primjenu na primjer dizalica topline, elektrifikaciju prometa kao velikog onečišćivača okoliša te veći zamah u realizaciji mjera energetske učinkovitosti, prvenstveno kroz obnovu fasada i stolarije stambenog fonda.

Hrvatska obiluje zelenim energetskim potencijalima i uz pametnu i dosljednu energetsku politiku te održivo upravljanje šumama kao značajnim prirodnim ponorom CO2, može ostvariti temeljni cilj klimatske neutralnosti i time postati predvodnica na razini Europe, ističe prof. dr. sc. Šiljeg.

Na pitanje, kako će klimatske promjene utjecati na tržište rada, odgovara da je mnogo rizika s kojima će se tržište rada sve više suočavati.

– To su prvenstveno produljena razdoblja visokih temperatura, posebno ljeti, koja će značajno negativno djelovati na sve poslove na otvorenom kao što su proizvodnja hrane, radovi u građevinskom sektoru i slično.

Međutim, istodobno kroz vjerojatnost takvog scenarija treba gledati i prilike, a to je činjenica da zelena tranzicija traži i veliki broj novih specijaliziranih radnih mjesta u proizvodnji, instalacijama i održavanju novih tehnoloških rješenja i uređaja.

Poslovi koji će sigurno tražiti novu radnu snagu su i oni povezani izravno uz prilagodbu na klimatske promjene, a to su obrana od požara, obrana od poplava, civilna zaštita i druga zanimanja kojima će glavni zadatak biti zaštita ljudi i dobara, ističe prof. dr. sc. Šiljeg.

Nadalje, prema pesimističnom scenariju, temperatura Zemlje bi, kako je već spomenuto, mogla porasti za 3 Celzijeva stupnja, što bi dovelo do požara, topljenja mora, a samim time možda i do spomenutog venecijanskog scenarija na našoj obali.

Isječak iz scenarija budućnosti

Zelena tranzicija

Koliko je realno da će se takva predviđanja ostvariti? Što možemo učiniti da ih spriječimo?

– Trenutna putanja emisija stakleničkih plinova nas vodi prema koncentracijama tih plinova u atmosferi koje mogu dovesti do toplije atmosfere za 3 stupnja u odnosu na kraj 19. stoljeća.

U slučaju stagnacije zelene tranzicije i nepostizanja ambiciozne transformacije današnje ekonomije, ovaj scenarij je vjerojatan. Za pedesetak godina, nešto što će doživjeti mlađi među nama, ovo može dovesti do dodatnih 0.3 – 0.7 metra veće razine Jadranskog mora što će biti poseban izazov za najniže dijelove naše obale.

Sprječavanje ovog scenarija, ponovo treba naglasiti, uključuje nastavak i ubrzavanje zelene tranzicije, s time da je poseban izazov što govorimo o aktivnostima koje je potrebno provesti zajednički, globalno na svjetskoj razini.

U scenarijima s nižim globalnim zagrijavanjem te posljedično nižom razinom mora, možemo se prilagoditi jačanjem obalne infrastrukture i štetne posljedice svesti na prihvatljiviju mjeru, navodi prof. dr. sc. Šiljeg.

I konačno, koje su šanse da postanemo središte biodigitalnog turizma, što također najavljuje optimistični scenarij?

– Šanse za takav razvoj turizma u Hrvatskoj su realne. Već danas smo u pojedinim područjima, koja pametno i dugoročno promišljaju svoje razvojne politike, postali atraktivno odredište istraživača stila života temeljenog na zdravlju.

Interes za našom organski uzgojenom hranom ili maslinovim uljem s jedne strane te lječilišnim objektima sa sportskim sadržajima i prirodnim ljepotama s druge strane, daleko nadilaze granice naše zemlje.

Kontinentalni turizam, usko povezan s ponudom naših nacionalnih parkova i parkova prirode ima puno više potencijala od onog koji se danas koristi.

Pokušaj predviđanja budućnosti

Nesnošljive vrućine koje su već postale realnost na našoj obali pridonijeti će također strateškom zaokretu prema unutrašnjosti, a područja koja u tom smislu imaju možda najveću šansu su Lika i Gorski kotar, ali i Slavonija sa svojim atraktivnim posebnostima, zaključuje prof. dr. se. Mario Šiljeg.

Dakle, budućnost se ne može predvidjeti, i tko zna što nosi, no na činjenice i trendove nije moguće zatvarati oči. Želite li o svemu ovome čuti i vidjeti više, te uroniti dublje u neku od slika budućnosti, ili se pak prepustiti imaginaciji i proputovati budućnošću koja nas, našu djecu, unuke… u ovoj ili onoj varijanti čeka, posjetite naravno Multimedijski paviljon Croatia osiguranja „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“ koji je postavljen ispred Muzeja Mimara u Zagrebu (Rooseveltov trg 5) i otvoren je za javnost od 10. rujna do 10. listopada 2024.

Osiguranje je naime i stalni pokušaj predviđanja budućnosti i rizika koje ona donosi, kao i zaštite od njih, baš kako bi se spremnije moglo dočekati prilike i sve one lijepe stvari koje čine život…

Croatia osiguranje je lider na hrvatskom tržištu osiguranja sa snažnim usmjerenjem ka digitalizaciji i odgovaranju na izazove budućnosti, a ujedno predstavlja najveće i najstarije osiguravajuće društvo u Hrvatskoj.

Svoje poslovanje temelji na vrijednostima izvrsnosti, društvene odgovornosti i posvećenosti, sve s ciljem kontinuiranog rasta i pružanja vrhunske usluge klijentima.

Objava Multimedijski paviljon „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“ pokazuje različite scenarije hrvatske budućnosti pojavila se prvi puta na Novi list.

pročitaj cijeli članak