Izvori

više

Top Kategorije

više

Moćan savez slavi godišnjicu, u njemu je i Hrvatska: ‘Dok je tako, nitko nas ne može ugroziti’

dnevno - prije 4 tjedna - link

NATO danas slavi 75. obljetnicu postojanja. Ova međunarodna organizacija osnovana je 1949. potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora. U tom trenutku pakt je potpisalo 12 država zapadnog bloka. NATO je od tad doživio brojna proširenja i danas se sastoji od 32 države članice. Hrvatska je u NATO ušla 1. travnja 2009. godine.

NATO je osnovan radi suzbijanja širenja komunizma za vrijeme hladnog rata. Države osnivačice bile su Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Velika Britanija i SAD. Tijekom svog postojanja NATO je na bio alat za američku politiku odvraćanja (deterrence).

SAD je za vrijeme hladnog rata provodio tri vanjskopolitičke strategije, zadržavanje (containment), odvraćanje (deterrence) i detant (detente). Zadržavanje je značilo izravnu intervenciju u države u kojima je Sovjetski savez ostvarivao svoj utjecaj. Time je došlo do brojnih neizravnih sukoba između SAD-a i Sovjetskog saveza. NATO nije sudjelovao u tim operacijama, ali je bio ključan za umjereniju politiku odvraćanja.

Razlog postojanja i nove prijetnje

Strategija odvraćanja temelji se na doktrini uzajamnog uništenja. Radi se o jednostavnoj situaciji u kojoj obje strane raspolažu s toliko nuklearnog oružja da se mogu međusobno uništiti. Države NATO-a tijekom hladnog rata gomilale su nuklearno oružje kako bi pokazale Sovjetskom savezu da sukob nema smisla. Međutim to je rezultiralo sve većim gomilanjem oružja i s njihove strane. Konačno politika detanta krajem prošlog stoljeća označila je popuštanje tenzija i konačan kraj gomilanja oružja. Blokovi su se politički, ekonomski i u manju ruku ideološki približili. Sovjetski savez se raspao i time je blokovska podjela teoretski doživjela svoj kraj.

Međutim u današnje doba kao da se nalazimo u stanju novog hladnog rata. Rusija i dalje vidi prijetnju u postojanju NATO saveza i započela je napad na Ukrajinu upravo zbog straha od njegovog proširenja sve do njenih granica. Države Zapada i dalje imaju svoj moćni vojno-politički savez, dok je Rusija ostala bez Varšavskog pakta i drugih komunističkih saveznica koje su joj nekad pružale potporu. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova jučer je objavila da Rusija gradi svijet „u kojem nema mjesta za NATO“.

Kandidat za američkog predsjednika i bivši predsjednik Donald Trump iskazao je nezadovoljstvo činjenicom da mnoge članice NATO-a ne ulažu predviđeni iznos u svoje vojske. Nedavno je izjavio da bi Rusiji dao da s državama koje se ne drže brojki iz NATO-vih ugovora „radi što god želi“. Osim toga Trump je u više navratio „prijetio“ izlaskom iz NATO-a. Izgleda realnije da bi se NATO mogao raspasti iznutra, nego da bi ga Rusija mogla uništiti.

Samit u Bruxellesu

Samit povodom 75. obljetnice postojanja NATO-a održan je u američkoj ambasadi u Bruxellesu. Samit je otvorila američka ambasadorica Julianne Smith. Prije nego je dala riječ američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu, predstavila je brončanu skulpturu bivšeg američkog predsjednika Harryja S. Trumana, koja će od sad krasiti vrt američke ambasade u Belgiji. Smith je najavila i večeru koja se sastojala od specijaliteta iz svih 12 država osnivačica Saveza.

Blinken je govorio o povijesti Saveza i njegovim prvim proširenjima. Posebnu zahvalnost izrazio je predsjedniku Trumanu i bivšoj američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright, po kojoj su nazvali konferencijsku salu američke misije u NATO-u. Blinken je naglasio važnost postignuća koje su članice Saveza ostvarile i vrijednosti koje propagiraju, dok je istovremeno upozorio na prijetnje: „Pravi uspjeh NATO-a nije samo odvraćanje neprijatelja ili obrana teritorija, već način na koji su naši građani koristili svoju sigurnost i slobodu da značajno poboljšaju svoje živote. Nije čudo da demokratske države i dalje podnose velike žrtve da bi se pridružile ovom Savezu. Nije čudo ni da nacije koje su daleko od transatlantske regije, među kojima su brojne čiji su zastupnici večeras ovdje, pokušavaju još više produbiti svoje partnerstvo s NATO-m.“

Nakon Blinkena govorio je tajnik Saveza Jens Stoltenberg. Rekao je da se Savez mora prilagoditi na nove uvjete u svjetskim međunarodnim odnosima. „Moramo se pripremiti za nadolazeću sjednicu NATO-a u srpnju, gdje ćemo ponovno slaviti, ali ćemo i pokazati svoju mogućnost da donesemo nužne odluke i pokažemo da stojimo rame uz rame. Ne mogu vam reći točno što će biti iduća kriza ili sukob, ali bit ćemo sigurni ako budemo zajedno, Sjeverna Amerika i Europa. Zajedno predstavljamo 50 posto svjetske ekonomske moći i 50 posto svjetske vojne moći. Sve dok smo ujedinjeni, nitko nas ne može ugroziti, sigurni smo. Ako na samitu u Washingtonu pokažemo svoje zajedništvo i sposobnost da se promijenimo, nastavit ćemo biti najuspješniji savez u povijesti. To će biti u duhu predsjednika Trumana i u duhu kojeg ovaj savez živi preko ovih 75 godina.“

Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Ulazak Hrvatske u NATO

Hrvatska je 2000. postala članica Partnerstva za mir, čime je započela postupak približavanja NATO-u. Pozivnicu za punopravno članstvo primila je 2008. godine. U jednom danu je započela i završila prvi krug pregovora. Tijekom 2009. godine sve države članice su ratificirale hrvatski pristupni protokol i Hrvatski sabor je 25. ožujka 2009. potvrdio Ispravu o pristupu Sjevernoatlantskog ugovora. Bivša hrvatska predsjednica, tada ambasadorica, Kolinda Grabar Kitarović, predala je pristupnicu 1. travnja američkom Ministarstvu vanjskih poslova, čime je Hrvatska postala članica NATO saveza. Hrvatska je ulazak u NATO službeno proslavila u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Početkom 2009. oporbena Slovenska demokratska stranka Janeza Janše zaprijetila je bojkotiranjem zasjedanja na kojem se odlučivalo o ratifikaciji hrvatskih pristupnih protokola. Međutim radilo se primarno o unutarnjem sporu slovenskih političkih stranaka. Parlamentarna većina koju je predvodio Borut Pahor odbila je odobriti proračun Janšine vlade, na što je njegova stranka odgovorila pokušajem blokade politike koju je Pahor provodio sa susjedima.

Budući da je za ratifikaciju pristupnog protokola bila potrebna dvotrećinska većina u slovenskom parlamentu, Pahor je morao postići dogovor s opozicijskim strankama. Dogovor je postignut i protokol je prošao u slovenskom parlamentu 6. veljače.

Proširenje

Trenutno su tri države formalno podnijele zahtjeve za priključenje. Riječ je o Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Gruziji. Sve tri države ušle su u Partnerstvo za mir. Za sad je jedino BiH predala akcijski plan za članstvo. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma na području BiH bile su prisutne NATO-ve stabilizacijske snage. Prema anketi provedenoj 2017. 59% stanovnika podržava ulazak u NATO. Međutim rezultati ankete jako se razlikuju prema etnicitetu ispitanika. 84% Bošnjaka i Hrvata podržava ulazak u NATO, dok ga podržava samo 9% Srba.

Ukrajinski parlament 2017. uvrstio je ulazak u NATO u plan svoje vanjske politike. Sljedeće godine čak su uvrstili cilj ulaska u NATO i u ustav. Upravo je to približavanje NATO-u navodno jedan od razloga ruske invazije. Ruski predsjednik Vladimir Putin 2022. je rekao da se na području Ukrajine nalazi NATO-va infrastruktura koja prijeti Rusiji.

Zaharova rekla kakav novi svijet gradi Rusija: Ovo još nije viđeno, ruše američku dominaciju

U Gruziji je 2008. proveden neobvezujući referendum na kojem je 77% građana bilo za ulazak u NATO. Međutim Gruzija je bila suzdržana oko nastavka procesa. U rujnu 2019. ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je zaprijetio Gruziji da će približavanje NATO-u potkopati odnose njihovih država. Inače Rusija je 2008. okupirala Abhaziju u Gruziji, zbog čega je Gruzija u strahu od mogućnosti da Rusija nastavi širiti svoj teritorij.

 

Objava Moćan savez slavi godišnjicu, u njemu je i Hrvatska: ‘Dok je tako, nitko nas ne može ugroziti’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak

nato (39)Svijet (889)Vijesti (13257)

Vezane vijesti